Burze i dalje vrlo oprezne

Globalna tržišta zabilježila su mješovita kretanja 6. svibnja 2025. Dok su azijske burze uglavnom porasle potaknute optimizmom oko potencijalnih trgovinskih pregovora i lokalnih poticaja, na europskim tržištima prevladala je opreznost uslijed političkih događaja i neizvjesnosti oko tarifa. Istodobno je Wall Street dan zaključio padom jer su ulagači iščekivali ishod sastanka Federalnih rezervi te čvršće naznake rješavanja carinskih napetosti između SAD-a i Kine.

Cijene nafte snažno su odskočile nakon prethodnog posrtanja, a tehnološki sektor našao se pod povećalom zbog kombinacije solidnih poslovnih rezultata i trajnog pritiska trgovinskog rata. U nastavku donosimo detaljan osvrt na ključne indekse u Aziji, Europi i SAD-u, kretanja u tehnološkom sektoru, trendove na tržištu nafte te utjecaj aktualnog carinskog rata na tehnološke dionice, uz analize i komentare stručnjaka.

Azijski burzovni indeksi većinom su ojačali toga dana, nadovezujući se na pozitivna kretanja potaknuta popuštanjem protekcionističkih tenzija i lokalnim ekonomskim potezima. U Hong Kongu je Hang Seng indeks porastao četvrti dan zaredom, ojačavši oko 0,7 posto i zaključivši na 22.662,71 bod. Kineski Shanghai Composite skočio je za 1,1 posto na 3.316 bodova, odražavajući pojačani apetit ulagača za kineskim dionicama nakon prazničnog razdoblja. Kontinentalni kineski CSI 300 indeks također je zabilježio približno 1 posto rasta, što sugerira široko zahvaćen oporavak tržišta dionica na kineskim burzama.

Nešto slabiji tempo rasta bilježio je hongkonški Hang Seng Tech indeks, koji je završio dan minimalno u minusu od 0,1 posto, što upućuje na selektivnu rotaciju ulagača unutar sektora. Ipak, među dobitnicima su se istaknule velike kineske tehnološke i potrošačke kompanije: dionica Alibabe porasla je 1,5 posto (na 123,80 HKD), prateći optimizam oko nadolazećih domaćih IPO-ova i kapitalnih priljeva stranih ulagača. Uz Alibabu, skokove su zabilježile i druge konjunkturalne dionice – primjerice, vodeće kompanije u segmentu internetske trgovine, potrošačke robe i igara na sreću ostvarile su dobitke od 3-7 posto na burzi u Hong Kongu, što sugerira pojačan interes investitora za sektorom koji je prethodno patio od regulatornih pritisaka.

Japansko tržište ostalo je izuzetak u regiji iz tehničkih razloga – Tokijska burza nije radila 6. svibnja zbog nacionalnog praznika (Dan zelenila). Posljednja zatvorena vrijednost vodećeg japanskog indeksa Nikkei 225 iznosila je oko 36.830 bodova, što je nedaleko od višegodišnjih rekorda. Idućeg dana, s nastavkom trgovanja, Nikkei je tek neznatno oscilirao (+0,1 posto) potvrđujući stabilnost japanskog tržišta unatoč širem regionalnom optimizmu. Drugim riječima, azijska tržišta ušla su u svibanj sa znakovima oporavka – kineske vlasti su smanjenjem kamata i drugim poticajima poduprle domaće tržište, a vijesti o planiranom susretu visokih američkih i kineskih trgovinskih izaslanika podigle su raspoloženje ulagača. Iako su azijski investitori i dalje oprezni glede konačnog ishoda potencijalnih pregovora o carinama, prevladalo je mišljenje da bi predstojeći sastanak mogao voditi barem djelomičnoj “de-eskalaciji” trgovinskih napetosti.

Europska tržišta dionica 6. svibnja blago su posustala nakon deset uzastopnih dana rasta. Paneuropski STOXX 600 indeks prvi je put nakon dva tjedna zabilježio pad, oslabivši oko 0,2 posto i time prekinuvši svoj najduži pozitivni niz od 2019. godine. Ključni indeksi pojedinačnih tržišta imali su mješovite izvedbe. Njemački DAX je tijekom dana doživio znatne oscilacije: ujutro je potonuo skoro 2 posto uslijed političke neizvjesnosti u Berlinu, da bi kasnije nadoknadio veći dio gubitaka nakon smirivanja situacije. DAX je dan ipak završio u minusu od otprilike 0,5 posto u odnosu na prethodno zatvaranje, odrazivši time zadržanu dozu opreza među investitorima. U Parizu je CAC 40 ostao gotovo nepromijenjen (blagi plus od 0,1 posto na 7696,9 bodova), dok je FTSE 100 u Londonu stagnirao (simboličan pad od 0,01 posto na 8597,4 bodova), balansirajući između dobitnika i gubitnika na tržištu.

Na njemačkom tržištu glavna tema dana bila je politička drama oko formiranja nove vlade. Friedrich Merz iz konzervativne stranke CDU u drugom je krugu glasovanja izabran za novog kancelara, nakon što je u prvom krugu doživio neočekivani poraz. Ta kratkotrajna institucionalna neizvjesnost nakratko je uzdrmala povjerenje ulagača – politička stabilnost inače je obilježje Njemačke, pa je “nevjerojatno da parlament ne bi odmah izabrao kancelara”, primijetio je analitičar Rabobanka Teeuwe Mevissen. No čim je Merz u drugom pokušaju potvrdio većinu, njemačke su dionice “odrezale” rane gubitke. Investitori su Merzov izbor dočekali s blagim olakšanjem, ali bez euforije – DAX se zadržao u crvenom teritoriju, sugerirajući da su drugi faktori, poput globalnih trgovinskih neizvjesnosti, nastavili vagati na sentiment.

Uz njemačke vijesti, europski ulagači pratili su i širu sliku trgovinske politike. Neizvjesnost oko carina i dalje je “pritajeni” uteg na tržištima – ulagači pokušavaju držati korak s nepredvidivom trgovinskom politikom američkog predsjednika. Podsjetimo, predsjednik Donald Trump nedavno je najavio mogućnost uvođenja 100 posto carine na uvezene filmove i daljnje tarife na farmaceutske proizvode, čime je pojačao nervozu u pojedinim sektorima. Takve najave posebno su pogodile europski farmaceutski sektor: indeks zdravstvene industrije u Europi potonuo je oko 1 posto, pri čemu su dionice danskog farmaceutskog diva Novo Nordisk izgubile oko 4 posto vrijednosti. “Ako postoji nešto na što su investitori alergični, onda je to neizvjesnost. To nikada nije dobro za tržišta dionica,” upozorio je Mevissen iz Rabobanka, komentirajući nepovoljni utjecaj nejasnog ishoda trgovinskih pregovora.

Ipak, nisu sve vijesti bile negativne. Usred globalnih trgovinskih trvenja pojavili su se i tračci pozitivnih pomaka: Ujedinjeno Kraljevstvo i Indija objavili su da su postigli dugo iščekivani sporazum o slobodnoj trgovini nakon tri godine pregovora. Taj sporazum, zaključen „u posljednji čas“ pod pritiskom poremećaja u globalnoj trgovini, ciljano će potaknuti bilateralnu razmjenu dobara poput viskija, automobila i hrane. Vijest o britansko-indijskom paktu pokazuje kako neke zemlje nastoje ubrzati diverzifikaciju trgovinskih veza suočene s neizvjesnošću oko američko-kineskog carinskog rata. Međutim, europski investitori uglavnom su ostali fokusirani na domaće faktore i američke signale – tek značajnije smirivanje tenzija između Washingtona i Pekinga moglo bi potaknuti snažniji rast apetita za rizikom u Europi.

Wall Street je 6. svibnja doživio pad vrijednosti ključnih indeksa, čime je prekinut kratkotrajni oporavak s kraja prethodnog tjedna. Dow Jones Industrial Average pao je za 0,95 posto (izgubivši oko 390 bodova) na 40.829 bodova, S\&P 500 za 0,77 posto na 5.606 bodova, a tehnološki Nasdaq Composite za 0,87 posto na 17.690 bodova. U ukupnom poretku, svih 11 sektora S\&P 500 indeksa završilo je u crvenom, pri čemu su najviše pod pritiskom bile dionice tehnoloških, industrijskih i potrošačkih kompanija izloženih međunarodnoj trgovini. Investitori su odlučili smanjiti rizik uslijed kombinacije globalnih i domaćih neizvjesnosti: “MSCI-jev svjetski indeks dionica oslabio je dok su ulagači postajali frustrirani zbog izostanka novih američkih trgovinskih dogovora i iščekivali ishod sjednice Federalnih rezervi”, izvijestio je Reuters. Drugim riječima, tržištu je nedostajao jasan katalizator za rast – pregovori oko tarifa nisu donijeli opipljive rezultate, a predstojeća odluka američke središnje banke držala je ulagače na oprezu.

U fokusu je bio dvodnevni sastanak Federalnih rezervi (Fed) koji je završavao idućeg dana. Široko je očekivano da Fed ovoga puta neće mijenjati kamatne stope, no ulagači su pomno pratili signale o budućoj politici i mogućim smanjenjima kamata kasnije tijekom godine. To iščekivanje dovelo je do opreznog trgovanja – analitičari su primijetili da je “veći dio rane tržišne akcije bio mlak i neuvjerljiv”, sve dok jedan iznimno dobro upisan aukcijski plasman 10-godišnjih državnih obveznica nije potaknuo snažnije kretanje kasnije poslijepodne. Pad prinosa na američke državne obveznice (10-godišnji prinos spustio se na 4,31 posto) ukazao je na pojačanu potražnju za sigurnijom imovinom, no to istodobno reflektira i nervozu ulagača po pitanju rasta gospodarstva i inflacije.

Najava novih carinskih poteza iz Bijele kuće pridonijela je negativnom raspoloženju na američkom tržištu. Ulagače je pokolebalo to što do utorka nije postignut nikakav dogovor koji bi ublažio postojeće tarife, unatoč prethodnim signalima iz Washingtona. Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je da Trumpova administracija pregovara s 17 ključnih trgovinskih partnera i da bi se “trgovinski sporazumi mogli objaviti već ovog tjedna”, premda nije precizirao o kojim je zemljama riječ. Istodobno je priznao kako SAD još nije započeo formalne pregovore s Kinom – informacijom koja je ohladila nade za skori završetak carinskog rata. Ta spoznaja, u kombinaciji s Trumpovim javnim pozivima da se investitori “strpe i podnesu posljedice” tarifa, učvrstila je dojam da brzo rješenje nije na vidiku. “Tržište se prebacilo iz ravnoteže između onih koji su zabrinuti i onih koji vjeruju da će se ovo brzo riješiti, pomaknuvši se svakih par dana sve više na negativnu stranu”, opisao je sentiment Rick Meckler iz investicijskog fonda Cherry Lane Investments. Dodao je kako je trgovinska politika prema Kini trenutno “vrlo kontrolirajući faktor smjera tržišta”, ističući dilemu pred ulagačima: “Teško je reći hoće li postići nekakav dogovor ili će to biti sveopći trgovinski rat”. Takva neizvjesnost potaknula je prodaje dionica krajem dana – bez naznake proboja u pregovorima, investitori nisu imali razloga zadržati povećanu izloženost rizičnim ulaganjima prije važnih objava.

Tehnološki sektor, koji čini okosnicu američkog burzovnog tržišta, našao se 6. svibnja na razmeđu pozitivnih poslovnih trendova i negativnih geopolitčkih utjecaja. Na jednoj strani, veliki tehnološki igrači pružili su ohrabrujuće kvartalne rezultate: kompanije poput Microsofta i Meta Platformsa nedavno su izvijestile o snažnijoj zaradi od očekivanja, što je ublažilo strahovanja da investicije u umjetnu inteligenciju možda neće biti isplative. To je krajem prošlog tjedna i početkom ovoga dovelo do znatnog skoka cijena njihovih dionica – Nasdaq indeks bio je 1,5 posto u plusu u trgovanju 1. svibnja, upravo zahvaljujući tehnološkim dobitnicima. Microsoftove dionice porasle su čak 7,6 posto u jednom danu nakon objave rezultata, a ulagači su time pokazali da nagrađuju tvrtke koje demonstriraju otpornost unatoč visokoj razini troškova za razvoj novih tehnologija.

Nasuprot tome, Apple, najvrjednija svjetska kompanija, dao je povoda za zabrinutost investitora vezano uz učinak tarifa na poslovanje. Apple je u sklopu financijskog izvješća za protekli kvartal procijenio da će mu američke carine na uvoz iz Kine povećati troškove za oko 900 milijuna dolara u tekućem tromjesečju (do kraja lipnja) ako se carinske stope ne promijene. Iako su Appleovi rezultati bili bolji od očekivanja analitičara, ta projekcija dodatnih troškova razočarala je tržište – dionice Applea potonule su oko 4 posto u postmarket trgovanju nakon objave izvješća. Glavni izvršni direktor Tim Cook najavio je i određene izmjene u opskrbnom lancu kako bi se minimalizirao utjecaj trgovinskog rata, nastojeći uvjeriti ulagače da kompanija aktivno reagira na izazove. No analitičari upozoravaju da Apple ima značajnu izloženost tarifi budući da se većina njegovih proizvoda, uključujući iPhone, sklapa u Kini. “Apple ima olujne oblake na više frontova”, slikovito je opisao portfelj menadžer Jake Dollarhide, istaknuvši carine kao jedan od glavnih problema koji su spomenuti na konferencijskom pozivu s investitorima. Ipak, Dollarhide je dodao da ostaje dugoročni optimist za megakapitalizirane tehnološke dionice unatoč kratkoročnim poteškoćama, pozivajući se na snažne rezultate drugih članova te skupine.

Slična dvoslika vidljiva je i kod ostalih “vladara” tehnološkog sektora. Amazon.com je također osjetio pritisak: premda je njegova cloud-divizija nastavila rasti, kompanija je izdala opreznu prognozu dobiti ispod očekivanja, što je spustilo cijenu dionice za oko 2,5 posto. U isto vrijeme, druge velike kompanije popularno nazvane “veličanstvenih sedam” – skupinu čine Apple, Microsoft, Alphabet (Google), Amazon, Tesla, Meta i Nvidia – bilježe pojačanu volatilnost. Te su megakompanije godinama vukle Wall Street naprijed, ali su se u proteklim mjesecima suočile s naglom korekcijom vrijednosti. Od vrhunca postignutog krajem 2024., tih “sedam veličanstvenih” izgubilo je zajedno više od 6 bilijuna dolara tržišne kapitalizacije dok se ulagači pribojavaju financijskih posljedica Trumpova globalnog carinskog rata. Posebno je dramatičan bio pad početkom travnja: u samo dva burzovna dana tada je izbrisano preko 5 bilijuna dolara vrijednosti S\&P 500 indeksa, pri čemu su Apple, Alphabet i Microsoft pali na najniže razine u posljednjih godinu dana. Wedbush Securities analitičar Dan Ives, inače dugo optimističan glede tehnološkog sektora, tada je oštro snizio ciljane cijene dionica Applea i Tesle, upozorivši na prijeteći “tarifni ekonomski armagedon” ako se eskalacija nastavi. Njegova je procjena da bi Apple, kako bi zaštitio svoje profitne marže, u krajnjem slučaju morao podići cijene iPhonea na američkom tržištu ukoliko carine ostanu na snazi ili se prošire – potez koji bi mogao naštetiti potražnji. Upozorio je i da trgovinski rat dodatno otežava položaj Tesle, koja je već suočena s “krizom brenda” zbog kontroverzi vezanih uz ponašanje izvršnog direktora Elona Muska. Ives smatra da bi zategnuti odnosi s Kinom mogli potaknuti kineske kupce da se okrenu domaćim konkurentima umjesto Teslinih vozila, navodeći brzorastući BYD kao primjer lokalnog proizvođača koji bi profitirao.

Na azijskim tržištima tehnološke dionice također su imale značajne pomake, uglavnom u pozitivnom smjeru, ali uz određene zadrške. U Hong Kongu su kineski tehnološki teškaši iskoristili bolji sentiment: kako je već spomenuto, Alibaba je ojačala +1,5 posto, a dvoznamenkasti skokovi zabilježeni su u nekim dionicama iz sektora online usluga i igara. Optimistično raspoloženje hranila je nada da bi Peking mogao dodatno popustiti regulatorni stisak na sektor internetskih platformi i potaknuti inovacije kako bi domaće tržište kapitala oživjelo. Istodobno, investitori ostaju svjesni da kineske tech-tvrtke ovise o globalnom tržištu i lancima opskrbe – rizici od američkih sankcija ili isključenja s inozemnih burzi i dalje su prisutni. Dapače, samo nekoliko dana ranije odjeknula je vijest da skupina američkih zakonodavaca poziva na prisilno delistiranje kineskih kompanija s Wall Streeta zbog navodnih veza s kineskom vojskom. Među tvrtkama na meti našla se i Alibaba Group, zajedno s Baiduom, JD.comom i drugima, uz obrazloženje da “uživaju koristi američkog kapitala, a istodobno unapređuju strateške ciljeve Komunističke partije”. Iako je taj politički pritisak zasad samo prijetnja, on povećava nesigurnost za investitore u kineske tech gigante.

Sve u svemu, tehnološki sektor pruža kontrastnu sliku: s jedne strane, fundamentalno poslovanje mnogih kompanija ostaje čvrsto – potražnja za cloud uslugama, poluvodičima i inovativnim softverom i dalje raste, a ulaganja u umjetnu inteligenciju i električna vozila nastavljaju se isplaćivati kroz zarade. S druge strane, geopolitički rizici i trgovinske barijere stvaraju *makro-prijetnje* koje je teško kvantificirati. Ulagači stoga pažljivo važu vijesti: pozitivni signali poput dobrih zarada ili nižih kamata mogu nakratko nadjačati strah od tarifa, ali svaka nova eskalacija trgovinskog sukoba brzo vraća fokus na ranjivosti sektora. “Ako nešto obilježava trenutni tech sektor, onda je to volatilnost uzrokovana vanjskim faktorima”, primjećuju analitičari. U takvom okruženju selektivnost postaje ključna – tržište nagrađuje tehnološke tvrtke koje uspijevaju demonstrirati otpornost na trgovinske udare, dok one najizloženije geopolitičkom riziku trpe najveće oscilacije.

Na tržištu nafte 6. svibnja došlo je do primjetnog preokreta – cijene su snažno porasle nakon oštrog pada početkom tjedna. Referentna europska nafta Brent poskupjela je za oko 3,2 posto, zatvorivši na približno 62,15 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta skočila za 3,4 posto na oko 59,09 dolara po barelu. Ovaj skok od oko 3 posto uslijedio je nakon što su dan ranije cijene pale na najniže razine u četiri godine uslijed strahovanja da bi OPEC+ mogao povećati proizvodnju i preplaviti tržište jeftinijom naftom. U utorak se, međutim, slika preokrenula: na kupovinu su se odlučili ulagači koji su procijenili da je prethodni rasprodajni val bio pretjeran, a potaknuli su ih i određeni fundamentalni signali poboljšanja ravnoteže ponude i potražnje.

Konkretno, pojavili su se znakovi jače potražnje za energentima u Europi i Kini, što je ublažilo strah od usporavanja globalne ekonomije. Kineska potrošnja energenata pokazala je oporavak nakon završetka Praznika rada, dok je u Europi početak turističke sezone i neobično svježe proljetno vrijeme održavao tražnju za gorivima stabilnom. Istovremeno, zabilježeni su i padovi proizvodnje u SAD-u, dijelom zbog održavanja i neplaniranih zastoja u nekim nalazištima, što je smanjilo ponudu sirove nafte na tržištu. Tim smanjenjem ponude na domaćem tržištu SAD-a, klackalica globalne ponude se malo naginjala u smjeru deficita, pružajući podršku cijenama. Dodatnu injekciju optimizma ulilo je i geopolitičko okruženje: napetosti na Bliskom istoku te nemiri u pojedinim afričkim zemljama proizvođačima nafte potaknuli su strah od potencijalnih poremećaja u opskrbi, zbog čega su se kupci vratili na tržište kako bi se osigurali barelima u slučaju novih šokova.

Analitičari ističu da je skok cijena nafte u utorak bio ujedno i tehničke prirode – nakon što su Brent i WTI dan ranije dotaknuli višegodišnje dno, dio ulagača vidio je priliku za “lova na povoljne cijene” (engl. *bargain hunting*). “Na tržištu su se pojavili kupci dan nakon što su cijene pale na najnižu razinu u četiri godine”, navodi se u analizi. Ta je kupovna potpora pomogla nafti da nadoknadi gubitke, iako su temeljni izazovi ostali prisutni. Naime, tržište je i dalje pratilo svaki signal iz kartela OPEC+: neslužbene najave da bi se razmatralo povećanje proizvodnih kvota ranije su uzdrmale povjerenje, no konkretnijih poteza još nije bilo. Izvješća o zalihama u SAD-u također su bila u fokusu – očekivalo se da će redovno izvješće Američke agencije za energetiku pokazati pad komercijalnih zaliha, što bi podržalo cijene, no investitori su željeli potvrdu tih očekivanja prije daljnjeg guranja cijena naviše.

Valja napomenuti da su se cijene nafte unatoč oporavku i dalje kretale na relativno niskim razinama za proteklih nekoliko godina. Brent oko 62 dolara i WTI ispod 60 dolara po barelu indikativni su za tržište koje je obilježeno zabrinutošću oko suficita ponude. Najava povećanja carina u globalnoj trgovini također je bacala sjenu na izglede potražnje za energentima – ako bi carinski rat gurnuo svjetsko gospodarstvo u sporiji rast, potrošnja nafte mogla bi stagnirati. Stoga su ulagači i analitičari pomno pratili razvoj situacije na relaciji Washington-Peking. Za sada, znakovi jačanja potražnje i strateške kupnje bili su dovoljni da nafta doživi solidan jednodnevni oporavak. Međutim, daljnja putanja cijena nafte ovisit će o idućim odlukama OPEC+ saveza (hoće li reagirati na niske cijene smanjenjem proizvodnje) te o tome hoće li se geopolitičke napetosti smiriti ili produbiti.

Ukratko, naftno tržište 6. svibnja pokazalo je svoju nepredvidljivost: nakon oštrog ponedjeljka uslijedio je utorak u zelenom, vraćajući barel Brenta i WTI-ja na razine od prije vikenda. Za potrošače to znači da su cijene goriva privremeno odahnule od trenda pada, dok proizvođači s olakšanjem vide da tržište nije u slobodnom padu. Ipak, svi sudionici ostaju na oprezu – pitanje ravnoteže ponude i potražnje u narednim tjednima i mjesecima bit će ključno, a mnogo toga ovisit će o širim faktorima, od globalne ekonomije do politike velikih sila.

Aktualni carinski rat između SAD-a i Kine nastavlja biti glavna prijetnja za globalni tehnološki sektor, unatoč periodičkim nadama da bi pregovori mogli donijeti olakšanje. Trgovinski sukob dvaju gospodarstava – započet još krajem prethodnog desetljeća – ušao je 2025. godinu s novom dozom eskalacije. Američki predsjednik Trump početkom travnja dodatno je povisio carine na većinu kineskih proizvoda na 54 posto, ciljajući širok spektar roba od elektroničkih uređaja do potrošačkih dobara. Kina je promptno uzvratila protumjerama, demonstrirajući spremnost da “uzvrati istom mjerom” na ekonomske udare. Peking je 4. travnja objavio restrikcije na izvoz rijetkih zemnih elemenata (critical rare earths) – skupine od 17 metala neophodnih za proizvodnju svega od vrhunske elektronike do električnih vozila i obrambene opreme. Taj potez, opisan kao dio sveobuhvatnog odgovora na američke tarife, zateže opskrbu Zapada ključnim mineralima te ostavlja američke i europske proizvođače u strci za alternativnim dobavljačima. Kina proizvodi oko 90 posto svjetskih rijetkih zemalja, što znači da ima značajnu polugu nad globalnim lancima opskrbe u tehnološkoj industriji. Restrikcije se ne odnose samo na sirovu rudu, već i na trajne magnete i druge poluproizvode koji su teško nadomjestivi, što je jasan signal kineske namjere da iskoristi svoju dominaciju u toj sferi kao “oružje” u trgovinskoj borbi.

Posljedice ovakvih mjera izravno pogađaju tehnološke kompanije. U objavi kineskog Ministarstva trgovine eksplicitno se navodi da će sedam kategorija srednjih i teških rijetkih zemnih elemenata (uključujući iterbij, skandij, itrij i druge) biti stavljene na listu kontroliranog izvoza. Među američkim tvrtkama koje se oslanjaju na kineske rijetke zemlje nalaze se i Tesla i Apple. Ti elementi ugrađeni su u elektromotore Teslinih automobila, kao i u komponente iPhonea i drugih Appleovih uređaja. Uvođenje kontrola znači da će američki proizvođači možda morati tražiti alternativne dobavne lance u zemljama poput Australije, Kanade ili u vlastitim projektima (SAD ima tek jedan aktivni rudnik rijetkih zemalja). Stručnjaci napominju da će “Kina vjerojatno dozirati izvoz kroz ograničavanje broja izvoznih licenci” koje izdaje, što može dovesti do sporadičnih nestašica i skoka cijena tih ključnih materijala na globalnom tržištu. “Kina je tu listu sastavila strateški”, kaže Mel Sanderson iz tvrtke American Rare Earths, aludirajući da su odabrane stavke koje su “od kritične važnosti za američko gospodarstvo”.

Osim na inpute poput rijetkih metala, carinski rat djeluje i na gotove proizvode i prodaju tehnoloških dobara. Trumpova administracija uvela je ili najavila tarife na širok raspon tehnoloških proizvoda uvezenih iz Kine – od pametnih telefona i laptopa do poluvodičkih komponenti. Takve tarife izravno podižu ulazne troškove američkih kompanija. Kako je istaknuo Dan Ives, Apple je vjerojatno najveća žrtva tih mjera s američke strane zbog svoje oslonjenosti na kinesku proizvodnju. “Te tarife su potpuna katastrofa za Apple”, napisao je Ives u analizi, procjenjujući da bi kompanija morala povisiti cijene svojih proizvoda kako bi očuvala profitne marže. Apple je proteklih godina nastojao dobiti izuzeća od carina (u prvom Trumpovu mandatu uspio je ishoditi neke carve-out povlastice), ali sada nije izvjesno da će ponovno biti pošteđen, unatoč obećanju da će u sljedeće četiri godine investirati 500 milijardi dolara u SAD. U slučaju da carine ostanu na snazi, Apple bi se mogao suočiti s neugodnim izborom: ili upiti udarac na marže, što bi zasjeklo profit, ili podignuti cijene i riskirati pad potražnje – “koncept proizvodnje iPhonea u SAD-u za 1.000 dolara je po nama nemoguć; cijene bi morale toliko porasti da je to teško i pojmiti”, upozorio je Ives.

Negativan utjecaj trgovinskog rata osjeća i Tesla, premda ova kompanija proizvodi vozila uglavnom u SAD-u (i dijelom u Kini za to tržište). Kinesko tržište izuzetno je važno za Teslu kao drugi najveći izvor potražnje za njezinim električnim automobilima. Međutim, sve jača veza Muska s američkom administracijom i kontroverzno istupanje na društvenim mrežama dovode do antipatija dijela kineske javnosti. “Odmazda zbog Trumpove tarifne politike u Kini i Muskove povezanosti bit će teško saglediva i dodatno će potaknuti kineske kupce da kupuju domaća vozila poput BYD-a”, ocjenjuje Ives. Drugim riječima, osim službenih sankcija, postoji rizik neformalnog bojkota: kineski potrošači mogli bi iz patriotskih ili praktičnih razloga preferirati domaće tehnološke brendove (bilo da je riječ o automobilima, pametnim telefonima ili aplikacijama) u situaciji eskalirajućih napetosti. To bi američkim tehnološkim tvrtkama otežalo zadržavanje tržišnog udjela u Kini, koja je često njihov najveći rastući tržišni segment.

Tržišna očekivanja glede carinskog rata trenutačno su podijeljena između nada i strahova. S jedne strane, ulagači se nadaju da bi obnovljeni dijalog – poput planiranog sastanka američkih i kineskih trgovinskih dužnosnika u Švicarskoj najavljenog za ovaj tjedan – mogao otvoriti put postupnom smirivanju tenzija. Neki analitičari smatraju da bi “de-eskalacija” bila najlogičniji ishod za obje strane, budući da produženi rat tarifama nanosi ekonomske štete i SAD-u i Kini. Takav scenarij (primjerice, sporazum o ukidanju ili smanjenju dijela tarifa) gotovo bi sigurno doveo do skoka tehnoloških dionica – procjene govore da bi se lanac opskrbe počeo normalizirati, marže oporaviti, a azijska tržišta bi doživjela priljev kapitala ulagača koji su do sada stajali po strani. UBS-ovi analitičari podsjećaju da je tijekom prvog trgovinskog sukoba 2018. tehnološki sektor inicijalno pretrpio pad, ali je nakon stišavanja retorike ostvario snažan skok od oko 35 posto u narednih 12 mjeseci. Slično tome, današnje bi ublažavanje sukoba vjerojatno rezultiralo *re-ratingom* valuacija tehnoloških kompanija naviše.

S druge strane, tržište ne može zanemariti mogućnost nastavka ili čak pojačanja carinskog rata. Za sada, mnogi signali iz Washingtona sugeriraju tvrd pristup: Trump je poručio investitorima da “izdrže posljedice” i zasad odbija obnoviti pregovore s Pekingom. Kineski odgovor također pokazuje spremnost na eskalaciju – od spomenutih izvoznih ograničenja do potencijalnog daljnjeg slabljenja juana kako bi se kompenziralo tarife. U scenariju “sveopćeg trgovinskog rata”, globalna ekonomija mogla bi usporiti na rub recesije, a tehnološke tvrtke našle bi se pred dvostrukim udarom: padom potražnje i povećanim troškovima. Tržišni nervoza uoči svake nove carinske objave svjedoči koliko je taj rizik realan – volatilnost indeksa VIX porasla je, a investitori često pribjegavaju zlatu i državnim obveznicama kao zaklonu svaki put kad retorika iz Washingtona ili Pekinga zaoštri.

Stručnjaci naglašavaju i ranjivost globalnih opskrbnih lanaca u ovom sukobu. Godine globalizacije dovele su do toga da su lanci vrijednosti isprepleteni: američki čipovi idu u kineske uređaje, kineske sirovine u američke automobile, europski strojevi u kineske tvornice, i tako u krug. Trgovinski rat ugrožava tu fino uštimanu mrežu. “Tarife bi mogle stisnuti profitne marže i poremetiti opskrbne lance upravo u trenutku kad se mnoge tech-kompanije upuštaju u velika ulaganja u AI”, upozorio je Wedbushov Dan Ives. Primjer Googlea (Alphabet) ilustrira taj problem: dok investira milijarde u podatkovne centre i AI istraživanje, istovremeno se suočava s poskupljenjem hardverskih komponenti zbog tarifa i potencijalnim ograničenjima poslovanja u Kini. Slične brige imaju i proizvođači čipova – Nvidia, vodeći proizvođač grafičkih i AI procesora, već je pogođena američkom zabranom izvoza najnaprednijih čipova u Kinu, a dodatne kineske kontramjere mogle bi utjecati na opskrbu sirovinama ili tržište za manje napredne proizvode.

Taiwanski TSMC i južnokorejski Samsung, ključni dobavljači čipova, također balansiraju između zahtjeva američkih ograničenja (TSMC gradi tvornice u Arizoni kako bi zadovoljio američke sigurnosne uvjete) i zadržavanja kineskih klijenata koji čine značajan dio njihove potražnje. Takva razapetost povećava troškove i smanjuje učinkovitost – primjerice, TSMC-ova nova tvornica u SAD-u posluje s višim troškovima rada i manjkom kvalificiranih radnika u usporedbi s proizvodnjom na Tajvanu, što je izravan rezultat geopolitičkog pritiska.

Trenutni trgovinski rat utječe i na strategije kompanija i vlada. Mnoge tehnološke tvrtke ubrzale su planove diverzifikacije proizvodnje izvan Kine: Apple intenzivno proširuje proizvodnju u Indiji i Vijetnamu, Google i Microsoft preusmjeravaju narudžbe servera prema Tajvanu i Maleziji, a čak i kineske kompanije poput Alibabe razmatraju listinge na burzama bližim kući umjesto u New Yorku kako bi smanjile izloženost američkim regulatorima.

Vlade, s druge strane, ulažu napore u jačanje domaćih industrija – Bidenova administracija nastavila je s primjenom CHIPS act programa poticaja za domaću proizvodnju poluvodiča, dok je EU pokrenula slične inicijative kako bi smanjila ovisnost o azijskim čipovima. Sve su to srednjoročne mjere koje bi trebale povećati otpornost tehnološkog sektora na trgovinske šokove, ali one ne pružaju trenutačno olakšanje investitorima.

Kako stvari stoje početkom svibnja 2025., daljnji smjer trgovinskog rata ostaje neizvjestan – scenarij kompromisa i postupnog ukidanja tarifa još je moguć, ali za njega zasad nema čvrstih dokaza, dok je scenarij eskalacije već djelomično realiziran nedavnim mjerama. Tržišta tu neizvjesnost već uračunavaju: valuacije tehnoloških dionica spustile su se s rekordnih razina dosegnutih lani, a investitori zahtijevaju veću rizničnu premiju za ulaganje u sektor opterećen političkim rizikom. “Neizvjesnost nikad nije dobra za dionice”, podsjeća Teeuwe Mevissen – a upravo je neizvjesnost oko carina ono što trenutno dominira perspektivom tehnološkog sektora.