Njemačka kažnjava Metu s 30 milijuna eura zbog spora s Deutsche Telekomom

Njemački sud naložio je podružnici Meta, Edge Network Services, da plati Deutsche Telekomu oko 30 milijuna eura zbog korištenja mrežnih usluga bez važećeg ugovora. Isplate se odnose na usluge koje su koristile Metine platforme, uključujući Facebook, WhatsApp i Instagram, u razdoblju od ožujka 2021. do kolovoza 2024. godine.

Sudskom odlukom zaokružen je dugogodišnji spor između kompanija, koji se temeljio na pitanju je li u navedenom razdoblju postojao obvezujući ugovor za korištenje mreže Deutsche Telekoma od strane Edgea. Njemački operator tvrdio je da je Edge nastavio usmjeravati velike količine prometa kroz njegovu infrastrukturu nakon isteka izvornog ugovora, umjesto da zaključi novi, komercijalni ugovor o korištenju mreže.

Edge je, s druge strane, tvrdio da su obje strane poslovale u okviru tzv. settlement-free peering sporazuma, prema kojemu se za izravnu razmjenu podatkovnog prometa u pravilu ne plaća naknada. Sudska odluka onemogućuje Edgeu podnošenje žalbe na nižoj sudskoj razini, no tvrtka može u roku od mjesec dana podnijeti pritužbu Saveznom sudu pravde. Ova odluka dolazi nakon što su kompanije 2024. objavile prekid izravnog peering odnosa, nakon prethodne sudske odluke kojom je Edgeu naloženo da nastavi plaćati Deutsche Telekomu za korištenje njegove mrežne infrastrukture.

Meta je ustvrdila da su naknade koje operator traži presedan i neprihvatljive, dodajući kako je bila iznenađena i razočarana neuspjehom pregovora s Deutsche Telekom te da je zbog toga započela usmjeravati promet putem trećeg pružatelja tranzitnih usluga. Deutsche Telekom je uzvratio da Meta nije iznad zakona, optuživši tehnološkog diva da preusmjeravanjem prometa preko tranzitnog pružatelja pokušava izbjeći zakonite obveze plaćanja.

Slučaj između Mete i Deutsche Telekoma uklapa se u širu europsku raspravu o tzv. fair share modelu financiranja mrežne infrastrukture, u kojoj veliki pružatelji internetskog sadržaja i platformi generiraju značajan dio podatkovnog prometa, dok operatori snose troškove izgradnje i održavanja mreža. Europska komisija posljednjih je godina provodila konzultacije o mogućem regulatornom okviru koji bi definirao odnose između telekom operatora i velikih internetskih platformi, no do sada nije donijela obvezujuće zakonodavne mjere. Pitanje peeringa i tranzita postaje sve kompleksnije u kontekstu rasta video streaminga, društvenih mreža i usluga u javnom oblaku, koje generiraju eksponencijalni rast prometa. 

U Njemačkoj, kao najvećem telekom tržištu u Europskoj uniji, ovaj spor ima dodatnu težinu jer može poslužiti kao presedan za slične sporove u drugim državama članicama. Stručnjaci ističu da se ravnoteža između otvorenog interneta i komercijalnih ugovora o međusobnom povezivanju mora pažljivo definirati kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja. Istodobno, operatori argumentiraju da bez održivog modela financiranja neće moći pratiti ulaganja potrebna za 5G i buduće 6G mreže. Velike platforme, pak, upozoravaju na rizik fragmentacije interneta i povećanja troškova za krajnje korisnike. 

Odluke sudova u ovakvim slučajevima stoga imaju potencijal dugoročnog utjecaja na strukturu europskog digitalnog tržišta. Daljnji razvoj situacije ovisit će i o eventualnim žalbama te mogućim regulatornim inicijativama na razini EU. Sve to potvrđuje da se pitanje odnosa između telekom operatora i globalnih internetskih platformi pretvara u jedno od ključnih strateških pitanja europske digitalne politike.