Nastavak izgradnje optičke mreže

U 2021-oj HT je investirao više nego ikad u izgradnju optičke mreže, razumijevajući trendove i korisničke potrebe s obzirom na način na koji danas živimo i radimo te je interesa je na tržištu puno, i nije jednostavno odlučiti gdje ćemo graditi mrežu u idućem vremenskom periodu, no važno je naglasiti da gradimo po cijeloj državi i da ćemo tako i nastaviti i u idućim godinama, ističe za ICTbusiness.info Nataša Malić, direktorica Sektora za planiranje i inženjering pristupnih mreža.

Prema njezinim riječima radi se o tehnologiji koja je puno otpornija na greške u usporedbi s bakrom, „zelenija“ je, a period epidemije je pokazao da je stabilan i brz Internet u kućanstvu važan kao i voda ili struja.

„Za svaku izgradnju potrebna je dobra suradnja s jedinicama lokalne zajednice, koje u najvećem broju slučajeva razumiju benefit dovođenja optičke mreže u njihovo naselje, pa se nadamo da će tako ostati i u godinama ispred nas kako se izgradnja mreže ne bi nepotrebno usporavala“, ističe Nataša Malić.

Podsjetimo, HT-ova su ulaganja u 2021. ponovno značajna, neusporedivo najveća na tržištu, i na razini su od 1,6 milijardi kuna, pri čemu su nam u fokusu 5G, ali čak puno više - optika.

Danas smo operator na tržištu koji pokriva više od 450 tisuća domaćinstava s optičkom vezom “s kraja na kraj“, tj. u kojemu internetski promet u potpunosti prenosimo putem optičke veze od kućanstava do internetskih poslužitelja, objašnjava HT-om CTIO Boris Drilo i dodaje da im „taj broj koji nam već sada osigurava uvjerljivo vodeću poziciju na tržištu“.

Kada bismo optikom, a to se često radi, nazvali i sve varijante hibridne mreže gdje se dijelom koristi bakar kao što je to slučaj sa VDSL, supervektoring, koaksijalnim mrežama i g.fast mrežama, tada bi ovaj broj bio više nego dvostruko veći, tvrdi Drilo.

„Najveći izazov je uvijek u udaljenim i rijetko naseljenim područjima. Nalazimo se u 20 posto europskih zemalja s najmanjom gustoćom stanovništva. Primjerice, Slovačka ili Slovenija imaju 40-ak posto gušću naseljenost od nas. U isto vrijeme, raznolikost i topologija terena kod nas je puno veća i zahtjevnija. Imamo obalni pojas, otoke, brdsko-planinska područja, ravnice. Sa složenošću terena rastu troškovi gradnje mreže. Kada iz gradova krenete prema ruralnim područjima, troškovi se povećavaju i do pet puta, što dovodi do u pitanje ekonomičnost izgradnje, ali neovisno o tome, trudimo se pronaći rješenja te sustavno radimo na tome da mrežu nove generacije dovedemo u sve dijelove Hrvatske i da što više kućanstava povežemo još kvalitetnijom internetskom vezom. Tako da već danas kombiniramo fiksnu i mobilnu mrežu u okviru naše hibridne usluge pristupu internetu, a ove godine razvili smo i novi model gradnje ruralnih mreža koji će nam omogućiti da još više kućanstava povežemo optikom“, ističe Drilo.

Uvijek treba uzeti u obzir kako je komercijalni interes najveći je u velikim gradovima gdje je cijena gradnje najniža, a kupovna moć i gustoća naseljenosti najviša i to je očekivano dio koji je svima zanimljiv. Izvan velikih gradova - u srednjim i malim gradovima konkurencija je skoro pa nepostojeća.

„Mi gradimo daleko najviše optike na tržištu, a najjednostavnije je to predočiti konkretnim brojkama. Ove godine ciljamo na rekordan broj od više od 100 tisuća novih kućanstava. Gradimo dvostruko više od svih sudionika na tržištu skupa. Dva od tri novoizgrađena optička priključka na tržištu danas izgradio je HT. Smatramo izrazito važnim za Hrvatsku graditi optiku i izvan najvećih gradova. Tamo su također naši korisnici, ali to su i područja koja od digitalizacije dugoročno mogu najviše prosperirati. Primjera radi, dok u Novom Zagrebu svi grade optiku, samo HT gradi optiku na Rabu koji smo ove godine pretvorili u prvi gigabitni otok u Hrvatskoj tako što smo čak 90 posto otoka pokrili optikom.

Ljudi puno bolje razumiju prednosti optike po pitanju brzina, latencije ili odziva i stabilnosti veze. Usporedbe radi, 200 Mbps brzina mreže dovoljna je za peteročlanu obitelj s osam istovremeno spojenih uređaja i konzumacijom svih multimedijalnih sadržaja koja danas postoji u svakodnevnoj ponudi, a naša optika ovu brzinu višestruko nadmašuje“, zaključuje Drilo.