Globalna populacija gamera nastavlja rasti i trenutno je na 2,7 milijardi, što znači da 35 posto ukupnog svjetskog stanovništva igra videoigre. Jasan je to znak o kolikoj se industriji radi i koliko donosi iz godine u godinu, odnosno, koliki je potencijal još uvijek neispunjen.
Naime, tako nešto ne čudi jer svake godine svjedočimo novim igrama, inovacijama, novim platformama i rješenjima koja približavaju, poboljšavaju i pojednostavljuju igranje, ali i pristup igrama. Zato se godišnje uprihodi više od stotinu milijardi dolara i gaming samim time vrijedi više no glazbena i filmska industrija.
Kad se pogleda stanje po svjetskim regijama, u Azijsko-pacifičkoj je najviše gamera, njih 1,5 milijardi. Odnosno, riječ je o 55 posto ukupne gaming populacije. Već to ukazuje na potencijal jer ako se više od polovice svih gamera nalazi koncentrirano na jednom području, jasno je da se takvo stanje može "preliti" i na ostatak svijeta.
Na drugom mjestu su Europa, Bliski istok i Afrika (EMEA) sa 758 milijuna igrača. Latinska Amerika je na 259 milijuna, a tek onda slijedi Sjeverna Amerika s njih 203 milijuna. Ujedno, Sjeverna Amerika jedina na godišnjoj razini bilježi manje gamera. Riječ je o 0,9 posto. Sve ostale regije zabilježile su rast.
Kad se radi o prihodima, postoje konkretne brojke. Riječ je o 159,3 milijardi dolara, od čega mobilne igre zauzimaju 48 posto ili 77,2 milijarde dolara. Kad se pak seciraju mobilne igre, gameri na tabletima potroše 13,7 milijardi dolara ili devet posto ukupnih gaming prihoda u 2020. Pametni telefoni zauzimaju preostalih 63,6 milijardi dolara ili 40 posto ukupnih prihoda.
Konzole kao PlayStation su na 45,2 milijardi dolara ili 28 posto udjela, PC je na 23 posto ili 36,9 milijardi dolara, od čega igre za browsere zauzimaju 3,08 milijardi dolara.
Jasno, mobilne igre su uvjerljivo vodeće te će sasvim sigurno nastaviti sa svojim rastom, ali kreatori igara ipak više "ciljaju" na konzole i PC jer to im donosi odanu publiku, koja dugoročno donosi više.
