EU podnosi prvo izvješće o stanju digitalnog desetljeća

Prvo izvješće o stanju digitalnog desetljeća daje sveobuhvatan pogled na napredak prema postizanju digitalne transformacije kako bi se osnažila digitalno suverenija, otpornija i konkurentnija EU. Uključuje procjenu uspješnosti EU-a prema ciljevima Europe 2030. s fokusom na četiri glavna stupa: digitalne vještine, digitalna infrastruktura, digitalizacija poslovanja, uključujući upotrebu umjetne inteligencije, i digitalizacija javnih usluga. Također uključuje praćenje Europske deklaracije o digitalnim pravima i načelima.

Izvješće za 2023., prvo u nizu godišnjih izvješća, poziv je državama članicama na kolektivnu akciju za rješavanje trenutnih nedostataka ulaganja, ubrzavanje digitalne transformacije u Europi i intenziviranje napora za postizanje ciljeva Programa politike digitalnog desetljeća (DDPP ). Stupio je na snagu 9. siječnja 2023. i uključuje sustav suradničkog upravljanja između EU-a i nacionalnih tijela.

Prema trenutnom cilju za 2030., gigabitna pokrivenost trebala bi biti dostupna svima i 5G mreže u svim naseljenim područjima. Trenutačno svjetlovodne mreže dopiru do samo 56% kućanstava, dok je 5G pokrivenost 81% stanovništva, što pada na 51% u ruralnim područjima. Implementacija samostalnih 5G mreža kasni, a kvaliteta 5G još uvijek nije dovoljna u odnosu na očekivanja krajnjih korisnika i potrebe industrije. 55% ruralnih kućanstava još uvijek nema nikakvu naprednu mrežu, a 9% još nije pokriveno nikakvom fiksnom mrežom. Potrebna su dodatna ulaganja do najmanje 200 milijardi eura kako bi se osigurala puna gigabitna pokrivenost diljem EU-a, kao i 5G pokrivenost u svim naseljenim područjima.

U području poluvodiča, trenutni cilj 2030. je da EU udvostruči svoj udio u vrijednosti globalne proizvodnje najsuvremenijih poluvodiča, dosežući sa sadašnjih 10% na 20% udjela svjetskog tržišta u vrijednosti. Kako bi se postigao ovaj cilj, Europski zakon o čipovima ima za cilj razviti uspješan ekosustav poluvodiča i otporne opskrbne lance. Države članice trebale bi promicati nacionalne politike i ulaganja kako bi dodatno potaknule domaće mogućnosti dizajna i proizvodnje čipova te potaknule lokalne vještine u naprednim tehnologijama u svim sektorima.

DDPP postavlja tri cilja za poticanje digitalizacije poslovanja. Najmanje 75 % poduzeća u EU-u trebalo bi u svoje poslovanje usvojiti usluge računalstva u oblaku, velike podatke i/ili umjetnu inteligenciju; više od 90 % malih i srednjih poduzeća trebalo bi doseći barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta; a EU treba udvostručiti broj jednoroga. Bez daljnjih ulaganja i poticaja, predviđena osnovna putanja pokazuje da će do 2030. samo 66% poduzeća koristiti oblak, 34% velike podatke i 20% AI. Nadalje, samo 69 % malih i srednjih poduzeća u EU-u dostiže osnovnu razinu digitalnog intenziteta, uz neujednačen i nedovoljan napredak među državama članicama. Broj jednoroga sa sjedištem u EU značajno se povećao u posljednjem desetljeću. Nastavak trenda omogućio bi EU-u da ispuni svoj cilj prije 2030., ali nije razlog za samozadovoljstvo na nestabilnim tržištima. Početkom 2023. u EU-u je bilo 249 jednoroga, u usporedbi s 1444 u SAD-u i 330 u Kini.

Ciljevi DDPP-a osiguravaju 100 % internetsku dostupnost ključnih javnih usluga i, gdje je relevantno, mogućnost za građane i poduzeća u Uniji da komuniciraju putem interneta s javnim upravama, internetski pristup njihovim elektroničkim zdravstvenim kartonima za 100 % građana Unije i pristup osigurati elektroničku identifikaciju (eID) za 100 % građana Unije. Mnoge su države članice u dobroj poziciji da postignu potpunu digitalizaciju javnih usluga i zdravstvenih kartona, kao i uvođenje eID-a za svoje građane. Međutim, potrebna su značajna ulaganja kako bi se poboljšala prekogranična dostupnost i izvedba javnih usluga. Što se tiče europskog novčanika za digitalni identitet, njegova puna implementacija je u tijeku. Očekuje se da će biti dovršen do 2030. i nadopunjen digitalnim eurom.

EU je predan povećanju osnovnih digitalnih vještina među najmanje 80% onih u dobi od 16 do 74 godine i dosezanju 20 milijuna stručnjaka za ICT do 2030. Međutim, izvješće pokazuje da će do 2030. i pod sadašnjim uvjetima samo 59% od stanovništvo će ovladati barem osnovnim digitalnim vještinama, a broj ICT stručnjaka ne smije premašiti 12 milijuna. Države članice trebaju dati prioritet ulaganjima u visokokvalitetno obrazovanje i vještine te poticati sudjelovanje žena u STEM od rane dobi.