Bitcoinova enkripcija bi uskoro mogla biti probijena

Kvantno računarstvo brzo napreduje, što izaziva zabrinutost za buduću sigurnost kriptovaluta poput bitcoina. Dok kompanije poput IBM-a i Googlea pomiču granice kvantne tehnologije, sve je veća zabrinutost oko toga kada bi ti moćni strojevi mogli probiti robusnu kriptografsku zaštitu bitcoina.

Rasprava se usredotočuje na potencijal kvantnih računala da potkopaju eliptičku krivuljnu kriptografiju (ECC) i SHA-256 hash algoritme koji štite bitcoin novčanike i transakcije. Dok stručnjaci daju svoje procjene, vremenski okvir i posljedice ovih razvoja ostaju glavna tema, s procjenama koje variraju od nekoliko godina do nekoliko desetljeća.

Googleov Craig Gidney skrenuo je pozornost na potencijalno ubrzani vremenski okvir kvantne prijetnje. U svibnju je sugerirao da bi razbijanje RSA enkripcije moglo zahtijevati znatno manje kvantnih resursa nego što se prije mislilo. Iako bitcoin ne koristi RSA, on se oslanja na ECC, koji je slično ranjiv na Shorov algoritam. Gidneyevo istraživanje implicira da bi bitcoinova enkripcija mogla biti ugrožena prije nego što se očekivalo, s potencijalnim prozorom prijetnje između 2030. i 2035., ovisno o napretku u ispravljanju pogrešaka. Ovo otkriće izazvalo je strah i hitnost među dionicima u kripto svijetu, potaknuvši rasprave o preventivnim sigurnosnim mjerama.

Adam Back, rani zagovornik bitcoina i izvršni direktor Blockstreama, nudi oprezniju perspektivu. U travnju je tvrdio da kvantna računala vjerojatno neće predstavljati ozbiljnu prijetnju barem sljedeća dva desetljeća. Međutim, Back je priznao da bi nepredviđeni napredak mogao zahtijevati migraciju bitcoina na kvantno otporne adrese. To bi uključivalo i potencijalno premještanje bitcoina tajanstvenog utemeljitelja Satoshija Nakamota, što bi moglo otkriti je li enigmatična ličnost još uvijek živa. Backov stav naglašava nepredvidivu prirodu tehnološkog napretka i važnost budnosti u kripto zajednici.

David Carvalho, izvršni direktor Naoris Protocola, iznio je hitnije upozorenje upravo prošlog mjeseca. Tvrdio je da bi kvantna računala mogla probiti Bitcoin u roku od pet godina ako se njegova kriptografija ne nadogradi brzo. Carvalho je istaknuo pojavu tehnologija poput Microsoftovog Majorana čipa, sugerirajući da su moćni kvantni sustavi na pomolu. Upozorio je da je oko 30 posto bitcoina pohranjeno u ranjivim adresama te da bi proboj mogao uništiti 16-godišnje povjerenje u mrežu. Naglašavajući hitnost, istaknuo je da je BlackRock priznao kvantnu prijetnju u svojoj ažuriranoj prijavi za spot ETF, naglašavajući potrebu za hitnim djelovanjem prije nego što bude prekasno.

Milijarder i investitor Chamath Palihapitiya također je izrazio zabrinutost u prosincu 2024., upozorivši da bi SHA-256 enkripcija bitcoina mogla biti probijena u roku od dvije do pet godina. Njegovo upozorenje uslijedilo je nakon što je Google predstavio svoj 105-kubitni Willow čip, koji se smatra velikim iskorakom. Palihapitiya je procijenio da bi otprilike 8000 takvih čipova potencijalno moglo probiti Bitcoinovu enkripciju. Iako je postizanje tog opsega još uvijek izazov, Palihapitiya je pozvao razvijatelje blockchaina da već sada počnu prilagođavati hash algoritme. Kvantna prijetnja bitcoinu na kraju ovisi o stvaranju kvantnih računala otpornih na greške s milijunima kubita, što je prekretnica koja je još uvijek godinama daleko.

Brzi napredak kvantnog računarstva predstavlja i prilike i izazove za budućnost kriptovaluta poput bitcoina. Stručnjaci su podijeljeni oko toga koliko će brzo ti napredci predstavljati stvarnu prijetnju sigurnosti bitcoina.

Ostaje pitanje kako će se dionici prilagoditi kako bi osigurali kontinuiranu sigurnost i povjerenje u Bitcoin u sve više kvantnom svijetu.