Digitalne tehnologije i umjetna inteligencija sve su prisutnije u obrazovanju

Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET i Hrvatsko katoličko sveučilište u okviru projekta BrAIn proveli su istraživanje o korištenju digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije te njihovom odnosu s dobrobiti djece i mladih u školskoj godini 2024./2025.

U obrazovnom kontekstu učenici najviše koriste digitalne tehnologije u nastavi informatike, matematike, prirodoslovnih predmeta i stranih jezika, a za učenje i školske zadatke služe se pametnim telefonima, internetom i umjetnom inteligencijom (UI). Učenici prepoznaju pozitivne i negativne strane primjene digitalne tehnologije i umjetne inteligencije u obrazovanju te u prosjeku imaju pozitivno mišljenje o primjeni digitalne tehnologije u svojoj školi i smatraju da imaju zadovoljavajuću podršku za njezino korištenje.

"Rezultati istraživanja naglašavaju važnost strateškog, odgovornog i promišljenog pristupa razvoju i primjeni digitalne tehnologije i umjetne inteligencije u obrazovanju. Naš je cilj osigurati da se potencijal tehnologija koristi svrhovito i odgovorno, uz brigu o dobrobiti djece i mladih", naglasio je ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs.

"Iznimno nam je važno što smo kroz ovo istraživanje dobili cjelovitiji uvid u stanje i potrebe obrazovnog sustava. Na temelju rezultata razvili smo preporuke za primjenu tehnologija i umjetne inteligencije usmjerene na dobrobit djece i mladih, namijenjene učenicima, nastavnicima, ravnateljima, roditeljima, stručnim suradnicima i donositeljima odluka", rekao je pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju Juraj Bilić.

Rezultati istraživanja pokazuju da digitalne tehnologije u obrazovanju donose prednosti poput lakšeg pristupa informacijama, vizualizacije gradiva i veće angažiranosti učenika, ali dionici prepoznaju i izazove poput smanjene koncentracije, površnog učenja i drugih mogućih negativnih učinaka na dobrobit učenika. Upotreba alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji, ponajprije chatbotova, raste zbog njihova potencijala u obrazovanju, no dio dionika izražava oprez zbog nepouzdanosti i mogućeg negativnog utjecaja na razvoj, zdravlje i kritičko mišljenje učenika.

Učenici digitalne tehnologije najčešće koriste za zabavu, komunikaciju i društvene mreže, dok za školu ponajprije koriste uredske alate, alate za izradu prezentacija, aplikacije za rješavanje matematičkih zadataka i online kvizove. Alate umjetne inteligencije, većinom chatbotove, za učenje gotovo svakodnevno koristi oko 26 posto osnovnoškolaca i 40 do 50 posto srednjoškolaca, najčešće za traženje informacija, objašnjenje gradiva i pomoć u rješavanju zadataka.

Roditelji i skrbnici uglavnom imaju pozitivno mišljenje o učincima primjene digitalnih tehnologija u obrazovanju te smatraju da digitalna tehnologija djeci može olakšati zajednički rad na školskim zadacima i komunikaciju među dionicima obrazovnog sustava. Pozitivnije opće mišljenje o korisnosti digitalnih tehnologija u obrazovanju imaju roditelji i skrbnici koji su digitalno i UI pismeniji te koji češće zajedno s djecom koriste digitalne tehnologije.

Veći oprez roditelji i skrbnici izražavaju prema uvođenju umjetne inteligencije, ističući bojazan od prevelikog oslanjanja na UI i gubitka kritičkog razmišljanja. Ipak, prepoznaju i potencijal umjetne inteligencije za personalizirano učenje i pomoć djeci u učenju.

Nastavnici tehnologije najčešće koriste za prezentaciju gradiva, ponavljanje i administrativne poslove, a u manjoj mjeri i alate umjetne inteligencije, uglavnom za pripremu nastave. Uočen je i trend prema kojemu nastavnici osnovnih i srednjih škola digitalne tehnologije smatraju neizostavnim dijelom nastave. Prepoznaju njihov potencijal, osobito u kontekstu personaliziranog učenja i asistivne tehnologije, ali ističu potrebu za dodatnom edukacijom, dostupnošću alata i jasnim smjernicama.

"Rezultati istraživanja pokazuju da se digitalne tehnologije u obrazovanju istodobno doživljavaju kao prilika i izazov. Porastom uporabe umjetne inteligencije u obrazovnom kontekstu ističe se potreba za jasnim smjernicama, jačanjem infrastrukture i kontinuiranom edukacijom kako bi se svi dionici osnažili za odgovorno i svrhovito korištenje novih tehnologija", izjavila je prof. dr. sc. Marina Merkaš s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Na temelju istraživanja izrađene su preporuke za različite dionike obrazovnog sustava s ciljem korištenja prednosti tehnologija uz smanjivanje rizika u interesu dobrobiti djece i mladih. Preporuke naglašavaju važnost kritičkog razmišljanja, zaštite privatnosti, sprječavanja elektroničkog nasilja te pronalaženja ravnoteže između digitalnog i svakodnevnog života. Njihov je cilj pomoći školama i obiteljima da koriste prednosti digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije, uz istodobno smanjivanje rizika i očuvanje dobrobiti djece i mladih.

Istraživanje je provedeno u 46 škola (24 osnovne i 22 srednje) iz 16 županija koje sudjeluju u projektu BrAIn, u razdoblju od siječnja do svibnja 2025., kombinacijom kvantitativne i kvalitativne metodologije.

U anketnom dijelu sudjelovalo je ukupno 3913 učenika, 924 roditelja i skrbnika te 382 nastavnika, dok je u 92 fokus-grupe sudjelovalo 299 učenika, 51 roditelj i skrbnik te 128 nastavnika. Također su provedeni intervjui s 23 stručna suradnika i 22 ravnatelja.