VAŽNA ODLUKA

Američka vlada radi na dozvolama za izvoz Nvidia čipova

Prema novom aranžmanu, prodaja tih čipova Kini bila bi podložna nametu od 25 posto koji bi naplaćivale američke vlasti. Među kompanijama koje su, prema dostupnim informacijama, zainteresirane za velike narudžbe nalaze se Alibaba i ByteDance, vlasnik TikToka, no kineske državne institucije još nisu dale odobrenje domaćim tvrtkama za kupnju tih čipova.

Američka vlada radi na dozvolama za izvoz Nvidia čipova
Depositphotos

Američka vlada pojačala je napore kako bi osigurala izdavanje dozvola za Nvidiju za isporuku svojih čipova H200 u Kinu. Međutim, financijska direktorica tvrtke istaknula je da zasad ne postoji jasan vremenski okvir za odobrenje.

Financijska direktorica Nvidije Colette Kress izjavila je analitičaru JP Morgana na sajmu CES 2026 da tvrtka bilježi snažnu potražnju za tim čipovima od strane kineskih kompanija, nakon što je američki predsjednik Donald Trump u prosincu ukinuo zabranu izvoza. „Pričekat ćemo i vidjeti što će se dogoditi“, rekla je Kress u vezi s postupkom odobravanja zahtjeva.

Prema novom aranžmanu, prodaja tih čipova Kini bila bi podložna nametu od 25 posto koji bi naplaćivale američke vlasti. Među kompanijama koje su, prema dostupnim informacijama, zainteresirane za velike narudžbe nalaze se Alibaba i ByteDance, vlasnik TikToka, no kineske državne institucije još nisu dale odobrenje domaćim tvrtkama za kupnju tih čipova. Pristup Nvidia čipovima u Kini vjerojatno će biti ograničen odlukama vlasti u Pekingu, budući da su dužnosnici ranije nastojali izvršiti pritisak na kompanije kako bi koristile domaće alternative.

Kontrola izvoza naprednih poluvodiča postala je jedno od ključnih geopolitičkih pitanja u tehnološkom sektoru. Sjedinjene Američke Države posljednjih godina koriste regulatorne mehanizme kako bi ograničile pristup vrhunskim čipovima za umjetnu inteligenciju i podatkovne centre na tržištima koja smatraju strateški osjetljivima. Nvidia H200 spada u kategoriju visokoenergetskih akceleratora namijenjenih treniranju i izvođenju složenih AI modela, zbog čega je posebno zanimljiv kineskim tehnološkim divovima. Istodobno, Kina intenzivno ulaže u razvoj vlastite poluvodičke industrije kako bi smanjila ovisnost o američkim dobavljačima. Unatoč tim naporima, domaća rješenja još uvijek u mnogim segmentima zaostaju za najnaprednijim zapadnim čipovima. Nameti i dozvole dodatno kompliciraju poslovne planove multinacionalnih kompanija koje posluju globalno. Financijska tržišta pomno prate ove procese jer odluke o izvozu izravno utječu na prihode i dugoročne strategije proizvođača čipova. Istodobno, američke vlasti balansiraju između ekonomskih interesa i sigurnosnih razmatranja. Očekuje se da će se slični modeli selektivnog odobravanja izvoza nastaviti i u 2026. godini. U takvom okruženju, tehnološki sektor sve više postaje prostor političkog nadmetanja. Dugoročno, to bi moglo dovesti do daljnje fragmentacije globalnog tržišta poluvodiča.