Električni automobili pod povećalom što stvarno znamo o riziku od požara?

Sve veći broj električnih automobila na hrvatskim cestama otvara i pitanja njihove sigurnosti, osobito kada je riječ o punjenju u zatvorenim garažama stambenih zgrada. Udruga eMobilnost Hrvatska objavila je stručnu analizu u kojoj je usporedila međunarodne podatke o požarima vozila, sigurnosti baterija, utjecaju punjenja na njihovu temperaturu te propisima koji se primjenjuju u drugim državama.

Prema rezultatima analize, električna vozila u većini promatranih država imaju nižu stopu požara od automobila s benzinskim ili dizelskim motorima. Podaci iz Norveške, Švedske, Danske, Engleske i australske savezne države Novi Južni Wales pokazuju da je na 100.000 vozila zabilježeno između tri i deset puta manje požara električnih automobila, ovisno o državi i promatranom razdoblju.

Iz udruge pritom upozoravaju da se metodologije prikupljanja podataka i njihov obuhvat razlikuju među državama, zbog čega se rezultati ne mogu automatski primijeniti na sva tržišta.

"Rasprava o sigurnosti električnih vozila treba se temeljiti na usporedivim podacima i stvarnim rizicima, a ne samo na pojedinačnim slučajevima koji dospiju u medije. Važno je razlikovati učestalost požara od izazova koji se pojavljuju kada se požar baterije dogodi. Ti izazovi zahtijevaju odgovarajuću opremu, postupke i osposobljenost vatrogasaca, ali sami po sebi ne znače da električna vozila gore češće", poručuju iz eMobilnosti Hrvatska.

Analiza se bavi i utjecajem punjenja na temperaturu baterija. Prema navodima udruge, punjenje izmjeničnom strujom (AC) snagom do 22 kW, koje se najčešće koristi tijekom duljeg parkiranja, uzrokuje vrlo malo zagrijavanje baterije. Pritom elektronički sustav upravljanja baterijom (BMS) neprestano nadzire njezine parametre te može ograničiti ili potpuno prekinuti punjenje ako otkrije nepravilnosti.

Ipak, iz udruge naglašavaju da sigurnost punjenja uvelike ovisi o kvaliteti električnih instalacija i pravilnoj ugradnji punionica. Preporučuju korištenje fiksno postavljenih punionica, zasebnih strujnih krugova s odgovarajućim zaštitnim uređajima te obvezno ispitivanje instalacija prije početka korištenja. Trajno punjenje automobila putem produžnih kabela i električnih razdjelnika, prema njihovu mišljenju, ne bi trebalo biti dopušteno.

Posebne mjere potrebne su i u slučaju požara električnog automobila. Zbog karakteristika baterija vatrogasci moraju prilagoditi način gašenja, osigurati dulje hlađenje i nastaviti nadzor vozila nakon što je požar ugašen. Međutim, udruga smatra da opseg protupožarnih mjera u garažama treba određivati prema njihovoj veličini, namjeni i postojećoj opremi, a ne isključivo prema tome nalaze li se u njima električni automobili ili punionice.

U sklopu analize uspoređeni su propisi i smjernice iz 14 država. U pregledanim izvorima udruga nije pronašla zahtjev prema kojem bi ugradnja sprinkler sustava, odnosno automatskog sustava za gašenje požara vodom, bila obvezan uvjet za postavljanje pojedinačne AC punionice snage do 22 kW u garaži višestambene zgrade. Za Sloveniju takvo stanje nije bilo moguće potvrditi.

U pojedinim državama propisane su dodatne sigurnosne mjere, no one se uglavnom odnose na mogućnost isključivanja punionica u hitnim situacijama, zaštitu od udara vozila, odgovarajuće označavanje te sustave za dojavu požara.

Na temelju prikupljenih podataka eMobilnost Hrvatska predlaže uvođenje jedinstvenih pravila za postavljanje AC punionica snage do uključivo 22 kW u garažama višestambenih zgrada. Udruga smatra da bi pravila trebala biti usklađena sa stvarnim sigurnosnim rizicima, uz jasno definirane tehničke zahtjeve.

Prema njihovu prijedlogu, punionice bi morale biti fiksno ugrađene, a električne instalacije stručno izvedene i opremljene odgovarajućim zaštitnim uređajima. Prije puštanja u rad instalacije bi se morale ispitati, dok bi same punionice trebale biti zaštićene od mogućih udara vozila.

U garažama koje ispunjavaju predložene kriterije trebalo bi osigurati i mogućnost središnjeg isključivanja punionica u hitnim situacijama, pri čemu bi sustav morao biti jasno označen i dostupan vatrogascima. Udruga također predlaže zabranu trajnog punjenja električnih automobila putem produžnih kabela, kabelskih bubnjeva i razdjelnika.

Kada je riječ o sustavima za dojavu požara, sprinklerima i odvođenju dima, smatraju da bi se potreba za njihovom ugradnjom trebala određivati prema veličini, vrsti i namjeni garaže, jednako kao i kod drugih garažnih prostora.

Za punionice istosmjerne struje (DC) te one snage veće od 22 kW udruga predlaže zadržavanje individualnog pristupa, odnosno određivanje sigurnosnih mjera prema okolnostima svakog pojedinog slučaja.

"Cilj nije smanjiti razinu zaštite od požara, nego definirati pravila koja su jasna, tehnički utemeljena i razmjerna riziku. Time bi se istodobno povećala sigurnost i smanjila pravna nesigurnost s kojom se danas susreću suvlasnici, upravitelji zgrada i investitori koji žele omogućiti punjenje električnih vozila", navode iz eMobilnosti Hrvatska.