Slovenija je dobila prvu komercijalnu 5G Standalone mobilnu uslugu, čime ulazi u novu fazu digitalne transformacije. Nova arhitektura otvara prostor za mrežno rezanje, VoNR, napredni FWA i pouzdanije širokopojasne mobilne usluge. Suradnja s Ericssonom pritom se pozicionira i kao priča o europskoj tehnološkoj osnovi, sigurnosti i digitalnom suverenitetu.
Telekom Slovenije uključio je prvu 5G Standalone, odnosno 5G SA, mobilnu uslugu u Sloveniji, čime je obilježen važan korak u digitalnoj transformaciji zemlje. Nova mreža podržava sljedeću generaciju fiksnog bežičnog pristupa, VoNR, veći kapacitet i skalabilnost mreže, najviše razine mobilnog širokopojasnog prijenosa podataka te mrežno rezanje.
U suradnji s Ericssonom Telekom Slovenije dovršio je opsežnu modernizaciju i proširenje svoje 5G mreže. Korisnici će sada imati koristi od 5G Standalone povezivosti isporučene putem mreže koju od kraja do kraja pokreću Ericssonova 5G radijska pristupna mreža i potpuna jezgrena mreža, uključujući Ericssonovo dual-mode 5G Core rješenje i Cloud Native Infrastructure Solution. Uvođenje 5G Standalone dodatno jača i slovenski digitalni suverenitet kroz sigurnu, otpornu i za budućnost spremnu infrastrukturu utemeljenu na pouzdanoj europskoj tehnologiji.
Osim što korisnicima omogućuje 5G SA povezivost, modernizacija je cijelu mrežu učinila učinkovitijom, podigla razinu kibernetičke sigurnosti i otvorila prostor za naprednije performanse poput bržeg i pouzdanijeg mobilnog širokopojasnog pristupa te ultraniske latencije za aplikacije u stvarnom vremenu. Ujedno omogućuje diferenciranu povezivost kroz network slicing, što znači prilagođenu kvalitetu usluge za poslovne korisnike i kritične aplikacije, ali i temelje za 5G usluge razine poduzeća koje podupiru pametne gradove, industrijsku automatizaciju i novu generaciju digitalnih servisa.
"Pokretanje 5G Standalone mreže označava velik korak u digitalnoj transformaciji Slovenije. Uspostavljamo mrežu nove generacije koja omogućuje napredne mogućnosti poput network slicinga, iznimno odzivnog mobilnog širokopojasnog pristupa i potpuno virtualizirane arhitekture. Ovo ulaganje postavlja temelje za inovacije u nizu ključnih sektora, od prometa, logistike, medija i javne sigurnosti, te nas približava cilju pokrivanja 99 posto stanovništva vrhunskim 5G-om", rekla je Vesna Prodnik, članica Uprave Telekoma Slovenije.
Važnost ovog poteza nadilazi slovensko tržište jer Europa i dalje zaostaje u punoj implementaciji 5G SA mreža u odnosu na Aziju i neka druga vodeća tržišta. Analize GSMA-e pokazuju da je dostupnost punog 5G SA u Europi i dalje vrlo niska u usporedbi s Velikom Kinom i Indijom, ponajprije zbog sporijeg investicijskog ritma i regulatornih ograničenja. Upravo zato slovenski primjer pokazuje koliko je prelazak s prijelaznih 5G arhitektura na potpunu jezgrenu 5G infrastrukturu važan za buduće industrijske usluge, mrežnu fleksibilnost i razvoj novih digitalnih poslovnih modela.
Rast broja internetskih priključaka više nije najvažniji pokazatelj razvoja hrvatskih telekomunikacijskih mreža, pokazuje analiza domaćeg telekom regulatora jer se u njoj krije činjenica o mnogo se većoj promjena koja se vidi u količini podataka koja kroz mreže prolazi, brzinama koje korisnici ugovaraju i tehnologijama kojima pristupaju internetu. Podaci za drugo tromjesečje 2026. pokazuju gotovo podjednak rast podatkovnog prometa u fiksnim i mobilnim mrežama, iako se njihova tehnološka struktura razvija na različite načine.
Razlike među hrvatskim mobilnim operatorima više se ne mogu svesti na jednu brojku. Opensignalovo izvješće za rujan 2026., temeljeno na mjerenjima prikupljenima tijekom 90 dana, od 1. travnja do 29. lipnja, pokazuje da HT, A1 Hrvatska i Telemach imaju različite prednosti. HT se izdvaja mrežnim performansama i pokrivenošću, Telemach konzistentnošću korisničkog iskustva i vremenom provedenim na 5G mreži, dok A1 u nekoliko važnih kategorija dijeli vodeću poziciju. Takva raspodjela rezultata pokazuje zašto kvalitetu mobilne mreže danas nije dovoljno procjenjivati samo prema maksimalnoj ili prosječnoj brzini.
Drugo tromjesečje 2026. potvrđuje stabilan prihodovni rast hrvatskog tržišta elektroničkih komunikacija, ali najvažnije se promjene više ne događaju u ukupnoj veličini tržišta, nego u njegovoj tehnološkoj i uslužnoj strukturi, pokazuje najnovije istraživanje domaćeg telekom regulatora HAKOM-a.U prvoj polovici godine prihod od usluga dosegnuo je 920,00 milijuna eura (+3,50 %) u odnosu na isto razdoblje 2025. Prihodi od usluga putem pokretnih mreža porasli su 3,37 %, a putem fiksnih mreža 3,73 %, pa oba temeljna dijela tržišta sudjeluju u ukupnom rastu.
