Operateri će izgubiti 1,3 milijarde dolara zbog neotkrivenih brzih poziva kumulativno između 2023. i 2027., prema Juniper Researchu. Flash pozivanje iskorištava glasovne mreže za provjeru autentičnosti korisnika ili transakcije putem izvornog telefonskog broja propuštenog poziva. Posljednjih nekoliko znamenki ovog telefonskog broja tada se automatski koristi za provjeru autentičnosti, umjesto da korisnik ručno unese kod koji je isporučen putem SMS-a.
Nemogućnost otkrivanja prometa brzih poziva dovest će do smanjenja poslovnih prihoda od SMS-a za operatere, budući da poduzeća koriste brze pozive preko vrlo unosnih SMS kanala koje operateri unovčavaju. S druge strane, istraživanje poziva operatere da usvoje rješenja glasovnog vatrozida koja mogu razlikovati promet brzih poziva od postojećih P2P glasovnih poziva kako bi smanjili gubitke prihoda od SMS poslovnih poruka.
Izvješće predviđa da mrežni operateri 2023. neće otkriti više od 90 posto prometa brzih poziva. Međutim, očekuje se da će ta brojka pasti na 45 posto do 2026.; potaknut sve većom implementacijom usluga detekcije koje nude dobavljači vatrozida trećih strana. Budući da vatrozidi identificiraju više prometa flash poziva, operateri moraju odlučiti: blokirati ili unovčiti identificirani promet flash poziva. Izvješće preporučuje da operateri daju prioritet strategijama koje unovčavaju promet, budući da će blokiranje P2P glasovnih poziva koji su netočno identificirani kao promet brzih poziva dovesti do frustracije među pretplatnicima i, što je najvažnije, smanjenja vrijednosti glasovnih kanala.
Budući da se glasovni vatrozidi sve više usvajaju, izvješće predviđa da će gubici operatera zbog neotkrivenih flash poziva početi padati iz godine u godinu od 2026., kako operateri identificiraju više prometa i stoga ga unovče. Predviđa da će prihod operatera od flash poziva dosegnuti 450 milijuna dolara na globalnoj razini do 2027.; nadmašujući gubitke operatera zbog neidentificiranog prometa flash poziva po prvi put.
Globalna telekom industrija ubrzava pripreme za 6G eru, a prve komercijalne usluge očekuju se oko 2030. uz prve provedive specifikacije do kraja 2028. ili početka 2029., navodi se u lipanjskom izdanju Ericsson Mobility Reporta. Za razliku od prethodnih generacija, 6G se od početka projektira kao AI-native mrežna platforma sposobna podržati autonomnu mobilnost, masovne digitalne blizance, mješovitu stvarnost širokog dosega, pametne gradove i industrijsku automatizaciju, uz punu podršku za integrirano detektiranje i komunikaciju (ISAC) koje mrežama omogućuje ne samo povezivanje uređaja nego i osjet okoline.
Odluka operatora poput VMO2-a da definiraju kraj 2G mreže pokazuje da se europske mobilne mreže postupno čiste od naslijeđenih slojeva. 2G je dugo opstajao zbog široke pokrivenosti, jednostavnih glasovnih usluga, roaminga i M2M uređaja, ali održavanje stare tehnologije troši spektar, energiju, opremu i operativnu pažnju. U eri 4G, 5G i budućeg 6G-a, operatori sve teže opravdavaju paralelno održavanje više generacija mreže. Promjena se ne događa u praznom prostoru: korisnici istodobno traže niže troškove, veću automatizaciju, strožu sigurnost i predvidljivije ugovorne obveze.
Godišnja ulaganja u radijski pristupni dio šeste generacije mobilnih mreža mogla bi premašiti raspon od 100 do 500 milijardi dolara, procjenjuje istraživačka kuća Dell'Oro Group u svom izvješću o naprednom istraživanju 6G tehnologije.
