Europska komisija predstavila je paket mjera za jačanje tehnološke suverenosti Europske unije, kojim želi ojačati kapacitete u području poluvodiča, umjetne inteligencije, oblaka i otvorenog koda. Paket obuhvaća dva zakonodavna prijedloga, takozvani Chips Act 2.0 i Akt o razvoju oblaka i umjetne inteligencije, te strategiju otvorenog koda i stratešku mapu za digitalizaciju energetskog sustava. Riječ je o najambicioznijem dosadašnjem nastojanju Unije da smanji ovisnost o tehnologiji izvan svojih granica.
Pozadina poteza leži u zabrinjavajućem podatku da Europska unija za više od 80 posto ključnih digitalnih proizvoda, usluga i infrastrukture ovisi o dobavljačima izvan svojih granica. U vremenu geopolitičkih napetosti takva ovisnost prepoznata je kao sigurnosni i gospodarski rizik. Paket stoga nastoji proširiti izbor temeljnih tehnologija za europske tvrtke, građane i javne uprave, a istodobno potaknuti razvoj proizvoda i usluga proizvedenih u Europi.
Akt o razvoju oblaka i umjetne inteligencije postavlja cilj da se kapacitet podatkovnih centara u Uniji barem utrostruči u sljedećih pet do sedam godina te da se do 2035. u potpunosti zadovolje potrebe europskih tvrtki i javnih uprava. Predviđeno je pojednostavljenje postupaka za izgradnju podatkovnih centara kroz brže izdavanje dozvola i određivanje pogodnih lokacija, uz istodobno rješavanje pitanja energetske potrošnje promicanjem učinkovitosti i naprednih sustava hlađenja.
Paket sadrži i odredbe koje bi mogle imati izravan učinak na tržište. Među njima je mogućnost da se pružatelji usluga u oblaku koji ne ispunjavaju nove kriterije suverenosti isključe iz osjetljivih državnih ugovora. Komisija predlaže i ovlasti za određivanje prioriteta u proizvodnji čipova tijekom kriza u opskrbi, uključujući mogućnost zadiranja u postojeće komercijalne ugovore. Time se suverenost iz načelnog cilja pretvara u konkretan kriterij nabave i regulatorni instrument.
Za hrvatsko i regionalno tržište paket otvara nekoliko praktičnih pitanja. Pojednostavljenje izgradnje podatkovnih centara moglo bi potaknuti ulaganja u regiji, posebno na lokacijama s povoljnim energetskim i prostornim uvjetima. Istodobno, kriteriji suverenosti u javnoj nabavi mogli bi promijeniti tržišnu poziciju domaćih i europskih pružatelja u odnosu na velike globalne igrače. Javne uprave i tvrtke koje rade s osjetljivim podacima morat će pažljivo pratiti kako će se novi okvir primjenjivati u praksi.
Za sektor je posebno značajno što paket suverenost prvi put povezuje s konkretnim mehanizmima nabave i regulacije, umjesto da ostane na razini deklarativnih ciljeva. Mogućnost isključivanja dobavljača iz osjetljivih ugovora i ovlasti za zadiranje u opskrbu čipovima pokazuju da Komisija razmišlja o instrumentima koji mogu izravno utjecati na tržište. Time se otvara i pitanje odnosa prema velikim globalnim pružateljima, koji čine okosnicu postojeće digitalne infrastrukture u Europi.
Provedba će, međutim, biti test političke i administrativne sposobnosti Unije. Zakonodavni postupak za akte ovog opsega tradicionalno je dug i podložan kompromisima, a dio mjera oslanja se na dobrovoljnu suradnju. Hoće li paket doista smanjiti ovisnost o stranim dobavljačima ili ostati djelomično ostvaren skup ambicija, ovisit će o tome koliko će odlučno biti proveden u nacionalnim zakonodavstvima i javnoj nabavi.
Komisija je već ranije, kroz zaseban okvir za vrednovanje suverenosti oblaka, dodijelila ugovor vrijedan 180 milijuna eura za nabavu suverenih usluga za institucije Unije, što pokazuje da se načela počinju primjenjivati i u praksi. Ipak, dio paketa oslanja se na dobrovoljnu suradnju operatora, energetskih tvrtki i javnih tijela, uz mogućnost uvođenja obvezujućih mjera ako dobrovoljni pristup ne donese rezultate. Konačni učinak ovisit će o tome kako će se prijedlozi provesti kroz zakonodavni postupak i primijeniti na nacionalnoj razini.
