Telekom tržište pred velikim izazovima novih ulaganja u mobilnu i fiksnu infrastrukturu, kibernetičku sigurnost

Uoči najvećeg svjetskog sajma telekom industrije, poglavito mobilne razgovarali smo s Tonkom Obuljenom, predsjednikom vijeća domaće regulatorne agencije za telekom tržište Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) o njegovom predsjedanju udruženjem europskih telekom regulatora BEREC-om, uvođenju 5G mreža, kibernetičkoj sigurnosti. Dotaknuli smo se i tema rasta telekom tržišta, razvoja infrastrukture ulaganja i svega što nas u budućnosti čeka na telekom tržištu.

Kako je protekao mandat u BEREC-u?

Predsjedanje BEREC-om prilično je intenzivan posao. Naš program rada za 2024. godinu sadržavao je pedesetak različitih aktivnosti, od kojih je dio prenesen iz prethodnog razdoblja. Na dokumentima radi 12 radnih grupa koje vode po dva supredsjedatelja, uz tehničku podršku iz ureda BEREC-a koji je smješten u Rigi u Latviji. Koordinacija rada tih radnih grupa jedno je od zaduženja tima predsjedavajućeg. Dio odluka, posebno operativnih, donosili smo sami, a za ostale smo se savjetovali s predsjedništvom u kojemu su uz mene bila još četiri člana iz EU zemalja i jedan iz zemalja koje su članice bez prava glasa (EEA zemlje i zemlje kandidati za pristup). Posebno su zahtjevni zadaci koji nisu unaprijed predviđeni, a moraju se odraditi. U veljači 2024. Europska Komisija objavila je tzv. Bijelu knjigu u kojoj, između ostaloga, analizira stanje sektora elektroničkih komunikacija u Europi i predlaže određene strateške aktivnosti za budućnost. Rad na BEREC-ovom mišljenju o dokumentu bio je izuzetno zahtjevan i opsežan, posebno jer u BEREC-u izbjegavamo preglasavanje i pokušavamo do zadnjeg trenutka postići kompromis. Mišljenje je objavljeno u lipnju i BEREC se nije složio s mnogim idejama Komisije, ali ne bih sada o detaljima jer je naš odgovor javno dostupan. Na izvješća bivših talijanskih premijera, Lette i Draghija, nismo se posebno osvrtali jer su njihovi prijedlozi usklađeni s prijedlozima iz Bijele knjige.

Osim toga smo, mimo programa rada, radili na smjernicama vezanim uz Akt o gigabitnoj infrastrukturi (GIA), ključnim pokazateljima uspješnosti vezanim uz pokretne mreže i mišljenjima o standardnim ponudama velikih platformi za interoperabilnost u skladu s Aktom o digitalnim tržištima (DMA). Da bi bilo još složenije, u protekloj godini promijenili smo tri direktora ureda, jer je prethodnom istekao mandat, a novoizabrana direktorica nije mogla započeti s radom odmah, pa smo tri mjeseca imali privremenog direktora.

Otežavajući čimbenik su mnoge konferencije, sastanci i odnosi s javnošću. Predsjedavajući predstavlja BEREC i svi žele da je osobno prisutan, a to naravno nije izvedivo. Zbog toga sam nastojao, koliko je god moguće, podijeliti taj teret s ostalim članovima predsjedništva i jako sam zahvalan za njihovu aktivnu suradnju, a posebno što su uskočili za neka daleka putovanja (Južna Amerika i Afrika) koja bi mi odnijela jako puno vremena. Na kraju moram reći da smo u HAKOM-u odradili ovaj posao s nešto manje ljudi nego su ih imali raniji predsjedavajući, ali zahvaljujući predanosti cijelog tima, mislim da smo na kraju napravili jako dobar posao.

Koliko je tako nešto važno za razvoj HAKOM-a, ali i utjecaj na europskom tržištu?

HAKOM se uslijed predsjedanja jače uključio u rad BEREC-a. Da nismo bili aktivni i ranije vjerojatno ne bih bio ni izabran, ali mi smo član BEREC-a s pravom glasa od ulaska RH u EU, a po prvi put imamo dvoje supredsjedatelja radnih grupa, koji su krajem prošle godine započeli drugi dvogodišnji mandat. U samom BEREC-u to i ne znači tako puno jer su dokumenti koje izrađuju radne grupe dostupni svima, a možete dobiti i više informacija od kolega koji su na njima aktivno radili. Međutim, u okruženju izvan BEREC-a, u tri uzastopne godine u predsjedništvu uspostavite kontakt s mnogim stručnjacima u Europi do kojih mi iz manjih zemalja teško možemo doći. Odradite li predsjedanje kvalitetno i transparentno, zagovarajući konstantno zajedničke stavove BEREC-a, možete vrlo lako diskutirati i o interesima HAKOM-a ili RH.

Upoznali smo i zastupnike Europskog Parlamenta, predstavnike drugih skupina regulatora, ITU-a i drugih. Posebna je priča rad s Europskom Komisijom, gdje kroz tu godinu upoznate veći dio najvažnijih ljudi od kojih kasnije možete na drugi način tražiti informacije ili pomoć.

Kako vidite očekivanja rasta telekom tržišta u narednim godinama?

S obzirom na glavne strateške ciljeve razvoja širokopojasnog pristupa EU i RH, u narednim godinama očekuje se nastavak ulaganja u 5G i VHCN mreže da bi se osigurali preduvjeti za daljnju digitalnu tranziciju društva i gospodarstva. Uz rast ulaganja, očekuje se i rasta prihoda od telekom usluga. U godinama koje nam dolaze može se očekivati rast tržišta kao posljedice razvoja usluga poput M2M i IoT i digitalizacije gospodarstva.

Koji su ključni faktori koji će potaknuti ili usporiti rast tržišta?

Ključni faktori su ulaganja u izgradnju 5G i VHCN mreža kako bi se svi građani i poduzeća mogli na vrijeme uključiti u digitalnu transformaciju. Digitalna transformacija i primjena naprednih tehnologija, ali i digitalizacija javne uprave i pristupačnost usluga, ključni su za daljnji smjer razvoja tržišta.

Kako utječe globalna digitalna transformacija na lokalne i regionalne trendove?

Internet je jedna mreža i nitko ne može ostati izoliran od trendova. Možda neke naprednije usluge nije uvijek jednostavno implementirati u Europi. Neki će reći da smo pre-regulirani i mogu se djelomično složiti s tim. Inženjer sam po struci i fascinira me tehnološki razvoj, ali me istovremeno i plaši jer tehnologija mora služiti čovjeku, a ne obrnuto. U tom smislu gledam i na predložene promjene regulatornog okvira i mislim da se u EU, a onda naravno i na nacionalnoj razini, moramo odlučiti što zapravo želimo i s kim se natječemo te dobiti za to podršku građana. Međutim, pogubno je ignorirati napredak i promjene. Izvjesno je da moramo ubrzati donošenje odluka i baviti se više definiranjem određenih principa kao osnova za regulaciju, a manje ulaziti u detalje, jer se detalji promjene sa gotovo svakim tehnološkim iskorakom. 

Na koji način se investicije u infrastrukturu mogu odraziti na očekivani rast?

Najizravniji odgovor bi bio  da ulaganja u ključnu infrastrukturu poput optičkih mreža ili novih 5G baznih stanica poboljšavaju pokrivenost i kapacitet mreža te se tako može šire obuhvatiti tržište i mogu se ponuditi kvalitetnije usluge, istovremeno povećavajući broj korisnika i tržišni udio.

Poznato je da mreže vrlo velikog kapaciteta povećavaju pristupne brzine i kvalitetu pružanja usluga što je preduvjet za uvođenje novih proizvoda i usluga. To sve doprinosi diverzifikaciji tržišta i povećanju potražnje za bržim internetom, većim kapacitetima i pouzdanijim, kvalitetnijim mrežama.

Investicije u infrastrukturu jedan su od glavnih pokretača razvoja konkurencije. Novi operatori mogu ući na tržište uz povoljnije uvjete, a postojeći operatori su potaknuti unaprijediti svoje ponude. Konkurencija pak potiče inovacije i smanjenje cijena što izravno pozitivno utječe na rast tržišta.

Koji su glavni izazovi i prilike u osiguravanju sigurnosti telekoma i njihovih korisnika?

Globalne kibernetičke prijetnje stalno rastu, a sve veći broj sve sofisticiranijih kibernetičkih napada, traži nove pristupe kibernetičkoj sigurnosti.

U današnje vrijeme sigurnost mreža i usluga  predstavlja velik izazov, posebice u područjima vezanim uz cyber napade, zaštitu privatnosti korisnika, ali i sigurnost infrastrukture. Budući da su operatori  mete hakera koji pokušavaju presresti podatke, izvesti DDoS napade ili kompromitirati njihove mreže, operatori moraju biti proaktivni i odlučni u poduzimanju sustavnih mjera kako bi se kvalitetno zaštitili te ojačali povjerenje krajnjih korisnika. Istovremeno i korisnici moraju biti svjesni rizika i odgovorno se ponašati, što i od njih traži angažman.

Koje vrste prijetnji (npr. kibernetički napadi, zloupotreba podataka) su trenutačno najznačajnije?

Jedan od najčešćih cyber napada su DDoS napadi, gdje hakeri preplavljuju mreže lažnim prometom, čineći ih tako nedostupnim korisnicima. Tu su i ransomware napadi, gdje napadači 'zaključavaju' podatke i traže otkup, kao i phishing napadi kojima je cilj krađa lozinki i drugih povjerljivih podataka krajnjih korisnika.

Također, nije niti zanemarivo da je RH,  kao članica NATO-a i EU-a, meta državno sponzoriranih kibernetičkih napada koji su temeljito planirani, napredni i ustrajni (tzv. APT - Advanced Persistent Threat) i koje obilježava visoka razina stručnosti i tajnosti počinitelja u dužem razdoblju. Zamjetan je i trend korištenja složenim taktikama, tehnikama i procedurama takvih napada u okviru organiziranih kriminalnih grupa koje kibernetički prostor koriste radi financijskih iznuda (ransomware) ili za malverzacije u financijskom sektoru.

S razvojem 5G tehnologije također se pojavljuju novi sigurnosni izazovi - veći broj povezanih uređaja znači više potencijalnih ranjivosti, a softverski definirane mreže mogu biti meta napada ako nisu dovoljno zaštićene.

Kako se operateri pripremaju za nove sigurnosne izazove u eri 5G mreža?

Kad je novi Zakon o kibernetičkoj sigurnosti stupio na snagu u veljači prošle godine operatori su bili jako svjesni svojih obveza jer su bili uključeni u izradu ovog zakona. Operatori će tako morati identificirati sve svoje izravne dobavljače i pružatelje usluga, uključujući one u lancu opskrbe IKT uslugama, IKT sustavima ili IKT proizvodima, te procijeniti potencijalne rizike za mrežne i informacijske sustave, te uspostaviti i održavati registar izravnih dobavljača i pružatelja usluga. Morat će nadzirati, revidirati, evaluirati i ponavljati provjeru sigurnosti ključnih lanaca opskrbe prilikom svakog novog ugovaranja, minimalno svake dvije godine, nakon incidenta povezanog s njihovom uslugom, sustavom ili proizvodom ili nakon značajnih promjena u sigurnosnim zahtjevima ili stanju kibernetičke sigurnosti.

Danas operatori značajno ulažu u napredne sigurnosne strategije kako bi se nosili sa sigurnosnim izazovima u njihovim mrežama. Prije svega, koriste segmentaciju mreže, koja omogućava izolaciju različitih servisa, smanjujući potencijalnu štetu od napada. Također, sve više se oslanjaju na umjetnu inteligenciju i strojno učenje za prepoznavanje i brzu reakciju na prijetnje u realnom vremenu. Jedan od ključnih fokusa je jačanje autentifikacije i enkripcije, a koriste se napredni protokoli, poput Zero Trust arhitekture, gdje se svaki korisnik i uređaj stalno provjeravaju prije nego što im se odobri pristup mreži. Čitavo vrijeme operatori moraju ulagati u sigurnost.

Koje mjere i tehnologije se mogu implementirati za poboljšanje sigurnosti korisničkih podataka?

Operatori sami određuju svoje poslovne potrebe, ali u stvari moraju uspostaviti učinkovite kriptografske politike i postupke da bi osigurali zaštitu svojih i naših podataka. Operatori zato moraju provoditi redovite revizije i ažuriranja kriptografskih politika i već uspostavljenih procedura. Njih su dužni ažurirati u planiranim intervalima i prema najnovijim dostignućima u kriptografiji.

Pored tehnoloških rješenja, edukacija korisnika i zaposlenih igra jednako važnu ulogu budući da je opće poznato da je ljudski faktor najslabija karika u lancu zaštite.

Kako ocjenjujete trenutačnu implementaciju 5G mreža (standalone) te koja su očekivanja od njenog daljnjeg razvoja?

Trenutačna implementacija 5G stand-alone (SA) mreža je još uvijek u ranoj fazi, ali napreduje. Mnogi operatori još uvijek koriste 5G non-standalone (NSA) arhitekturu, koja se oslanja na postojeću 4G infrastrukturu. Prava 5G SA mreža, koja radi na potpuno novoj infrastrukturi, a donosi nižu latenciju, veću brzinu i bolju podršku za IoT (Internet of Things) uređaje, i dalje je pred izazovom visokih troškova izgradnje, potrebe za većim brojem baznih stanica i sigurnosnih rizika zbog softverski definiranih mreža. Daljnji, ali postupni razvoj, se očekuje u narednim godinama, u zavisnosti od ulaganja operatora.

Koje su glavne prednosti implementacije 5G standalone mreža u odnosu na prethodne tehnologije?

5G standalone  u najbitnijem omogućuje napredni širokopojasni pristup, visoko pouzdanu komunikaciju niskog kašnjenja i masovnu komunikaciju strojeva sa strojevima. O ova tri poboljšanja se najčešće govori, ali 5G mreža dodatno omogućuje tzv. „network slicing“, tj. dodjelu prijenosnih resursa prema prioritetima, odnosno različitim aplikacijama.

Kako se očekuje da će ova tehnologija utjecati na razvoj novih usluga i proizvoda?

Očekuju se nove aplikacije i poslovni modeli bazirani na virtualnoj stvarnosti, automatizirana vozila, napredna rješenja u industriji i poljoprivredi, području javne sigurnosti, financijskih usluga, zdravstvu i energetici. 5G će se moći koristiti i u kritičnim primjenama koje zahtijevaju vrlo veliku pouzdanost i mala kašnjenja signala, što obuhvaća precizno upravljanje strojevima u industriji, udaljeni nadzor pacijenata i dijagnostiku te inteligentne prijevozne sustave.

Koji su izazovi vezani uz implementaciju i integraciju s postojećom infrastrukturom?

5G bazne postaje moraju podržavati gigabitne brzine prijenosa, za što je potrebno osigurati i izgraditi agregacijsku mrežu velike propusnosti i niske latencije. U najvećem broju slučajeva za to je potrebno izgraditi ili dograditi svjetlovodnu mrežu, te osigurati 5G jezgrenu mrežu. To iziskuje značajna financijska sredstva, uz što je bitno napomenuti i izazove vezane uz ograničavajuće akte iz dijela prostornog uređenja pojedinih županija i jedinica lokalnih samouprava.

Kakva su vaša očekivanja u pogledu razvoja naprednijih mreža – prelazak na 5.5 tehnologiju i dolazak 6G mreže?

Osnovni cilj uvođenja 5G je kvalitetno pokriti signalom cijelo područje RH i tako potaknuti gospodarski razvoj te omogućiti svim građanima bolju kvalitetu života. Daljnjim razvojem i implementacijom 5G mreže tražit će se i razvijati digitalne vještine, otvarati neka nova radna mjesta i neke nove mogućnosti upotrebe tehnologije u svim industrijskim granama.

5.5G i 6G tehnologiju pak očekujemo kao nadogradnju 5G tehnologije, koja će u odnosu na 5G nuditi još veće brzine prijenosa podataka, dodatno smanjeno kašnjenje, bolju pokrivenost korištenjem satelitskih komunikacija i poboljšanu energetsku učinkovitost.

Koji tehnološki izazovi i prilike prate razvoj 5.5 mreža?

5.5G mreža će dodatno unaprijediti prednosti 5G mreža, ali implementacija će svakako biti postupna zbog infrastrukturnih i financijskih izazova.

Uspješna implementacija 5.5G mreža podrazumijevala bi uporabu novih frekvencijskih pojaseva, integriranu uporabu terestrijalnih i satelitskih mreža, kao i AI automatizaciju mrežnih elemenata.

Kako bi prelazak na 6G mrežu mogao promijeniti industrijski pejzaž i korisničko iskustvo?

Dolaskom 5G tehnologije bila je očekivana značajna primjena u industriji, no čini se da je odgovarajući interes industrije izostao. Realno je očekivati je da će 6G s daljnjim razvojem tehnologije i s integracijom u industriju pridonijeti učinkovitijim industrijskim procesima i dodatno unaprijeđenom korisničkom iskustvu. Nadajmo se 6G „killer aplikaciji

Koji su vremenski okviri i investicijski izazovi za implementaciju ovih naprednih mrežnih rješenja?

Prioritet je dostupnost 5G mreže te implementacija samostalne 5G mreže. Vremenski okviri za to propisani su dozvolama za uporabu RF spektra koje smo izdali trima nacionalnim operatorima nakon provedene javne aukcije prije nekoliko godina, a uvođenje 5.5G i 6G mreža uslijedit će naknadno, u skladu s EU smjernicama.

Kako vidite razvoj hrvatskog telekom tržišta u kontekstu regionalne i globalne konkurencije?

Hrvatska je kao članica Europske unije dio zajedničkog tržišta te se razvojem nacionalnog tržišta doprinosi i razvoju tog jedinstvenog tržišta Europske unije. Hrvatska, kada gledamo razvoj VHCN i 5G mreža trenutačno drži korak s prosjekom Europske unije. Nužno je osigurati nastavak ulaganja u razvoj digitalne infrastrukture, ulagati u daljnji razvoj digitalnih tehnologija i poticati razvoj inovacija i novih poslovnih rješenja. Ovakav put bi omogućio održiv razvoj i povećanje konkurentnosti na regionalnoj i globalnoj razini.

Koje su glavne prednosti i slabosti hrvatskog tržišta u usporedbi s drugim regijama?

Telekom sektor u Hrvatskoj igra važnu ulogu u digitalnoj transformaciji našeg gospodarstva i društva. Glavne prednosti su rast ulaganja u VHCN mreže i 5G tehnologiju te digitalizacija poduzeća, što omogućuje brži razvoj digitalnih tehnologija i usluga.

Međutim, postoji nekoliko slabosti hrvatskog tržišta koje utječu na daljnji razvoj telekom tržišta, pa tako i društva. Prva je nedostatna dostupnost mreža vrlo velikog kapaciteta i mala potražnja za gigabitnim uslugama u ruralnim i udaljenim područjima, zbog sve nepovoljnijih geo-demografskih karakteristika koje rezultiraju visokim troškovima izgradnje na tim područjima. Stoga je tamo gradnja VHCN mreža moguća jedino uz programe državnih potpora. Isto tako je još uvijek prisutno nedovoljno korištenje gigabitnog pristupa internetu u područjima koja su već pokrivena VHCN mrežama. Neki od razloga su banalni, ali jako utječu na potražnju, npr. da krajnji korisnici nisu voljni dozvoliti postavljanje svjetlovodne instalacije zbog minimalnih radova u stanu, zadovoljni su postojećom kvalitetom usluge na bakru za njihove potrebe, ne koriste ili im nisu dostupni sadržaji radi kojih imaju potrebu za VHCN priključkom. Na (ne)korištenje utječu i nedovoljna razina digitalne pismenosti i/ili niska kupovna moć kod dijela stanovništva.

Kako nacionalna politika i regulativa utječu na konkurentnost i inovacije?

HAKOM svojim mjerama nastoji pojednostaviti i ubrzati uvođenje mreža vrlo velikih brzina te omogućiti otvoreni pristup mrežama, kako bi drugi operatori mogli tehnički i ekonomski učinkovito pristupiti tuđim dijelovima mreže koje nije moguće replicirati. Također, s obzirom na to da različiti operatori ulažu u izgradnju VHCN mreža, određena područja u RH ocijenili smo konkurentnim i tamo deregulirali HT za usluge na svjetlovodu. Operatori se na tim područjima danas natječu boljim pogodnostima i nižim cijenama što je utjecalo i na povećanje korištenja VHCN mrežama. Ulaganja u VHCN mreže pak stvaraju preduvjete za implementaciju inovativnih usluga i prilika su za povećanje produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva i održivi razvoj.

Koje strategije bi mogle osigurati daljnji razvoj i privlačenje investicija u hrvatski telekom sektor?

Na snazi je Strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. Dosljedna provedba mjera iz te strategije bi zasigurno pozitivno utjecala na daljnji razvoj i privlačenje investicija u hrvatski telekom sektor, ali i u ostale sektore koji čine naš digitalni ekosustav u Hrvatskoj. HAKOM će pozorno pratiti zbivanja na telekom tržištu i pravovremeno ćemo reagirati i otkloniti sve zapreke ulaganjima, razvoju i konkurentnosti tržišta, koje su takve prirode da se mogu otkloniti regulatornim intervencijama HAKOM-a. Dosljedno ćemo provoditi sve regulatorne mjere koje su već na snazi i koje su uspostavljene upravo radi razvoja telekom tržišta i privlačenja djelotvornih ulaganja. Snažan i cijenjen regulator, koji je uspostavio stabilan regulatorni okvir i dosljedno ga provodi, također doprinosi razvoju tržišta i privlačenju investicija.