A1 Hrvatska bilježi pad prihoda i dobiti

A1 Hrvatska bilježi pad prihoda i dobiti
Dražen Tomić / Tomich Productions

U odnosu na prvih devet mjeseci 2019. ukupni prihodi drugog po veličini domaćeg telekom operatora A1 Hrvatska pali su 3,5 posto i iznose 312,2 milijuna eura, pokazuju rezultati koje je objavio Telekom Austria Grupa. Dobit prije kamata oporezivanja, amortizacije i deprecijacije (EBITDA) zaustavila se 111,2 milijuna eura što je 4,1 posto ispod razine ostvarene u istom razdoblju prethodne godine. U trećem kvartalu 2020. pad EBITDA u odnosu na isto razdoblje prethodne godine bio je mnogo veći i iznosio je 10,6 posto na 44,1 milijuna eura.

Prihod od usluga u prvih devet mjeseci pao je 2,6 posto na 270 milijuna eura, dok je na kvartalnoj razini u trećem kvartalu pad 4,5 posto na 95,6 milijuna eura. Prihod od mobilnih usluga u devet mjeseci dosegao je 175,7 milijuna eura uz pad od 3,4 posto na godišnjoj razini. Na kvartalnoj razini pad je 6,1 posto na 64,1 milijuna eura. Na kvartalnoj razini pad prihoda A1 Hrvatska je i manje i iznosi 2,7 posto na 111,8 milijuna eura.

Kako objašnjavaju iz A1 Hrvatska pad prihoda je rezultat prije svega manjeg broja posjetitelja u roamingu i slabljenja vrijednosti kune. Pad prihoda je djelomično nadoknađen uštedama na troškovnim kategorijama, kao i manja ulaganja jer je 5G odgođen za sljedeću godinu.

Prihodi od fiksnih usluga A1 Hrvatska pali su 0,9 posto na 94,3 milijuna eura, dok je na kvartalnoj razini 1,2 posto na 31,5 milijuna eura.

Odgoda dodjele spektra za 5G mrežu na prvu polovicu 2021. za koju su planirane značajne investicije u 2020., kao i investicije u radiofrekvencijski spektar u 2019., rezultirale su manjim ulaganjima, koja u prvih 9 mjeseci iznose 35,4 milijuna eura uz pad od 42,4 posto. Na kvartalnoj razini u trećem kvartalu 2020. pad je 48,9 posto na 7,7 milijuna eura.

Unatoč 1,9 posto manje korisnika u fiksnom segmentu, zbog prošlogodišnjeg povećanja naknade prosječni prihod po priključku (ARPL) rastao je 3,4 posto na 31,5 eura.

Nastavak migracije korisnika s bonova na ugovornu obvezu i pojačana potražnja za Homebox uslugom zbog rada od kuće podržali su rast mobilnih korisnika za 1,6 posto. Prosječan prihod po korisniku (ARPU) je 10,4 eura i niži je 5,8 posto nego godinu ranije.

Mobile churn pao je 0,6 postotnih bodova sa 2,3 posto na 1,7 posto na godišnjoj razini u devet mjeseci 2020. godine. Na kvartalnoj razini u trećem kvartalu pad je isti i churn se zaustavio na 1,5 posto.

Utjecaji COVID-19 pandemije imat će srednjoročne posljedice na poslovanje i investicijske prioritete, no istovremeno očekuju se i nove prilike u ICT segmentu te nastavku ubrzane digitalizacije društva, ističu na upit ICTbusiness.info.

Izazovi koje prošle godine nitko nije mogao predvidjeti i posljedično teška gospodarska situacija uvelike su obilježili proteklih 9 mjeseci. Pad prodaje, rast nenaplativih potraživanja, slabljenje vrijednosti kune i manji broj posjetitelja u roamingu značajno su oblikovali financijske pokazatelje i imat će dugoročni učinak na naše poslovanje koje ovisi o oporavku i rastu hrvatskog gospodarstva. Dobro smo i pravovremeno reagirali podržavajući „novo normalne“ načine rada te zahtjeve za dodatnim kapacitetima. Prilagodili smo se situaciji i navikama korisnika te smo im ponudili potpuno novi, jednostavniji i fleksibilniji portfelj usluga - bez ugovorne obveze, veće brzine do čak 1Gbps u fiksnoj mreži uz dodatne pogodnosti i uštede povezivanjem usluga u Mozaik“, ističe Jiříj Dvorjančanski, predsjednika Uprave tvrtke A1 Hrvatska na upit ICTbusiness.info za komentar poslovnih rezultata.

Prema njegovim riječima potpisali su ugovore i započeli pripremne radnje za razvoj mreža nove generacije kojima ćemo pokriti 45.000 kućanstava na području Ivanić Grada, Kaštela, Solina i njihove šire okolice uz pomoć bespovratnih sredstava.

„Posebnu pažnju dajemo i našim poslovnim korisnicima, kojima će 11 milijuna eura vrijedna investicija u novi data centar omogućiti vrhunsku uslugu uz najviše standarde kvalitete i korištenje najnovijih tehnologija. Ostajemo predani daljnjem razvoju digitalnog društva u Hrvatskoj“, zaključuje Dvorjančanski.