Domaći telekomunikacijski regulator HAKOM dobio je potvrdu svoje vizije deregulacije tržišta brzog pristupa internetu od strane Europske komisije i sada se još čeka donošenje konačnih odluka po tehnološkoj i geografskoj osnovi koja bi trebala prije svega omogućiti najjačem domaćem telekom operatoru Hrvatskom Telekomu da prestane biti operator s pretežitom tržišnom snagom na mjestima gdje brze internetske usluge putem, prije svega svoje infrastrukture, mogu ponuditi konkurenti poput A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska.
Pojednostavljeno grad Zagreb će biti tako podijeljen u 17 cjelina gdje se može dogoditi da jedan kvart bude „otvoren“ za punu tržišnu utakmicu, a drugi primjerice onaj susjedni ne i to može dovesti do različitih cijena telekom usluga. Naravno, ovo je samo hipotetski jer bi to bilo i za telekom operatore prilično komplicirano, ali ne i nemoguće.
Uvjeti za deregulaciju, koja proizlazi iz EU Direktive 2018/1972, kao kriteriji za određivanje geografskih jedinica za deregulaciju propisuju da HT, kao najjači domaći telekom operator, na nekom području može biti dereguliran samo ako ima manje od 50 posto tržišnog udjela i ako postoji optička ili slična brza internetska infrastruktura alternativnog operatera kojom isti pokriva više od 25 posto korisničkih jedinica.
U konačnici ovo je totalni početak bitke za svakog korisnika, a što će deregulacija donijeti ostaje tek da se vidi kada odluka HAKOM-a bude javna, vjerojatno već idućeg tjedna.
Parcijalna regulacija brzog pristupa internetu
Posve je jasno, da se zato ne deregulira cijelo fiksno tržište bazirano nego samo na optičkoj ili sličnoj brzoj infrastrukturi kapaciteta iznad 100 Mbps, i to u područjima gdje HT grupa ima ispod 50 posto tržišta.
Ono što je domaći telekom regulator radio jest da je Hrvatsku podijelio u 572 geografski mjerodavna područja na kojima je zasebno HAKOM mjerio udjele i odredio ona područja na kojima HT više ne mora podlijegati regulaciji brzog interneta. Sada je to potvrđeno od strane Europske komisije koja nije imala primjedbi i sljedeći tjedan se očekuje donošenje konačne odluke od strane HAKOM-a.
Prema dostupnim informacijama HAKOM je predvidio, a odluka će biti uskoro potvrđena, da za ukupno 72 od 572 jedinice ukinuta regulacija. To konkretnije znači da je to poglavito u urbanim sredinama, odnosno kako sada stvari stoje za grad Zagreb to znači da kako je on podijeljen na 17 jedinica i prema provedenoj analizi tržišta deregulacija će se dogoditi za 14 jedinica. To bi onda moglo značiti, opet hipotetski, kao što smo pisali na početku teksta da cijena u jednom kvartu za širokopojasni pristup internetu bude niža zbog deregulacije od cijene u drugom kvartu. Možda da možda i ne, to ćemo tek vidjeti.
Opširna i složena EU direktiva
Cilj je EU Direktive postupno smanjiti broj ex ante sektorskih pravila ukorak s razvojem tržišnog natjecanja na tržištu, te, u konačnici, osigurati da se područje elektroničkih komunikacija uređuje samo pravom tržišnog natjecanja. S obzirom na jaku konkurentsku dinamiku tržišta elektroničkih komunikacija posljednjih godina, neophodno je da se propišu ex ante regulatorne obveze samo ako na dotičnim tržištima ne postoji učinkovito i održivo tržišno natjecanje.
Cilj je ex ante regulatorne intervencije ostvariti koristi za krajnje korisnike postizanjem stvarne i održive konkurentnosti maloprodajnih tržišta. Obveze na veleprodajnoj razini trebalo bi uvesti ako jedno maloprodajno tržište ili više njih vjerojatno ne bi postala stvarno konkurentna bez njihova nametanja.
Nacionalna regulatorna tijela vjerojatno će tijekom procesa analize tržišta moći postupno početi smatrati maloprodajna tržišta konkurentnima čak i ako veleprodajna tržišta ne budu regulirana, posebno uzimajući u obzir očekivana poboljšanja u području inovacija i tržišnog natjecanja. U tom slučaju nacionalno regulatorno tijelo trebalo bi zaključiti da regulacija na veleprodajnoj razini više nije potrebna te ocijeniti relevantno veleprodajno tržište u cilju ukidanja ex ante regulacije.
Pritom bi nacionalno regulatorno tijelo trebalo voditi računa o svim učincima poluge između veleprodajnih i povezanih maloprodajnih tržišta zbog kojih bi moglo biti potrebno ukloniti prepreke ulasku na infrastrukturnoj razini kako bi se zajamčilo dugoročno tržišno natjecanje na maloprodajnoj razini.
Određene zadaće na temelju Direktive kao što su ex ante regulacija tržišta, uključujući propisivanje obveza pristupa i međupovezivanja, te rješavanje sporova među poduzetnicima, zadaće su koje bi trebala obavljati samo nacionalna regulatorna tijela, tj. tijela koja su neovisna i od sektora i od svih vanjskih intervencija političkoga pritiska. Osim ako je drukčije predviđeno, države članice trebale bi moći ili nacionalnim regulatornim ili drugim nadležnim tijelima dodijeliti druge regulatorne zadaće predviđene ovom Direktivom.
Tijekom prenošenja u nacionalno zakonodavstvo države članice trebale bi promicati stabilnost nadležnosti nacionalnih regulatornih tijela u pogledu dodjele zadaća proizišlih iz prenošenja regulatornog okvira Unije za elektroničke komunikacije, kako je izmijenjen u 2009., posebno onih koji se odnose na tržišno natjecanje ili ulazak na tržište. Ako se zadaće dodjeljuju drugim nadležnim tijelima, ona bi se prije donošenja odluke trebala nastojati savjetovati s nacionalnim regulatornim tijelima. Na temelju načela dobre suradnje nacionalna regulatorna i druga nadležna tijela trebala bi razmjenjivati informacije za izvršavanje svojih zadaća.
Mehanizam Unije kojim se Komisiji omogućuje da od nacionalnih regulatornih tijela zatraži da povuku planirane mjere koje se odnose na definiciju tržišta i određivanje poduzetnika kao poduzetnika sa značajnom tržišnom snagom znatno je doprinio dosljednom pristupu pri određivanju okolnosti u kojima se može primijeniti ex ante regulacija i onih u kojima poduzetnici podliježu takvoj regulaciji. Na temelju iskustva s postupcima na temelju članka 7. i 7.a Direktive 2002/21/EZ ustanovljeno je da nedosljednosti u primjeni regulatornih mjera od strane nacionalnih regulatornih tijela pod sličnim tržišnim uvjetima ugrožavaju unutarnje tržište elektroničkih komunikacija. Stoga bi Komisija i BEREC, u okviru svojih nadležnosti, trebali sudjelovati u osiguravanju više razine dosljednosti pri primjeni regulatornih mjera u pogledu nacrta mjera koje predlažu nacionalna regulatorna tijela.
Nadalje, kada je riječ o nacrtu mjera koje se odnose na proširenje obveza izvan prve sabirne ili razdjelne točke, a koje su potrebne radi uklanjanja visokih i trajnih gospodarskih ili fizičkih prepreka replikaciji, na poduzetnike neovisno o određivanju poduzetnika kao poduzetnika sa značajnom tržišnom snagom, ili koje se odnose na regulatorno postupanje u pogledu novih elemenata mreža vrlo visokog kapaciteta, ako se BEREC slaže s razlozima za zabrinutost Komisije, Komisija bi trebala moći zahtijevati od nacionalnog regulatornoga tijela da povuče nacrt mjera. Kako bi iskoristila stručno znanje nacionalnih regulatornih tijela o analizi tržišta, Komisija bi se prije donošenja svojih odluka ili preporuka trebala posavjetovati s BEREC-om.
Naime, u direktivi stoji da analiza odgovarajućih maloprodajnih tržišta nacionalnim regulatornim tijelima početna je točka za utvrđivanje veleprodajnih tržišta podložnih ex ante regulaciji. Analiza učinkovitoga tržišnog natjecanja na maloprodajnoj i veleprodajnoj razini provodi se iz perspektive okrenute budućnosti unutar određenog vremenskog okvira, vodi se pravom tržišnog natjecanja i, ako je to primjereno, uključuje relevantnu sudsku praksu Suda. Ako se utvrdi da bi se dotično maloprodajno tržište, uz izostanak ex ante regulacije na odgovarajućim relevantnim veleprodajnim tržištima, razvijalo u smjeru djelotvornoga tržišnog natjecanja, nacionalno regulatorno tijelo trebalo bi zaključiti da regulacija na relevantnoj veleprodajnoj razini više nije potrebna.
Nadalje, u direktivi se smatra se da je ex ante regulacija, koja je nametnuta na veleprodajnoj razini i koja je u načelu manje nametljiva od regulacije na maloprodajnoj razini, dovoljna za rješavanje potencijalnih problema u području tržišnog natjecanja na povezanom silaznom maloprodajnom tržištu ili tržištima. Napredak u pogledu funkcioniranja tržišnog natjecanja od uvođenja regulatornog okvira za elektroničke komunikacije vidljiv je iz sve veće deregulacije maloprodajnih tržišta diljem Unije. Nadalje, pravila o nametanju ex ante regulatornih mjera poduzetnicima određenima kao poduzetnici sa značajnom tržišnom snagom trebalo bi, ako je to moguće, pojednostavniti i učiniti ih predvidljivijima. Stoga bi trebalo prevladati nametanje ex ante regulatornih kontrola na temelju određivanja poduzetnika kao poduzetnika sa značajnom tržišnom snagom na veleprodajnim tržištima.
HAKOM je deregulaciju bazirao na članku 32. koji nosi naslov Konsolidiranje unutarnjega tržišta elektroničkih komunikacija i u kojem stoji da se sve poziva na članak 3. gdje su navedeni ciljevi kojim se ističe tržišno natjecanje kao osnovni preduvjet poslovanja, potiče razvoj tržišta i osiguranje povezivosti svih građana EU.
Uz ovaj članak 32. HAKOM je iskoristio i članak 64. i to točku 3 u kojoj stoji da nacionalna regulatorna tijela, u najvećoj mogućoj mjeri uzimajući u obzir Preporuku i smjernice o značajnoj tržišnoj snazi, definiraju relevantna tržišta primjerena nacionalnim okolnostima, posebno relevantna geografska tržišta na svojem državnom području, uzimajući u obzir, među ostalim, stupanj konkurentnosti infrastrukture u tim područjima, u skladu s načelima prava tržišnog natjecanja.
Tu se još navodi da ako je to relevantno, nacionalna regulatorna tijela uzimaju u obzir i rezultate geografskog pregleda provedenoga u skladu s člankom 22. stavkom 1. Ona se moraju pridržavati postupaka iz članaka 23. i 32. prije definicije tržišta koja se razlikuju od tržišta utvrđenih u Preporuci.
Niti HT nije zadovoljan
Na jučerašnji upit ICTbusiness.info iz najjačeg domaćeg telekoma Hrvatskog Telekoma su poručili da nemaju 60 posto tržišnog udjela što jasno pokazuje i javno dostupna analiza regulatora. Dapače, tržišni udio u područjima obuhvaćenim deregulacijom je manji od 50 posto, tvrde u HT-u i ističu kako drugi telekomi sami ističu kako bilježe rastuće brojeve priključaka brzog interneta te izgrađuju vlastite mreže.
„Apsolutno je netočno da se alternativne operatore usmjerava u bilo kojem smjeru ili da odluka pogoduje HT-u. Naprotiv, predloženim odlukama se kriteriji deregulacije postrožuju, deregulira se manje od 40% kućanstava u Hrvatskoj i dodatno se odgađa deregulacija tako da će ona nastupiti s gotovo godinu i pol zakašnjenja u odnosu na inicijalni godišnji program rada regulatora. Mišljenja smo da bi u interesu digitalizacije Hrvatske trebalo deregulirati cijelo tržište brzog interneta, dapače da se to već odavno trebalo napraviti, jer ne samo da 60% tržišta brzog interneta ostaje regulirano, već je i tržište bakrene mreže i dalje 100 posto regulirano“, zaključuju u HT-u.
A1 Hrvatska najavljuje i moguća upotrebu pravnih sredstava
Iz A1 Hrvatska su na dodatni upit ICTbusiness.info pojasnili kako je A1 Hrvatska ozbiljno zabrinuta zbog odluke HAKOM-a o deregulaciji Hrvatskog Telekoma na područjima optičkih mreža. Smatraju kako ne postoji opravdana osnova za ovu odluku, odnosno da je ona preuranjena, te da ista nije u skladu s EU praksom.
„HAKOM ovom odlukom demotivira sve ostale operatore na daljnje investiranje u izgradnju optičkih mreža na područjima gdje Hrvatski Telekom još nema vlastitu optičku mrežu, s obzirom na to da znaju da će temeljem toga Hrvatski Telekom biti dereguliran. U interesu HAKOM-a bi trebalo biti unaprjeđenje položaja Hrvatske prema DESI indeksu te ostvarenje ciljeva Digitalne dekade“, pojašnjavaju iz A1 Hrvatska.
Omogućavanje daljnjeg jačanja dominantne pozicije HT-a u optičkoj infrastrukturi u urbanim područjima te demotiviranje investicija ostalih operatora negativno će se odraziti na ujednačen digitalni razvoj Republike Hrvatske i na jednaku dostupnost optičkih mreža u urbanim i u ruralnim područjima jer će HT svojom dominacijom uz pomoć deregulacije istisnuti konkurente s tržišta, tvrde u drugom po veličini domaćem telekom operatoru i zaključuju da će po analizi konačne odluke HAKOM-a donijeti odluku o korištenju raspoloživih pravnih sredstava.
Nezadovoljstvo posvuda
Kako stvari stoje ovom odlukom jedino je, očekivano, zadovoljniji Hrvatski Telekom, ali i Iskon kao njegov dio jer ga se promatra u paketu, a svi drugi od A1 Hrvatska pa Telemach Hrvatska i manjih alternativnih fiksnih telekom operatora nisu zadovoljni ovakvim porezom HAKOM-a i smatraju da će to usporiti tržište i dovesti potencijalno do novih problema prije svega kod malih regionalnih telekom operatora.
Iz Telemach Hrvatska pak poručuju kako domaće telekom tržište još uvijek nije dovoljno zrelo pa ovdje, nažalost, govorimo o prijevremenoj deregulaciji fiksnog tržišta.
„Odlukom HAKOM-a se utvrđuje pozicija dominantnog igrača na tržištu, što ide u korist vodećem telekomu, ali je u suprotnosti s interesom hrvatskih potrošača. Naime, iako regulator ističe kako će posljedica deregulacije biti i cjenovno povoljnije usluge za korisnike, riječ je o privremenom efektu jer kad se dodatno osnaži dominacija vodećeg operatora, koja će voditi prema monopolu i duopolu, potrošače dugoročno čeka manje izbora uz veće cijene usluga i stagnaciju kvalitete istih.“, ističe Adrian Ježina, predsjednik Uprave Telemacha Hrvatska dodavši kako će se Telemach, kao i ostali operatori, morati prilagoditi novom regulatornom okruženju, no smatra da se ovakvom odlukom investitorima šalje negativna i obeshrabrujuća poruka da se ne isplati ulagati u Hrvatskoj. Telemach je do sada na hrvatskom tržištu uložio gotovo 500 milijuna eura. Postavlja se pitanje na koji način ozbiljni ulagači mogu dalje planirati svoje poslovanje, a samim time i investicije, u okruženju koje štiti interese nekih od najvećih gospodarskih subjekata, ali na teret i štetu drugih gospodarskih subjekata, a zatim i samih potrošača“, ističe predsjednik Uprave Telemach Hrvatska Adrian Ježina.
