Belgija i Hrvatska jedine su obavijestile Europsku komisiju o prenošenju ažuriranih pravila Europske unije o kibernetičkoj sigurnosti za ključne subjekte. I to tjedan dana prije roka.
Preostalih 25 zemalja ima rok do 17. listopada implementirati Direktivu o sigurnosti mreža i informacijskih sustava 2 (NIS2), koja je odobrena još 2022. s ciljem zaštite ključnih sektora od većih kibernetičkih incidenata. To su u prvom redu energetski sektor, promet, bankarstvo, vodne i digitalne infrastrukture.
Hrvatska je bila prva i jedina zemlja koja je obavijestila Komisiju o djelomičnom prenošenju. Njen status ostaje nepromijenjen.
Komisija je predložila reformu NIS1, koja je imala za cilj povećati otpornost mrežnih i informacijskih sustava diljem Europe protiv rizika kibernetičke sigurnosti, s ciljem praćenja ubrzane digitalizacije i sve većih prijetnji u području kibernetičke sigurnosti.
Naime, prva direktiva predstavljena 2016. godine nije uspjela poboljšati otpornost biznisa za kibernetičke prijetnje i nije promovirala zajednički odgovor na krize.
Prema pravilima, biznisi moraju izdati upozorenje unutar 24 sata i dostaviti izvješće o incidentu unutar 72 sata u slučaju incidenata koji uzrokuju ozbiljne operativne prekide. U slučaju nepoštivanja pravila, biznisi se suočavaju s kaznama do deset milijuna eura ili dva posto ukupnog globalnog prihoda, ovisno o tome što je veće. I dok se NIS1 odnosio na oko 600 subjekata, NIS2 će se odnositi na gotovo 15.000 subjekata.
Odbor je konzultirao dionike, uključujući nacionalni ured za kibernetičku sigurnost, proizvođače softvera i udruge za računalne oblake između ožujka i svibnja te zaključio da rok za prenošenje "predstavlja niz izazova" za tvrtke koje su sada obuhvaćene direktivom.
Većina novih subjekata nije svjesna mjera i kriterija koje će morati analizirati kako bi utvrdili usklađenost. Zakon još uvijek nije predstavljen Vijeću ministara, a s obzirom da se bliži rok 17. listopada, njegova budućnost je neizvjesna.
Čak 80 posto izvršnih direktora očekuje da će umjetna inteligencija izazvati visok ili srednje visok stupanj promjena u njihovim operativnim sposobnostima, pri čemu se fokus pomiče s digitalnog poslovanja na autonomno poslovanje, pokazuje Gartnerovo istraživanje. Anketa je obuhvatila 469 izvršnih direktora i drugih viših poslovnih rukovoditelja širom svijeta, a provedena je tijekom tri tromjesečja zaključno s četvrtim tromjesečjem 2025.
Sandisk je objavio 8,97 milijardi dolara prihoda u fiskalnom četvrtom tromjesečju i prilagođenu dobit od 39,25 dolara po dionici. Oba su rezultata nadmašila tržišna očekivanja, a potražnja za flash memorijom u AI podatkovnim centrima podigla je prodaju znatno iznad razine iz istog razdoblja prošle godine. Važnija nova činjenica od samog kvartalnog skoka jest promjena načina ugovaranja. Izvršni direktor David Goeckeler rekao je Reutersu da Sandisk ima osam dugoročnih sporazuma sa šest kupaca, ukupne vrijednosti veće od 93,9 milijardi dolara. Kompanija očekuje da će do kraja fiskalne godine u srpnju 2027. polovica njezine proizvodnje biti pokrivena takvim ugovorima, a tijekom fiskalne 2028. približno dvije trećine.
Potrošnja električne energije podatkovnih centara širom svijeta trebala bi porasti 26 posto u 2026., procjenjuje Gartner. Ta konzultantska kuća očekuje da će globalna potrošnja električne energije podatkovnih centara dosegnuti 565 teravatsati u 2026., u odnosu na 447 teravatsati u 2025.
