SMS naš svagdanji

SMS naš svagdanji

SMS koristimo svaki dan: za slanje i primanje poruka od članova obitelji, prijatelja, poznanika, za dobivanje informacija od operatora i trgovina u sklopu loyalty programa, plaćanje parkinga i karata za vožnju javnim prijevozom te brojne druge stvari – od razonode do poslovanja. Ime SMS dolazi od skraćenice za engleski termin Short Message Service (usluga za slanje kratkih poruka), a u biti riječ o jednostavnom elektroničkom protokolu koji omogućuje slanje i primanje poruka između mobilnih telefona, računala i ostalih digitalnih komunikacijskih uređaja.

SMS je nastao početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, a osmislio ga je finski inženjer Matti Makkonen. Ideja je nastala slučajno, tijekom razgovora u jednoj piceriji u Kopenhagenu 1984. godine. Makkonen je želio napraviti vrlo jednostavan sustav za razmjenu poruka koji bi funkcionirao i u trenucima kada je uređaj (mobilni telefon) ugašen, odnosno kada se nalazi izvan područja pokrivenosti mobilnom mrežom. S obzirom da u to vrijeme nitko nije niti pretpostavljao u što bi se SMS mogao razviti Makkonen nije sačuvao originalnu razvojnu dokumentaciju te se uopće nije potrudio patentirati svoj izum!

Prvu SMS poruku na svijetu je 1992. godine s osobnog računala poslao inženjer Neil Papworth iz tadašnje tvrtke Sema Group (sada Mavenir Systems) čestitajući Božić tehničkom direktoru Richardu Jarvisu iz Vodafonea, a koji se koristio Orbitel 901 mobitelom (koji je, budi rečeno, više ličio na telefonsku centralu).

Ostalo je – povijest. Korištenje SMS-a je u nadolazećim godinama eksponencijalno poraslo te se danas svake godine na svijetu pošalje na tisuće milijardi SMS poruka!

No, i dalje ostaje nekoliko pitanja – npr. zašto je veličina poruke ograničena na maksimalno 140 znakova. Razlog tomu je činjenica da je u vrijeme nastanka SMS servisa mobilna infrastruktura još uvijek bila nerazvijena. Inženjeri su stoga, da ne preopterete sustav, ograničili veličinu poruke na 160 znakova. Tako u SMS-u 140 znakova otpada na samu poruku, a 20 na „servisne podatke“ koji su nevidljivi za krajnjeg korisnika i koji sadrže informacije neophodne za uspješnu ispostavu poruke.

U trenutku slanja SMS poruke uređaj koji ju šalje se spaja na mrežu operatora na kojoj se nalazi primatelj te ju ispostavlja u tzv. SMS centar. Poruka ostaje u centru sve dok se ne uspije ispostaviti primatelju, tj. dok njegov uređaj ne postane dostupan. Na taj se način osigurava sigurniji primitak poruka, odnosno mogućnost naknadnog zaprimanja SMS-ova čak i kada je npr. mobilni telefon isključen ili nedostupan.

S obzirom na navedeno SMS ima brojne prednosti. Pogodan je za, primjerice, diskretnu i brzu komunikaciju između pojedinaca kada telefonski razgovor ili slanje elektroničke pošte nisu adekvatno učinkoviti ili praktični u danom trenutku. S obzirom na to da se radi o „staroj“, jednostavnoj i prokušanoj tehnologiji, izvjesno je da ju podržavaju apsolutno svi mobilni komunikacijski uređaji koji su danas dostupni na tržištu. Čak štoviše, SMS se toliko udomaćio u našu svakodnevicu da utječe i na naprednije servise koji su nastali daleko kasnije, a koji se unatoč tome koriste sličnom paradigmom. Primjerice, popularna društvena mreža Twitter također se koristi SMS protokolom, a dužina tweet poruke je ograničena na – 140 znakova!

Još iz kategorije

Brži razvoj 5G mreža u Europi usporava i skepticizam zbog zračenja

Brži razvoj 5G mreža u Europi usporava i skepticizam zbog zračenja

20.01.2020. komentiraj

Integraciju mobilnih mreža pete generacije (5G) usporava i skepticizam, koji vlada po pitanju utjecaja zračenja na ljudsko zdravlje. Konkretno se to moglo vidjeti na primjeru švicarskog grada Wohlena, gdje se pokušava implementirati najnovija tehnologija, ali lokalne vlasti to ne dopuštaju.

Postoje 3 vrste 5G mreža, a većina će dobiti onu najlošiju

Postoje 3 vrste 5G mreža, a većina će dobiti onu najlošiju

19.01.2020. komentiraj

Mobilne mreže pete generacije (5G) ove će se godine spominjati na sve strane jer su postale stvarnost i sastavni dio svih budućih pametnih telefona, tableta, ali i mnogih drugih uređaja. No, potrebno je znati da postoje tri vrste 5G mreža, što može itekako zbunjivati...

TIM i Ericsson ostvarili novi europski rekord u 5G brzini

TIM i Ericsson ostvarili novi europski rekord u 5G brzini

15.01.2020. komentiraj

TIM i Ericsson, u suradnji s Qualcommom, uspješno su ostvarili europski rekord prekoračivši brzinu od 2 Gb/s na komercijalnoj 5G mreži uživo. Ostvaren je na 26 gigahercnom milimetarskom pojasu (mmWave) koji je TIM stekao na natječaju za 5G u Italiji.