Međunarodna zračna luka Zagreb ulazi u novu fazu digitalne transformacije u kojoj povezivost više nije samo pitanje komunikacije, nego temelj za sigurnije, učinkovitije i tehnološki naprednije upravljanje cijelim aerodromskim sustavom. Kako objašnjava Marin Tica, direktor IT-a Međunarodne zračne luke Zagreb, cilj nije tek uvesti još jednu mrežnu tehnologiju, nego izgraditi platformu koja će omogućiti da se operacije na cijelom prostoru zračne luke odvijaju uz istu razinu dostupnosti, sigurnosti i kontrole kakvu zaposlenici danas imaju u uredskom okruženju.
U središtu tog pristupa nalazi se privatna 5G/VPN infrastruktura, zamišljena kao odgovor na vrlo konkretne operativne izazove. Tica ističe da danas dio zračne strane nije pokriven internom mrežom, zbog čega se u pojedinim procesima mora koristiti mreže komercijalnih operatora i dodatne sigurnosne mehanizme. “Aerodrom će dobiti pokrivanje mreže na cijelom području”, naglašava on. Još važnije, dodaje, ideja je da “mreža bude dostupna od bilo kuda” na prostoru djelovanja aerodromskih operacija, kako bi zaposlenici u svakom poslovnom procesu mogli raditi s tabletom, prijenosnim računalom ili drugim uređajem bez prekida i improvizacije.
Takav iskorak za zračnu luku ima dvostruku vrijednost. S jedne strane riječ je o podizanju razine kibernetičke i operativne sigurnosti, a s druge o stvaranju preduvjeta za jednostavniji i produktivniji rad na terenu. Tica to opisuje i kroz vrlo praktičan primjer: zaposlenici u pojedinim službama danas nose više uređaja za različite oblike komunikacije i pristupa sustavima. “Treba konsolidirati taj hardver”, kaže, kako bi ljudi na terenu imali “što manje opreme”, a istodobno zadržali pristup svim potrebnim funkcijama. U okruženju kakvo je zračna luka, gdje su brzina reakcije, pouzdanost i koordinacija presudni, takva konsolidacija nije samo IT optimizacija, nego i važan dio ukupne operativne spremnosti.
Posebno važan dio projekta odnosi se na razvoj naprednih inspekcijskih i automatiziranih procesa. U zračnoj luci već razmišljaju o korištenju dronova za inspekcije, primjerice nadzor asfaltnih površina i uočavanje oštećenja. No Tica upozorava da se bez kvalitetne i stabilne mreže takvi procesi svode na naknadnu, offline obradu. “Mi bismo htjeli doći do razine real time odlučivanja”, ističe. Upravo zato potrebna je “stabilna i sigurna mreža” te partner koji će omogućiti da se alati na terenu koriste “kao da ste u svom uredu”. Time vanjski operativni prostor zračne luke postupno postaje digitalno produženi ured, a to otvara vrata širem uvođenju automatizacije, robotike i novih modela upravljanja infrastrukturom.
Korist takvog pristupa neće ostati ograničena samo na IT odjel ili interne službe zračne luke. Tica vrlo jasno postavlja širi okvir: zračna luka sebe vidi kao operatora i istodobno pružatelja centralizirane infrastrukture za čitav niz dionika koji djeluju na njezinu prostoru. “Najbitniji je plan da se implementira platforma”, kaže on. Ta platforma trebala bi biti dostupna zračnim prijevoznicima, pružateljima zemaljskih usluga, trgovinama, rent-a-car kompanijama i drugim partnerima. “Bilo koji dionik koji nešto radi na tim našim prostorima” trebao bi dobiti tehnološku osnovu za unapređenje vlastitih procesa, bilo kroz veću učinkovitost, bilo kroz bolju uslugu prema krajnjem korisniku.
Upravo je ta platformizacija možda i najvažniji strateški sloj cijelog projekta. Umjesto da digitalizaciju promatra kroz izolirane primjene, Zagrebačka zračna luka pokušava postaviti zajedničku infrastrukturu na kojoj se mogu graditi buduće usluge i inovacije. “Bez platforme nema unaprijeđenja”, poručuje Tica. Dodaje i da je ambicija pokazati kako se na toj osnovi mogu povezati različiti akteri, od startupova i enterprise tvrtki do fakulteta i razvojnih partnera. Drugim riječima, zračna luka želi postati testno i operativno okruženje u kojem se nova rješenja ne demonstriraju samo kao pilot-projekti, nego se mogu razvijati u stvarnim uvjetima visoko zahtjevne infrastrukture.
Za putnike se učinci takve transformacije možda neće odmah vidjeti na prvi pogled, ali će ih osjetiti kroz kvalitetu usluge, veću pouzdanost procesa i višu razinu sigurnosti. Tica i sam priznaje da “u prvu ruku korisnik neće to primijetiti”, ali naglašava da će promjene postati vidljive “s razvojem novih usluga”. Upravo je to ključna poruka: moderna zračna luka više nije samo prometna infrastruktura, nego digitalni operativni ekosustav u kojem mreža postaje jednako važna kao pista, terminal ili sigurnosni sustav. U tom smislu, projekt privatne 5G mreže u Zagrebu može se promatrati kao temelj za novu generaciju upravljanja zračnim lukama, u kojoj su sigurnost, automatizacija i suradnja cijelog ekosustava nerazdvojni dijelovi iste razvojne jednadžbe.
