Hrvatska i dalje zaostaje, ali se približila dinamici rasta zemalja EU10

Hrvatska i dalje zaostaje, ali se približila dinamici rasta zemalja EU10

Foto: DepositPhotos

Podaci o ostvarenom rastu BDP-a u prva tri kvartala prošle godine pokazuju da je Hrvatska u tom razdoblju rasla dinamičnije od cijele Europske unije, 3,1 posto u odnosu na 1,6 posto rasta EU, ali i dalje sporije od prosjeka zemalja EU10. Prosječni rast ovih zemalja, koje se često nazivaju „zemlje usporedivih značajki“, iznosio je 3,6 posto, pri čemu se rast BDP-a kretao u rasponu od 2,4 posto u Slovačkoj do 5,1 posto u Mađarskoj, a ukupno su četiri od tih deset zemalja bilježile sporiji rast od Hrvatske.

Ipak, bitno je napomenuti da se zaostajanje Hrvatske u prošloj godini znatno smanjilo. Kada se promatra razdoblje od prva tri kvartala, Hrvatska je u 2017. za prosječnim rastom zemalja EU10 zaostajala 1,1 postotni bod, u 2018. 1,3 postotna boda, a u prošloj godini samo 0,4 postotnih bodova.

Potražna struktura BDP-a pokazuje da se utjecaj pojedinih kategorija potražnje na rast BDP-a u Hrvatskoj posljednjih godina ujednačio. Naime, oporavak gospodarstva u 2015. godini pretežno se temeljio na rastu vrijednosti izvoza roba i usluga, koji je činio gotovo 70 posto rasta ukupne potražnje, da bi u narednim godinama jačao utjecaj rasta kategorija domaće potražnje, ponajprije osobne potrošnje. Tako je u prva tri kvartala prošle godine osobna potrošnja utjecala na 30 posto rasta ukupne potražnje, državna na 10 posto, bruto investicije na 24 posto, a izvoz roba i usluga na preostalih 36 posto.

Kada se realne stope rasta ovih kategorija usporede s prosječnim stopama rasta istih kategorija za zemlje EU10, uz napomenu da su razlike u tim stopama po pojedinim zemljama bile znatne, pokazuje se da je Hrvatska zaostajala po zabilježenom rastu osobne potrošnje te, iznenađujuće, po ostvarenom rastu izvoza usluga. Pored toga, Hrvatska se isticala i po dinamičnijem rastu vrijednosti uvoza roba i usluga u odnosu na prosjek zemalja EU10, pri čemu su dinamičniji rast uvoza bilježile samo Litva i Rumunjska, a rast uvoza ima negativan utjecaj na dinamiku rasta BDP-a u relaciji s ostvarenim rastom ukupne potražnje.

Još iz kategorije

Inflacija u siječnju dva posto

Inflacija u siječnju dva posto

23.02.2020. komentiraj

U siječnju je ostvaren godišnji rast potrošačkih cijena od 2,0 posto, viši nego u prethodnome mjesecu (1,4 posto) te ujedno i najviši od kolovoza 2018. godine. Pritom su od pet osnovnih grupa proizvoda (prerađeni prehrambeni proizvodi, neprerađeni prehrambeni proizvodi, energija, usluge te industrijski proizvodi bez hrane i energije) porasle cijene sviju osim cijena industrijskih proizvoda bez hrane i energije.

Grad Beč staje na kraj jednokratnom otpadu

Grad Beč staje na kraj jednokratnom otpadu

23.02.2020. komentiraj

U austrijskoj je prijestolnici od 2005. godine do danas iskorišteno 15,5 milijuna čaša za višekratnu upotrebu. Kad bi se sve te čaše posložile jedna u drugu, prekrile bi udaljenost od 77,5 kilometara. Njihovom je upotrebom dosad ušteđeno ukupno 134 tone otpada i 1.210 tona ugljičnog dioksida, što odgovara zapremini od 45 kamiona za odvoz otpada i 203 balona na vrući zrak. Pod geslom „I'll be back!“ svaka se čaša može upotrijebiti i do 150 puta!

Printing tehnologije utječu na ugljični otisak kompanija

Printing tehnologije utječu na ugljični otisak kompanija

23.02.2020. komentiraj

Novi podaci pokazuju kako poslovna tintna tehnologija može transformirati sektor maloprodaje, ublažavajući CSR pritiske, obuhvaćajući osnovice i omogućavajući preraspodjelu resursa. Novi podaci pokazuju kako jednostavan prijelaz s jedne vrste tehnologije pisača na modernu alternativu može otvoriti neprocjenjive resurse u maloprodajnom sektoru. Epson poslovna tintna tehnologija svake godine ima potencijal spasiti europske trgovce na malo 246 milijuna Kwh u potrošnji energije, smanjite troškove za €29 milijuna, smanjiti CO2 emisiju za 87 milijun kilograma i značajno manje otpada od pisača.