U Zagrebu je održan drugi „HAKOM-ov dan tržišta“, skup o regulaciji tržišta elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. Predstavnici HAKOM-a, nezavisnog nacionalnog regulatora, u čijoj su nadležnosti ova tržišta, osvrnuli su se na stanje tržišta i predstavili glavne pokazatelje iz prethodne godine te najavili smjerove razvoja i regulacije tržišta.
Na skupu je naglašeno da će rad regulatora biti usmjeren održavanju i daljnjem poboljšanju poticajnog regulatornog okvira za ulaganja u osuvremenjivanje pristupnih mreža i uvođenju novih usluga, uz istovremenu zaštitu održivog tržišnog natjecanja. HAKOM će i u ovoj godini dosljedno nastaviti s društveno odgovornom regulacijom tržišta i s drugim dionicima raditi na daljnjem razvoju tržišta elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga, kao i na razvoju tržišta željezničkih prijevoznih usluga. Naglasak rada bit će na porastu broja priključaka širokopojasnog pristupa internetu, stvaranju regulatornog okvira za lakše i brže uvođenje novih tehnologija i višemedijskih usluga te podizanju razine zaštite korisnika, posebno djece i drugih posebno društveno osjetljivih grupa. Na tržištu poštanskih usluga i željezničkih usluga težište će biti na poboljšanju kakvoće usluga. „Daljnjom konsolidacijom tržišta elektroničkih komunikacija, poštanskih i željezničkih usluga te proaktivnom međunarodnom suradnjom osigurat ćemo, zajedno s drugim institucijama Republike Hrvatske, stabilan regulatoran okvir koji je u potpunosti usklađen sa zakonodavstvom EU.“, u svom izlaganju istaknuo je dr. sc. Dražen Lučić, predsjednik Vijeća HAKOM-a.
Na potpuno liberaliziranom tržištu poštanskih usluga očekuje se porast udjela novih usluga, kao i usluga slanja paketa, dok se na tržištu željezničkih usluga očekuje porast prijevoza putnika i tereta te broja prijevoznika tereta, uz povećanu kakvoću pružanja usluga
Dio skupa bio je posvećen regulatornom okviru EU i nadolazećim promjenama koje nas očekuju. Pritom je zamjenik predsjednika Vijeća Domagoj Jurjević naglasio: „HAKOM će nastaviti aktivno sudjelovati na međunarodnoj razini u započetom postupku izmjena regulatornog okvira Europske unije te u suradnji s dionicima na tržištu RH nastaviti zastupati interese hrvatskog tržišta kao dijela jedinstvenog tržišta EU.“
Na skupu je spomenut i vrlo uspješan HAKOM-ov Program potpora za razvoj širokopojasnog pristupa internetu u područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima, a prvi puta široj javnosti su uživo predstavljene neke od izrađenih društveno korisnih aplikacija poput „Osobnog terapeuta“ , ili aplikacija za vatrogasce, čija je izrada financirana iz Programa, a razvile su ih isključivo hrvatske tvrtke. Podsjetimo, HAKOM-ov Program potpora obuhvaća izgradnju nove infrastrukture za širokopojasni pristup (potpore), razvoj odgovarajućih društveno korisnih aplikacija i usluga te osiguranje odgovarajuće računalne i sklopovske opreme. Do sada su svi ciljani korisnici poput škola i zdravstvenih ustanova spojeni na novu infrastrukturu za „brzi“ internet, a u tijeku je izrada odabranih društveno korisnih aplikacija i nabava sklopovske opreme, kao preostale dvije faze Programa, čija je ukupna vrijednost oko sto milijuna kuna.
Najjači domaći telekom operator Hrvatski Telekom objavio je poslovne rezultate za prvi kvartal ove poslovne godine prema kojima nastavlja pozitivno s rastom prihoda i dobiti prije kamata, oporezivanja, amortizacije i deprecijacije (EBITDA). U prva tri mjeseca 2024. prihodi su rasli 4,8 posto na 252,7 milijuna eura, zahvaljujući pozitivnom razvoju poslovanja u segmentima privatnih i poslovnih korisnika te dobrim rezultatima u području mobilnih i fiksnih usluga i sistemskih rješenja.
Nakon završetka javne ponude za stjecanje Telefónice Deutschland, Telefónica drži približno 96,85% dionica u svojoj njemačkoj podružnici. Javna ponuda za stjecanje dionica Telefónice Deutschland koje još nisu u izravnom vlasništvu Ponuditelja dana je za sve dionice.
Već dugi niz godina analize pokazuju vrlo pozitivan utjecaj razvoja telekomunikacijske infrastrukture bazirane na brzom internetu na rast gospodarstva. Analitičari se slažu da dostupnost broadband infrastrukture potiče konkurentnost gospodarstva i donosi oko 2 posto rasta nacionalnog BDP-a za svakih 10 posto rasta broadband pristupa internetu. Pokazuju to studije Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske telekomunikacijske unije (ITU).