Postojeća kriza pokazala je koliko je važno imati dobru infrastrukturu, koliko ona može pomoći novim poslovnim modelima, novim načinima prodaje. Kako telekomi zbog obveze prema svojim vlasnicima odnosno dioničarima ne mogu ulagati u područja gdje nema poslovne opravdanosti, ma što tko o tome mislio, jasno je da se mora naći model koji će omogućiti ulaganje u izgradnju brze telekomunikacijske infrastrukture i to prije svega optike i 5G mreža koja će u ruralna područja donijeti brzi pristup internetu. Iako u urbanim područjima u prosjeku 86 posto stanovništva ima pristup brzoj širokopojasnoj mreži, više od 40 posto domova u ruralnim područjima još uvijek ga nema.
Da bi se sve to promijenilo prema procjenama riječ o čak 200 milijardi eura koje će biti potrebno uložiti u narednom razdoblju, a to će djelomično biti i nastavak projekta WiFi4U koji je pokazao da se europskim novcem mogu izgraditi dobri projekti koji omogućuju pristup internetu u manjim sredinama koje same nemaju dovoljno novca za neki takav projekt.
Takve brojke o 200 milijardi dolara ulaganja, o čemu se priča već neko vrijeme, potvrdio je i Harald Gruber, šef odjela za digitalnu infrastrukturu u Europskoj investicijskoj banci (EIB) govoreći na konferenciji koju je organizirao Euractiv.
U sklopu izgradnje brzog pristupa internetu u ruralnim područjima vrlo je važno da se uzme u obzir da će to omogućiti digitalizaciju europskog poljoprivrednog sektora i to se smatra ključnom za ublažavanje klimatskih promjena, što je prioritet u Zelenom sporazumu i u dugo očekivanom Fondu za oporavak koji je jučer donesen. Upravo je to prilika i za izgradnju mreže u Hrvatskoj i to optike i 5G infrastrukture koja će omogućiti novi iskorak i prilike za poslovanje u ruralnom sektoru.
EU povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski rekao je da izvršna vlast ima za cilj pojačati akciju jačanja širokopojasne infrastrukture u europskim ruralnim područjima i također istražiti potencijal takozvanih "pametnih sela".
Poljski povjerenik naglasio je potrebu ubrzavanja širokopojasne infrastrukture europskih ruralnih područja kako bi pametna rješenja poput precizne poljoprivrede mogla pružiti opipljive rezultate za poljoprivredu i lokalno društvo.
„Dostupnost brze i pouzdane internetske veze u ruralnim područjima je stoga ključna da bi se omogućio razvoj svih budućih pametnih rješenja za našu poljoprivredu i ruralno poslovanje“, ističe Wojciechowski.
"Brzi Internet također će morati donijeti bolje informacije, obrazovanje i zdravstvene usluge koje su sve neophodne za omogućavanje generacijske obnove u poljoprivredi i razvoj suvremenog ruralnog gospodarstva", pojašnjava Wojciechowski.
Globalna telekom industrija ubrzava pripreme za 6G eru, a prve komercijalne usluge očekuju se oko 2030. uz prve provedive specifikacije do kraja 2028. ili početka 2029., navodi se u lipanjskom izdanju Ericsson Mobility Reporta. Za razliku od prethodnih generacija, 6G se od početka projektira kao AI-native mrežna platforma sposobna podržati autonomnu mobilnost, masovne digitalne blizance, mješovitu stvarnost širokog dosega, pametne gradove i industrijsku automatizaciju, uz punu podršku za integrirano detektiranje i komunikaciju (ISAC) koje mrežama omogućuje ne samo povezivanje uređaja nego i osjet okoline.
Odluka operatora poput VMO2-a da definiraju kraj 2G mreže pokazuje da se europske mobilne mreže postupno čiste od naslijeđenih slojeva. 2G je dugo opstajao zbog široke pokrivenosti, jednostavnih glasovnih usluga, roaminga i M2M uređaja, ali održavanje stare tehnologije troši spektar, energiju, opremu i operativnu pažnju. U eri 4G, 5G i budućeg 6G-a, operatori sve teže opravdavaju paralelno održavanje više generacija mreže. Promjena se ne događa u praznom prostoru: korisnici istodobno traže niže troškove, veću automatizaciju, strožu sigurnost i predvidljivije ugovorne obveze.
Godišnja ulaganja u radijski pristupni dio šeste generacije mobilnih mreža mogla bi premašiti raspon od 100 do 500 milijardi dolara, procjenjuje istraživačka kuća Dell'Oro Group u svom izvješću o naprednom istraživanju 6G tehnologije.