Europska komisija otvorila je detaljnu istragu kako bi procijenila predloženu akviziciju Inmarsata od strane Viasata. EK je zabrinuta da bi transakcija mogla omogućiti Viasatu smanjenje tržišnog natjecanja na tržištu za pružanje usluga širokopojasne povezanosti tijekom leta („IFC”) komercijalnim zračnim prijevoznicima.
Viasat posjeduje i upravlja četiri satelita u geostacionarnoj zemljinoj orbiti ('GEO'), a Inmarsat ih posjeduje i upravlja s petnaest. Obje tvrtke su bliski konkurenti i oslanjaju se na kapacitet svojih GEO satelita za pružanje usluga na tržištu u nastajanju za opskrbu širokopojasnih IFC usluga komercijalnim zračnim prijevoznicima u Europskom gospodarskom prostoru i globalno.
Trenutačno postoji nekoliko alternativnih dobavljača, a tržišta karakteriziraju relativno visoke prepreke ulasku, poput regulatornih i tehnoloških. Tržište satelita prolazi kroz tranziciju s operaterima negeostacionarnih satelita koji su ušli ili planiraju ući na IFC tržište. EK planira dalje istražiti hoće li ti novi igrači vjerojatno izvršiti dovoljan konkurentski pritisak na spojeni subjekt u bliskoj budućnosti.
U ovoj fazi, EK je zabrinuta da bi Viasat preuzimanjem Inmarsata mogao smanjiti konkurenciju u ponudi širokopojasnih IFC usluga komercijalnim zračnim prijevoznicima u EGP-u i/ili globalno. Predložena transakcija dogovorena je 9. siječnja 2023. Europska komisija sada ima 90 radnih dana, do 29. lipnja 2023., za donošenje odluke. Otvaranje dubinske istrage ne prejudicira ishod istrage.
U prvom tromjesečju 2026. na tržištu poštanskih usluga zabilježen je rast ukupnog broja usluga i prihoda, ponajprije zbog povećanja broja paketa i tiskanica, dok se trend pada broja pisama nastavio, pokazuju prikupljeni podaci od davatelja poštanskih usluga.
Na sajmu Eurosatory, globalnom događanju posvećenom obrani i sigurnosti, hrvatska Orqa, vodeći europski proizvođač bespilotnih letjelica bez kineskih komponenti, predstavila je taktički dron MRM2-10AI. Riječ je o taktičkoj letjelici nove generacije posebno razvijenoj za bojišnice na kojima se vodi intenzivno elektroničko ratovanje i gdje je prostor djelovanja snažno osporavan.
Industrijski podaci o tome da samo dio planiranog kapaciteta podatkovnih centara doista ulazi u gradnju pokazuju jaz između investicijskih prezentacija i fizičke realizacije. AI potražnja potaknula je najave kampusa, zakupa i energetskih aranžmana, ali izgradnja ovisi o zemljištu, dozvolama, transformatorima, mrežnom priključku, vodi, hlađenju, radnoj snazi i lokalnom prihvaćanju. Svaki od tih elemenata može odgoditi projekt, a kašnjenje se zatim prenosi na cloud kapacitete, cijene GPU najma i dostupnost enterprise AI usluga. Urednički najzanimljiviji dio nije sama objava, nego pomak koji otkriva u načinu na koji se ICT budžeti i tehnički prioriteti sele prema kapacitetu, pouzdanosti i mjerljivoj poslovnoj vrijednosti.
