Devoloperske plaće i paušalni obrti, plaće u IT-u i još ponešto

Novo istraživanje o plaćama develeopera, koje je proveo Tomislav Grubišić, CEO Bornfighta i Mediatolkita i suosnivač Degordiana pokazuje da je prosječna plaća developera dosegla 9932 kune neto uz godišnji rast u odnosu na 2018. godinu od čak 16,03 posto. Dobri su to pokazatelji pogotovo u vrijeme velike halabuke koja se digla oko paušalnih obrta. No o tome malo kasnije.

Vratimo se istraživanju koje pokazuje da se plaće jako razlikuju kada je riječ o tehnologijama koje developeri koriste, ali i godinama iskustva koje imaju. Najmanje plaće imaju developeri na wordpressu i to gotovo 8 tisuća kuna neto, a najveće na Go i to tek nešto veće od 11 tisuća kuna neto. Da bi iblo jasno o čemu je riječ za developersku plaću od 8 tisuća kuna neto plaća u bruto iznosu je 12074,22 lipe i to za osobu u Zagrebu, bez uzdržavanih članova i djece dakle godišnje je to 144.890,64 kune bruto. Inače na svaku mjesečnu isplatu poslodavac plaća još 2000 kune doprinosa odnosno točno 1.992,24 kune odnosno točno godišnje 23.906,88 kuna.

Na najvišu prosječnu developersku plaću onog developera koji radi na Go tehnologiji plaća je u bruto iznosu 17.305,80 kuna odnosno na godišnjoj razini 207.669,60 kuna. Poslodavac još dodatno mjesečno na tu plaću plaća 2.855,46 kuna odnosno 34.265,40 kuna godišnje. Ovo će biti važno poslije za izračun kod paušalnih obrta.

Plaće naravno jako ovise o stažu, iskustvu, znanjima što je vidljivo iz donje tablice koja omogućuje uvid u stvarno stanje na tržište i usporedbu s plaćama.

Kada se pogleda prema tehnologijama zapravo su prilične razlike od pozicija, znanja, iskustva, staža što je i očekivano jer bez obzira na sve iskustvo i znanje su na prvom mjestu iako se vrlo brzo plaće uspinju bez obzira o kojoj je tehnologiji riječ. Nećemo sad ići u detalje jer to možete pročitati u cjelokupnom istraživanju koje možete skinuti ovdje.

Kako ističe autor istraživanja Tomislav Grubišić svake godine ga istraživanje o visini plaća malo iznenadi jer uvijek ispadne manje nego što se priča po kavama, što sa strane poslodavaca a što sa strane programera.

„Volumen od 3000 ljudi je definitivno više nego dovoljan za dobiti jako precizne informacije. Moj cilj kao direktora firme koja zapošljava programere, Bornfight i Mediatoolkit,  je posložiti biznis model da programeri imaju veću plaću od 95% tržišta. To sam si postavio kao cilj i sve poteze koje povlačim radim u tom smjeru.  U sljedećoj godini očekujem da će i dalje prosječna placa programera rasti jer se otvaramo prema svjetskom tržištu, potražnja za tim uslugama i dalje raste a broj novih sa fakulteta nije proporcionalan rastu potražnje. U svakom slučaju nas očekuje zanimljiv period u razvoju IT-a“, ističe Grubišić za ICTbusiness.info.

Analiza plaća na cjelokupnom ICT tržištu

Kako je ICTbusiness.info zajedno s tvrtkom Bisnode i portalom Poslovna.hr napravio analizu cjelokupnog ICT tržišta vrijedi vidjeti kakve su zapravo prosječne plaće cijelog sektora prema godišnjim financijskim izvješćima. Prosječna neto plaća za cijeli ICT sektor iznosila je gotovo 6000 kuna i to na promatranih gotovo tri tisuće tvrtki s ukupnim broj zaposlenih od 33.64 tisuće. Pritom je u odnosu na 2017. godinu neto plaća rasla 5,9 posto, a broj zaposlenih 5,22 posto. Ako se pak pogledaju segmenti analize cjelokupnog ICT tržišta tada je u segmentu telekomunikacija (prema NKD-u) zabilježen pad prosječne plaće 4,3 posto na 4830 kuna neto dok je broj zaposlenih porastao 2,9 posto. U ovom segmentu promatrano je 400 tvrtki do koji samo najveće i to najveći domaći telekomi Hrvatski Telekom, A1 HRvatska i Tele2 HRvasta odskaču prosječnim plaćama uz podršku tvrtki poput Ericsson Nikole Tesle, Nokije, IoT Net Adrie, Atosa, OiV-a. Prosjek je i dalje vrlo malen.

U segmentu računala (prema NKD-u) prosječna plaća je 4575,71 kunu uz rast od 5,2 posto u odnosu na godinu dana prije uz nepromijenjen broj zaposlenih od 3426 na kraju 2018. godine.

Softverska industrija ipak je najbolja po prosječnoj plaći, a ukupno je promatrano više od 2300 tvrtki. Prosječna plaća na godišnjoj razini porasla je 7,3 posto na 6509,22 kune. Istovremeno broj zaposlenih u ovom segmentu porastao je na 7,7 posto na točno 19000 tisuća zaposlenih.

Podsjetimo, ovu analizu napravili smo u suradnji s tvrtkom Bisnode i portalom Poslovna.hr i to prema NKD-u kako bismo u usporedbi s prethodnim godinama imali najoptimalniju usporedbu. Znamo da će mnogi reći kako na listi ima i tvrtki koje možda ne pripadaju po pretežitoj djelatnosti ovom segmentu, ali NKD je realno jedina prava odrednica. Problem naravno nastaje jer mnogima NKD odnosno glavna djelatnost prema NKD je samo jedna u nizu djelatnosti  ponekad i nije ključna. Dakle cijeli ICT pripada u tri NKD područja softver 62.01, 62.02, 62.03, 62.09, 63.11; računala 26.20, 58.21, 58.29, 95.11 te komunikacije i telekomi 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90. Prema ovim NKD-ovima u analizu je ukupno ušlo više od 3600 tvrtki.

NAPOMENA: Način izračuna neto plaće - dakle ona se računa prema važećim knjigovodstvenim standardima u RH, kako je potrebno izvještavati u GFI (godišnje financijsko izvješće) odnosno da bude potpuno jasno izračun temeljen na vrijednosti „Broj zaposlenih prema satima rada" odnosno kako gleda se promatrano razdoblje i financijski rashodi za plaće. Ako je tvrtka imala početkom godine manji broj zaposlenih i povećavala ih tada može biti odstupanja u prosječnoj mjesečnoj plaći prema broju radnih sati.

Našu cijelu ICT analizu po segmentima s detaljima plaća i drugih ključnih pokazatelja skupno i po segmentima možete pronaći ovdje možete pronaći ovdje.

Paušalni obrti - zamka ili prilika

Ovih se dana mnogo govori o paušalnim obrtima kao načinu na koji ljudi bježe iz stalnog radnog odnosa kako bi zaradili više jer mogu dogovoriti da im se bruto 1 (bruto plaća po ugovoru) uplaćuje kao mjesečni prihod. Tada paušalni obrtnik sklapa ugovor o poslovnoj suradnji s drugom tvrtkom, moguće onom gdje je dotad radio i ispostavlja računa na osnovu kojeg se plaća. Tada gubi sva prava radnog odnosa i to se prebacuje na njega odnosno njegov paušalni obrt i to se odnosi i na troškove bolovanja, godišnjeg odmora, prijevoza, troškove službenih putovanja. Naravno može dogovoriti s poslovnim partnerom da se isplaćuje dodatan novac za troškove ali to sve tada ulazi u maksimalnih 300.000 kuna koliko smije uprihoditi u jednoj godini.

I to se možda na prvi pogled čini kao bolja opcija jer uprihodi više, ali svi su troškovi njegovi, a otkaz ugovor o poslovnoj suradnji može doći bilo kada. Da ne govorimo o kreditima, ali nekim drugim stvarima koje opterećuju takav poduzetnički pothvat.

Pojednostavljeno rečeno sve ono o čemu je dotad vodio računa poslodavac sada vodi paušalni obrtnik od prostora i sredstava za rad preko plaćanja doprinosa državi, vođenja osnovnog knjigovodstva i potrebno izvještavanja. Za mnoge to ipak neće biti opcija kada uzmu sve za i protiv ovakvog oblika rada. I još treba naglasiti kako u obrtu odgovarate svom privatnom imovinom ako ne plaćate obveze prema državi. Ovdje dolje je izračun za paušalce i što sve treba platiti.

Plus prirez na porez ovisno o mjestu stanovanja.

Iznosi obveznih doprinosa obrtnika paušalista u 2019. godini

Godišnje za doprinose = 14.800,92 kune