Južnokorejski predsjednik Lee Jae Myung zatražio je temeljitu istragu niza prodora u sedam financijskih ustanova nakon procjene da su napadači vjerojatno koristili napredne alate umjetne inteligencije. Među pogođenima su Hana Bank, Woori Bank, Shinhan Bank i Yegaram Savings Bank, a u slučaju Shinhan Banka kompromitirani su osobni podaci približno 25.000 klijenata. Vlada traži obranu prilagođenu brzini napada u kojima se automatizira traženje slabosti.
Istražitelji su na više pogođenih sustava pronašli istu internetsku adresu, što povećava vjerojatnost koordinirane kampanje. Sama podudarnost ne dokazuje identitet napadača ni uporabu određenoga modela, ali omogućuje povezivanje vremenskoga slijeda, infrastrukture i tehnike pristupa. Forenzičari moraju utvrditi je li AI služio za pisanje koda, odabir cilja, prilagodbu poruka, izbjegavanje nadzora ili automatizirano kretanje kroz mrežu.
Izraz „napad uz pomoć AI-ja” obuhvaća vrlo različite razine sposobnosti. Model može ubrzati pripremu uvjerljive poruke za krađu vjerodajnica, prevesti je bez jezičnih pogrešaka i prilagoditi javno dostupnim podacima o zaposleniku. Napredniji sustav može obrađivati rezultate skeniranja, predlagati sljedeći korak i mijenjati skriptu kada zaštitni alat blokira prethodnu verziju. Ni jedna od tih radnji ne znači da je model potpuno samostalno izveo proboj.
Za banke je operativni problem vrijeme. Automatizirani alat može paralelno ispitati velik broj javno izloženih usluga i brzo prijeći na račun koji nema višefaktorsku prijavu. Obrana koja se oslanja na ručni pregled upozorenja gubi prednost kada napadač u nekoliko minuta promijeni adresu, obrazac zahtjeva ili tekst poruke. Zbog toga su važni jedinstveni nadzor identiteta, ograničenje ovlasti i automatsko zaustavljanje neuobičajene sesije.
Istraga mora odvojiti krađu podataka od prekida usluge i pokušaja prijevare. Klijent kojem su izloženi ime, kontaktni podaci ili broj računa suočen je s naknadnim lažnim pozivima i porukama, čak i kada novac nije izravno ukraden u prvom napadu. Banka zato mora obavijestiti pogođene osobe, pratiti sumnjive transakcije i jasno navesti koje su vrste podataka izašle iz sustava.
Zajednička infrastruktura napada opravdava središnju koordinaciju. Ako svaka banka zasebno čuva tehničke pokazatelje, druga ustanova može previdjeti istu adresu, domenu ili način prijave. Razmjena mora biti dovoljno brza za blokiranje, ali i dovoljno precizna da ne prekine legitimni promet. Financijski regulator može propisati format i rok prijave, dok policija i sigurnosne službe povezuju tehničke tragove s mogućim počiniteljem.
Uprave banaka trebaju dobiti više od popisa instaliranih alata. Relevantne mjere su vrijeme od prvoga pristupa do otkrivanja, broj računa s prevelikim ovlastima, udio sustava s jakom autentikacijom i sposobnost obnove iz provjerene sigurnosne kopije. Ako je AI ubrzao napad, odgovor mora skratiti upravo te intervale, a ne samo dodati novi proizvod postojećem sigurnosnom centru.
Financijski sektor privlačan je zbog novca, pouzdanih identiteta i osjetljivih podataka, ali ima i stroža pravila od većine djelatnosti. Zbog toga korejska istraga može postaviti prag dokazivanja za tvrdnje o AI napadima. Objavljivanje tehnike, bez detalja koji bi pomogli kopiranju, omogućilo bi drugim bankama da razlikuju stvarno novu sposobnost od uobičajenog napada izvedenog brže.
Tvrdnja o uporabi umjetne inteligencije zasad je procjena, a ne dovršeni forenzički nalaz. Nije objavljeno koji je model korišten ni je li djelovao izravno u mreži banke. Takvu neizvjesnost treba zadržati dok analiza zapisnika, zlonamjernog koda i zaplijenjene infrastrukture ne poveže alat s konkretnom radnjom.
