Rezultati pretraživanja za pojam Miroslav Mađarić ponedjeljak

INOVACIJA … i „apsolutiziranje“ edukacije

Kao namjernu ili slučajnu reakciju na www.facebook.com/EdukacijaNajvaznija/ saborski zastupnik Marko Vučetić (nezavisni) je objavio sljedeće osporavanje: „Kada se izolira određeni segment stvarnosti i pritom se apsolutizira, nikada se ne rješava problem, nego se otvara put za neku novu tiraniju. Obrazovanje se rješava obrazovanjem i obrazovnim politikama (a ne politikom u obrazovanju), zdravstvo zdravstvom i zdravstvenim politikama (a ne politikom u zdravstvu), vladavina prava poštivanjem zakona i kreiranjem zakona koje treba provoditi (a ne provođenjem politike u pravosuđu).... No, kontekst u kojem djelujemo kontekst je simulacije zbilje i dominacije PR-a. Tu se gubi razlika između zbilje i privida, odnosno privid i zbilja se promatraju kao istorazinske datosti. Onaj tko zbilja zna i onaj tko prividno zna, onaj tko zbilja liječi i onaj tko prividno liječi, onaj tko zbilja provodi zakone i onaj tko prividno provodi zakone postaju isti.

INOVACIJA … i pravosuđe u Australiji

Kad se kod nas spominju „dobre prakse“ u nekim stranim zemljama, po mojem iskustvu, rezultira automatskim okidanjem tzv. „innovation killer statement“: „To kod nas tako ne može funkcionirati“!

INOVACIJA …je i oponašanje Australije!

Davno smo ovdje pisali o tome da važi izreka: „I imitacija može biti inovacija!“. Mnoge velike inovacije su zapravo bile imitacija nečeg od prije poznatog. Na početku je to bilo oponašanje prirode kao na primjer u mitu od Dedalu Ikaru gdje se oponašao ptičji let i njegov „mehanizam“.

INOVACIJA … Vrijednosti u okviru (ONK) i nacionalnim kurikulima

U prethodnoj smo kolumni vidjeli diskoordinaciju u kojoj „Okvir nacionalnoga kurikuluma“ (ONK) ide šumom, a Ustav RH drumom. Taj je zaključak donesen na osnovi činjenice da je u ONK-u definirano osam (8) vrijednosti koje su osnova poduke u školama, a u Ustavu imamo  drugačijih 11 „vrednota“. Bilo bi dobro čuti od pisaca ONK-a u čemu je „kvaka“. Njihovo bi jedino objašnjenje moglo biti da su ustavne „vrednote“  nešto  drugo nego „vrijednosti“ u ONK-u. Ipak kao smo pokazali, teško je to prihvatiti zato što, na primjer „vladavina prava“ iz Ustava RH sigurno treba biti jedna od najvažnijih tema u poduci.

INOVACIJA … Okvir Nacionalnoga Kurikuluma i Ustav RH

Uistinu ovaj naslov izgleda vrlo čudno: kakve veze ima relacija ONK i Ustava s inovacijom? Mislim da ima i te kakve! Kao što smo vidjeli u prethodnom članku jedna od velikih boljki naše ukupne regulative je neusklađenost propisa. Jedni potiru druge, ili pak „podređeni“ propisi sadržajno ne proizlaze iz „nadređenih“. U toj prethodnoj kolumni smo prikazali da se u „nadređenom“ dokumentu  Okviru Nacionalnoga Kurikuluma (ONK, datiran 2016)  taksativno nabraja osam (8) vrijednosti koje se u „podređenim“ kurikulima , predmetnim i međupredmetnim  praktički uopće ne spominju.

INOVACIJA … i usklađenost kurikularnih dokumenata

Kurikularna reforma treba uspostaviti sustav odgoja i obrazovanja koji bi dugoročno (za 20-ak godina?) trebao osigurati da iz naših osnovnih, srednjih i visokih škola izlaze mladi ljudi koji: Imaju razvijen sustav pozitivnih vrijednosti; Kritički misle; Znaju kako učinkovito i djelotvorno učiti;

INOVACIJA … i kurikul „Učiti kako učiti“

U prethodnoj smo kolumni vidjeli da je zainteresirana javnost imala i te kako priliku proučiti i komentirati jedan od najvažnijih kurikula: „Učiti kako učiti“. Tako smo došli opet na područje edukacije. Po uistinu mizernom broju komentara na ovaj važni dokument se ponovno istaknula potreba za edukacijom: u ovom slučaju kako bi opća i stručna javnost kroz obrazovni sustav bila osposobljena i motivirana za građansko djelovanje. Očito je da sada to nije tako jer bi inače bilo više komentara i komentatora na „Nacrt Odluke o donošenju kurikuluma međupredmetne teme Učiti kako učiti za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj“

INOVACIJA … i zainteresirana javnost

Ne mogu započeti ovaj članak drugačije nego podsjećajući na poziciju Hrvatske u Gallup istraživanju iz 2014. o angažiranosti zaposlenika. Teško je naći porazniji rezultat: između 140 anketiranih zemalja je Hrvatska zauzela neslavno drugo najgore mjesto na svijetu. Brojčano je utvrđeno da je u Hrvatskoj samo 3% zaposlenika „aktivno angažirano“ za razliku od npr. SAD, gdje je to 30%, dok je svjetski prosjek oko 15%.

INOVACIJA … registar Hrvata izvan Hrvatske

U prethodnoj smo kolumni vidjeli dva suprotna obrasca ponašanja u državnoj upravi: Razna ministarstva i državni uredi koji eklatantno krše jedan važan zakon – Zakon o općem upravnom postupku (ZUP), Članak 47/2 – po kojoj odredbi je službena dužnost u javnopravnom tijelu pribaviti podatke o činjenicama upravnog postupka, a ne ih tražiti od stranaka (građana i gospodarskih subjekata) i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji u www.registarhrvataizvanhrvatske.hr djelatno implementira svoju obvezu iz Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Članak 13: „vođenje propisanih evidencija o Hrvatima izvan Republike Hrvatske“

INOVACIJA … u državnoj upravi

U prethodnoj smo kolumni vidjeli kako uspješne zemlje poput Norveške, Finske i Danske promišljaju svoju budućnost ali i globalnu. Podrazumijeva se da država ulaže napore za podupiranje gospodarstva nakon nestanka prirodnih resursa (Norveška) ili u pretvaranje nekonkurentnih brodogradilišta u svjetski broj jedan za vjetroelektrane (Danska).

INOVACIJA … u finskom „Institutu za budućnost“

U prethodne smo dvije kolumne prikazali važnost znanja općenito i dali jednostavan „recept kojih šest vještina trebamo imati ako želimo biti dio „ekonomije znanja“ ili „društva znanja“. Nažalost, u nas se znanje tretira kao povijest, odnosno kao nešto dovršeno i statično. Što to znači? To znači da u obrazovnom sustavu nastavnici uglavnom „ex cathedra“ pričaju o činjenicama baziranim na prošlosti . Učenici i studenti polože test i dobiju ocjenu i uglavnom sve ekspresno zaborave. Za razliku od toga zemlje s naprednijim obrazovnim sustavima „sadržaj znanja“ sve manje tretiraju kao samo sebi svrhom, nego sadržaj koriste  kao podlogu edukaciji iz kritičkog promišljanja i osnovu za u  poduci  „kako učiti“.

INOVACIJA … i 6 vještina za „ekonomiju znanja“

U prethodnoj smo kolumni najavili „kuharicu“ koja pokazuje kojih šest vještina nam je potrebno da bismo ovladali „ekonomijom znanja“. Što je „ekonomija znanja“, odakle potječe i kako je proširena na „društvo znanja“, pogledajte u okviru „Jeste li znali?“.

INOVACIJA … i pravilo 5 sati tjedno?

U prethodnoj smo kolumni vidjeli koliko loše stojimo s edukacijom za poduzetništvo. GEM studija daje direktne pokazatelje: Obrazovanje u školi je ocijenjeno s 2,39, a prosjek Europe (ne samo EU!) je 3,37 . Dakle prosjek EU je 40% bolji od Hrvatske, a to nas među 54 analiziranih zemalja stavlja na neslavno 46. mjesto. Obrazovanje nakon škole (cjeloživotno) je ocijenjeno s 3,69 i a prosjek Europe je 4,76 tj29% bolji. To nas smješta na još gore 51. mjesto što znači da su samo su tri analizirane zemlje gore od nas.

INOVACIJA … i Global Entrepreneurship Monitor - GEM

Ne mogu a da prvo ne dam malu digresiju o Nacionalnom inovacijskom vijeću (NIV) kao najaktualnijoj inovacijskoj temi prošloga tjedna. U petak je održana konstituirajuća sjednica ovog novog tijela o čemu sam dao izjavu za RTL portal. U najkraćem je moj odgovor bio „Bolje ikad nego nikad“

INOVACIJA … i kritičko mišljenje u edukaciji

Slavimo mali jubilej – ovo je 150. kolumna o inovaciji na ICTbusiness.info! Koga zanima pregled svih dosadašnjih kolumni, osim pretraživanjem na portalu, može ga vidjeti OVDJE. U tom je pregledu dijelu članaka pridijeljena oznaka „Poglavlje“, što predstavlja pripremu za strukturiranje buduće knjige na osnovi članaka u kolumni. U knjizi kao i  u nastavnom predmetu „Upravljanje inovacijom“, osnovnu podjelu poglavlja čine

INOVACIJA u… konceptu projekta „Radikalna Strategija Edukacije“ (RaStE)

Smije li se edukacija reformirati radikalno? Zavisi o polaznoj i ciljanoj poziciji! Ako uzmemo Singapur ili Skandinaviju koji su daleko iznad prosjeka po svim pokazateljima o kvaliteti edukacije, odgovor bi bio – ne, idite oprezno jer možete mnogo toga pokvariti. Ako se pak  uzme Hrvatska za koju smo vidjeli da je u dva od tri dijela obrazovnih područja  predškolsko i cjeloživotno– pri ili na samom dnu u EU, nikakva druga reforma ne može pomoći osim radikalne!

INOVACIJA … edukacija, je li to svjetlo na kraju tunela?

Našao sam se u dosta zanimljivoj situaciji. U posljednje vrijeme sve više i više vjerujem da postoji samo jedna stvar na koju se društvo treba fokusirati a to je obrazovanje.  U razgovorima koje vodim oko toga sugovornici uglavnom ne dijele moje mišljenje o za napredak društva prioritetnoj važnosti ovoga područja. U pravilu kao najveći problem u nas, odnosno uzrokom svih problema, spominju područje pravosuđa. Smatraju da ako se to područje riješi, sve drugo će ići mnogo lakše!

INOVACIJA … i veza sa cjeloživotnom edukacijom

Na kraju prethodne kolumne smo se pitali, može li se pod inovacijom smatrati promjena našeg i ponašanja samo putem imitacija praksi iz Japana ili Austrije? Ne, to je nužno, ali ne i dovoljno! Jedino slabo i daleko svjetlo prosperiteta na kraju tunela može se vidjeti u mogućoj orijentaciji na edukaciju. Kakve veze ima edukacija s inovacijom? Ogromne! Po EIS (European Innovation Scoreboard, „Europska ljestvica uspjeha u inoviranju 2018.“), ovo je tablica zemalja:

INOVACIJA … koju možemo uvesti iz Japana

U prethodnoj smo kolumni više puta spomenuli Japan i Japance. Sve zapravo izvire iz njihovog stanja svijesti, a taj se dade svesti na sljedeće dvije stvari: Stremljenje prema izvrsnosti i Uviđavnost prema drugima. O  usporedbi s Japanom sam pisao i pokazivao slike već prije više godina. Podsjetimo se samo slikama, kako izgledaju javni radovi u nas i tamo

INOVACIJA … igre i igračke na YouTube

U prethodnom smo članku ove kolumne vidjeli enormni obujam korištenja YouTube u reklamne svrhe. Kad pogledamo koliko se  malo koristi u nas moramo se prisiliti reći da je „potencijal je ogroman“! (Izraz „velik je potencijal“ je u poslovnom svijetu „politički korektna“ varijacija od „ne koristi se nikako“. Takva se „politička  ili diplomatska“ korektnost još kraće može opisati sa čuvenim „Japanskim NE“: uviđavni Japanci vam neće odgovoriti s „NE!“, nego s „DA, ali…“ ili „YES, but…“ ili „はい、でも“).

INOVACIJA … pomoću YouTube

Mnogo smo puta spominjali YouTube u člancima ove kolumne. Uglavnom je to bilo u kontekstu „Use it or lose it!“, dakle izgubit ćeš ako nešto ne koristiš. Pogotovo je loše ne koristiti nešto što je besplatno na raspolaganju. Ipak u korištenju YouTube imamo nekoliko  mogućih  proturječja, kao i obično u području inovacije, određenih ovim pitanjima

INOVACIJA … gamifikacija u edukaciji

U prethodnoj smo kolumni vidjeli kako se može doći do znanja na globalnoj razini: Quora daje odgovor na gotovo sva pitanja. Postavljeno pitanje služi kao osnova za automatsku pretragu gdje sustav nudi odgovore na već postavljena pitanja. Tako se po mom osobnom iskustvu može riješiti do 80% upita. Ostalih 20% su novi upiti na koje odgovaraju „samoproglašeni“ eksperti u nekom području. Njihove odgovore pitatelji vrednuju s „upvote“ i „downvote“. Tako pitatelj može na osnovi kvalitete i kvantitete odgovora odabrati kome će uputiti svoje pitanje.: Najčešće se obraćaju onima koji su dali mnogo „upvoted“ odgovora. Ti „bodovi“ predstavljaju osnovu za „gamifikaciju“ obzirom da se odgovaratelji zapravo natječu u tome tko će dati više kvalitetnih odgovora. Sličan pristup osiguravaju   i  medalje i bedževi u LikeMyIdea ili Moodle.

INOVACIJA … u pitanjima i odgovorima

Za ovo bi čovjek rekao – lijepo uređen vrt. No pažljivijem i iskusnom promatraču neće promaći ovaj detalj. Što je to? To je izdanak bambusa izrastao iz „rizoma“, masivnih korijena koji se šire. Ako nemate sreće, uništit će Vam svojom agresivnošću cijeli vrt. Ispod trave se stvara cijela mreža bambusovog korijenja i širi se nezaustavljivo desecima metara dalje od posađenog bambusovog grma!

INOVACIJA … i što se može naučiti u 20 sati

U prethodnoj smo kolumni spomenuli kako se u 20 sati može o svakom području naučiti dovoljno da se dalje može usavršavati na način da samostalno ispravljaš vlastite pogreške. Na primjeru kviza o negativnom utjecaju grupe na djecu smo vidjeli kako se može boriti s jednim tako važnim problemom.

INOVACIJA … u jednoj konkretnoj obrazovnoj akciji

Nedavno sam pogledao zanimljiv video (<20 minuta) o tome da svako područje možemo savladati u 20 sati učenja. Zvuči pomalo čudno. Ipak bih jednu točku iz ovoga predavanja uklopio u današnju temu o edukaciji prvašića i starije djece, a naravno nastavnika i roditelja. Tema je kako izbjeći negativni utjecaj društva u školi i oko nje. Autor videa Josh Kaufman naravno ne tvrdi da će se u 20 sati naučiti sve o fizici ili sviranju gitare, nego ukazuje na to da  u 20-satnom ovladavanju nekom disciplinom možemo zapravo spoznati u čemu smo loši!

INOVACIJA … u edukaciji – izazov lošeg utjecaja okoline na djecu

Često me kritiziraju da su moji članci previše „tehnologizirani“ odnosno „digitalizirani“ ili „internetski bazirani“. To se naročito odnosi na uvjerenje o automatizaciji kao mogućem doprinosu (spasu?) obrazovnog sustava. Podsjećam na temeljni rezon takvog mojeg pristupa obrazovnom sustavu: zbog ogromne „potražnje“ za edukacijom (najmanje milijardu polaznika svih vrsti i razina obrazovanja) UN je u svojoj analizi globalnog edukacijskog sustava izračunao da je  u narednih 14 godina potrebno regrutirati gotovo 70 milijuna (!) nastavnika za primarnu i sekundarnu edukaciju. To konkretno znači diplomiranje 5 milijuna novih nastavnika godišnje! „Mission possible“?

INOVACIJA … s Moodle rješenjem za Automated/Adaptive - learning

Po tko zna koji put moramo spomenuti kako se svaka inovacija može prikazati dilemom ili proturječjem. Time smo završili i prethodnu kolumnu i naveli moguće  pristupe kao „best-in-class“ komponente adaptivne poduke i dobro ih integrirati ili „paketsko“ rješenje u kojem na jednoj platformi radimo adaptivnu poduku. Kao i obično, nema jednoznačnog odgovora niti u ovoj dilemi. No važno je da smo svjesni ovih opcija kao i  da bez subjektivne naklonosti („bias“) odlučujemo koja je u našem slučaju najbolja.

INOVACIJA … u rješenju za Adaptive /Automated - learning

A/A-learning je intrigirajući koncept koji predstavlja trenutni vrhunac primjene tehnologije e-learninga i WBT-a (Web Based Training). Već smo vidjeli da je to gotovo mainstream u novim edukacijskim tehnologijama, spominjan u raznim dokumentima na Internetu gotovo dva milijuna puta. Mnogi od njih govore o konkretnim rješenjima koja omogućuju provedbu adaptivne poduke. Od komercijalnih ponuda vrijedi spomenuti analizu koju je tvrtka EdSurge načinila za izdavačko-edukacijsku kompaniju Pearsons:

INOVACIJA … i edukacija - što drugi kažu o Adaptive /Automated - learning konceptu

Bavljenje inovacijom u obrazovanju u člancima ove kolumne je dovelo do niza pojmova koje bismo mogli ponoviti koristeći  sljedećih pet kategorija

INOVACIJA … i „Design Thinking“ za A/A-learning

Što je A/A-learning? Nova skraćenica koju promovira autor ove kolumne za: Automated/Adaptive Learning (Automatska i adaptivna poduka). Ovi su nazivi dosta zbunjujući. U komunikaciji s informatičarima i stručnjacima za obrazovanje doznajem da naziv bez objašnjenja asocira na e-learning, machine-learning, umjetnu inteligenciju, prilagođavanje učenicima s posebnim potrebama, obrnutu učionicu itd.

INOVACIJA … i „Design Thinking“ u praksi

U prethodnoj sam se kolumni referencirao na vrlo zanimljiva predavanja o korištenju Design Thinking metode u edukaciji, koju je održala prof. Alex Scully sa „d.school“ iz Stanforda. Za pojam inovacije je dala jedno vrlo korisno operativno pravilo,  trijadu: „no, but…“, „yes but…“ i „yes, and…“. Time se ukazuje na nužnost pozitivnog pristupa, umjesto uobičajenog hrvatskog „blaming“ (okrivljavanja) reakcije na svaki prijedlog. Takav negativistički pristup u nas je izražen i u odnosu prema inovaciji Bio sam slobodan na vrh nepoželjnog „stanja svijesti“ u reakciji na inovativnu ideju dodati i razinu „No way!“, dakle odbijanje inovacije bez suvišnih „ako i ali“.

INOVACIJA … i kako je odbiti

Ne, ovo nije pogreška u naslovu! Stvarno se mislilo „odbiti“, a ne a „dobiti“! To je tema koju smo u raznim instancama vidjeli u više članaka u ovoj kolumni. Od recentnih katastrofalnih promašaja tipa Kodak („digitalna kamera bi nam uništila postojeći posao!“), do prastarih izjava kojima se odbijala inovacija (''Lord Kelvin, Predsjednik The Royal Society, 1895: ''Nemogući su strojevi za letenje teži od zraka.).

INOVACIJA … i individualni „case study“

U prethodnoj smo kolumni vidjeli da se alternativne izvore financijske i druge potpore inovatorima mora smatrati „nužnim zlom“ jednostavno zato, jer inovaciji nedostaje institucionalna potpora. Tako imamo start-up-ove zato, jer je „golu“ ideju nemoguće prodati. Štoviše, ne može je se niti provesti na način da bi je netko čak i BESPLATNO prihvatio za realizaciju. Svatko tko nešto izmisli, „osuđen“ je i na „egzekuciju“: osnivanje tvrtke, papirologiju zaštite intelektualnog vlasništva, pribavljanje resursa, uspostavu proizvodnje, marketing, te konačno osiguranje tržišnog uspjeha proizvoda nastalog na osnovi inovativne ideje.

INOVACIJA … i potpora razvoju

Prije prikaza konkretnog slučaja razvoja inovativne ideje potrebno je malo pojasniti kakav je eko-sustav potpora istraživanju i razvoju. Za potrebe financiranja razvoja imamo čak i specijaliziranu banku – EBRD. U ranijoj kolumni INOVACIJA … i poslovni anđeli je prikazano kako je poslovna politika te banke financiranje „samo“ poslovnih poduhvata u visokom stadiju implementacije Na postavljeno pitanje potpore jednoj inovativnoj ideji, za koju je načinjeno istraživanje, prijavljen patent, objavljen preliminarni znanstveni rad i načinjen funkcionirajući prototip, off-record odgovor je bio negativan („To nije područje investiranja za EBRD – daleko prerani stadij razvoja proizvoda. Srdačan pozdrav,...“).

INOVACIJA … i Business Angel Academy

Nakon općih razmatranja o utjecaju poslovnih anđela u svijetu i u Hrvatskoj pogledajmo jedno nastojanje da se u nas ta situacija popravi putem najave edukacije za poslovne anđele. Mala ekipa stranaca, koja Hrvatsku smatra perspektivnom zemljom, procijenila je da to može biti koristan i isplativ projekt. Zbog gotovo potpune nepoznanice pojma „poslovni anđeo“ u Hrvatskoj vrlo vjerojatno su se našli u sličnoj situaciji kao ona dva čuvena veletrgovca cipelama nakon posjeta Africi u prošlom stoljeću

INOVACIJA … i utjecaj poslovnih anđela

U prethodnoj smo kolumni u svezi poslovnih anđela odgovorili na pitanja ŠTO?, ZAŠTO? i KAKO? , pa ponovimo: ŠTO su poslovni anđeli: ljudi koji vlastite vrijednosti (ne samo novac!) ulažu u tuđe poslovne poduhvate, najčešće u početnoj fazi; ZAŠTO to rade: jer nedostaje institucionalne potpore u počecima poslovnih napora pojedinaca; KAKO to oni rade: svoj novac i druge vrijednosti objavljuju na mreži poslovnih anđela, gdje „potražna“ strana objavljuje svoje potrebe.

INOVACIJA … i poslovni anđeli

Podsjetimo se životnog ciklusa inovacije, prikazanog pomoću „8E“ sheme: Iako se radi o kruženju najčešće je na početku ideja, dakle zamisao, kako bi se nešto (novo) dalo napraviti ili nešto (loše) dalo popraviti ili poboljšati. To je „Envision“ faza u životnom ciklusu inovacije. Neki smatraju da je ona najvažnija, drugi da je sve ostalo  tj. „realizacija“  jedino što vrijedi u inovacijskom procesu. Istina je, kao i obično, negdje na sredini! Usporedba inovacije s poljoprivredom je odlična: nema žetve bez sjemena (ideja), a sjeme neće niknuti ako nema plodnog tla, vode i sunca.

INOVACIJA … i „staklena vlast“

U prošlim smo kolumnama vidjeli da ima moćnih alata za ostvarenje „liquid democracy“ i sličnih koncepata koji omogućuju digitalnu demokraciju 21. stoljeća. Cijeli svijet, a naročito Hrvatska, će se još načekati da se ostvare takve socijalne inovacije. Razlog tome je prvenstveno otpor političkih elita, čiju dominaciju ugrožavaju koncepti izravne i delegativne demokracije. Dodatno usporenje implementacije takvih političkih inovativnih rješenja je uzrokovano i neangažiranošću građana. Oni su uglavnom izgubili nadu da se išta može promijeniti, pa se ne uključuju u aktivnosti koje vode promjenama.

INOVACIJA … angažman i participacija građana

LiquidFeedback i CitizenLab su odlične platforme za pomak demokracije od čisto reprezentativne (19. stoljeće!) prema oblicima primjerenijim 21. stoljeću. Takva je društvena inovacija lako ostvariva postojećim tehnološkim rješenjima, prije svega inačicama mreža socijalnih medija.

INOVACIJA … CitizenLab rješenje

U prošloj smo kolumni vidjeli kakvo rješenje za neposredn(ij)u demokraciju nudi https://liquidfeedback.org/ . U međuvremenu se dosta rasplamsala rasprava o „nomologiji“ a što koji termin zapravo znači. U raspravi je osobito istaknut odnos između predstavničke i „sudjelujuće“ demokracije, odnosno izvedenice iz stranih pojmova: reprezentativna i participativna demokracija.

INOVACIJA … LiquidFeedback rješenje

Izborni sustav je trenutna top-tema u Hrvatskoj. Uskoro počinje prikupljanje potpisa za referendum kojim bi se unijele promjene u izborni sustav. Kao promotor inovacije trebao bih zagovarati takvo nastojanja za promjenama, ali imam dileme oko toga. Dio koji se odnosi na smanjenje broja zastupnika je svakako pozitivna „inovacija“.

INOVACIJA … alati „delegativne“ demokracije

U prethodnim smo kolumnama obradili delegativnu demokraciju čija je bitna značajka sloboda građana da i za vrijeme legislativnog razdoblja svoj glas delegiraju osobi za koju smatraju da će ih najbolje zastupati. Posebna podvrsta, ali i proširenje delegativne demokracije, je tzv. „liquid democracy“ (LD), za što nemamo adekvatan prijevod na hrvatski, jer „tekuća demokracija“ ne zvuči daš dobro!

INOVACIJA … „delegativna“ demokracija

U prethodnim razmatranjima o inovativnim modelima demokracije smo se susreli sa sljedećim pojmovima koje možemo sumirati kao atribute općeg pojma „demokracija“:

INOVACIJA … i neposredna demokracija u praksi

Teorijska razmatranja o neposrednoj demokraciji u prošloj kolumni možemo ovdje dopuniti njezinim neželjenim učincima kao i o mogućim načinima konkretne primjene u organizacijama poput stranaka ili lokalne i državne uprave. Vraćamo se na odličan članak „Liquid Democracy: True Democracy for the 21st Century“. Autor Dominik Schiener iznosi sljedeće manjkavosti neposredne demokracije

INOVACIJA … e-odlučivanje u neposrednoj demokraciji

Započnimo s pitanjem: može li se izum smišljen i primijenjen prije 25 stoljeća zvati inovacijom? Može! Već smo ranije utvrdili da imitacija može biti inovacija! Mnoge uspješne kopije su postigle ogroman uspjeh. Sjetimo se samo najnovijih: Edison i Tesla, Bill Gates and Steve Jobs ili Facebook and MySpace. Ipak inovacija od prije 25 stoljeća? Radi se o inovaciji iz doba Antike na koju je zaboravljeno  tisućljećima. Kako bi se  mogla uspješno primijeniti nakon toliko vremena?

INOVACIJA … kroz neposrednu demokraciju

Umjesto tema najavljenih u prethodnoj kolumni (TraJaN projektni prijedlog i Hrvatska postignuća u okviru OGP inicijative) odlučio sam se za jedan mali „intermezzo“. Povod tome su: reakcija Udruge Lipa na prethodnu kolumnu u kojoj sam komentirao njihovu Crnu Knjigu te intenzivno bavljenje temom neposredne demokracije. Udruga Lipa je izrazila veliko nezadovoljstvo mojom kritikom nekih njihovih koncepata. To se prije svega odnosi na činjenicu da su „predmeti“ koje građani prijavljuju u Crnoj Knjizi zapravo subjektivan vrlo uzak izbor.

    INOVACIJA … Crna Knjiga i druge transparentnosti

    Referendumski potencijal u savladavanju trenutne paralize i nesustavnosti političkog sustava u RH, opisan je u prethodnoj kolumni. Slične se inicijative neposredne demokracije mogu promovirati i kroz aktivnosti nevladinih udruga. Dobar primjer je Udruga Lipa koja se bavi  načinom trošenja javnog novca u RH u projektu zvanom „Crna knjiga“.

    INOVACIJA … kroz „Referendumsku stranku“

    U prethodnoj smo kolumni vidjeli kako već od početka 2016. godine znamo za ključni savjet koji nam je dala analiza IFO instituta iz Njemačke: „Jedino što je važno jest predanost reformama“! Od tada se ne dešava (gotovo) ništa na planu strukturnih reformi.

    INOVACIJA … „društvena“

    U prethodnoj smo kolumni analizirali inovaciju u području zakonodavstva. Ako to proširimo, dolazimo do još jednog područja koje se sve više i više razvija u svijetu, a to je „social innovation“. Ipak  to područje inovacije zaostaje za  područjem poslovne inovacije iz dva primarna razloga:

    INOVACIJA … i zakonodavstvo

    Zamislite da inovacijski konzultant dođe u Ministarstvo pravosuđa i ponudi svoje usluge!? Da tamo postoji „Crveni naslonjač Grahama Nortona“, proveli biste se ovako: (ako biste uopće mogli ostvariti „pristup“). Nije to posljedica samo otpora naših javnih institucija bilo kakvom „inputu“ izvana (prijedlog građana = smetnja, „šum“) koji se odbija ili „administrativnom šutnjom“ ili birokratskim izgovorima („nije predviđeno propisima“, „radi se na tome“, „nemamo to ove godine u proračunu“, „odlično, realizirat ćemo kad se stvore uvjeti“, …). Ima tu i potpunog nerazumijevanja esencije inovacije: smatra  se rezerviranom za fizički proizvod, inovacija može biti samo nešto što se izumi i patentira , a nikako kao poboljšanje nekog upravnog procesa, organizacije ili propisa.

    INOVACIJA … „use it or lose it!“ („Iskoristi ili izgubi!“)

    Mnogo smo puta govorili o „frugal innovation“ („siromašna inovacija“) koju naročito u Indiji rade pod geslom: „Učini što trebaš  s onim što imaš!“. Pod tim se podrazumijeva napraviti nešto novo što rješava problem ili potrebu bez velikih troškova, u pravilu mnogo jeftinije od konkurencije ili sa sredstvima koje imamo pri ruci. To može biti auto bez električnih podizača prozora ili servo volana, ali za  cijenu od oko 3.000 $ (Tata Nano):

    INOVACIJA … i primjer primjene evaluacijskih metoda

    U prethodnoj smo kolumni vidjeli kako je jednostavno odbiti inovativnu ideju: „Kod nas je situacija ovakva …, pa prijedlog nije provediv!“ Osim ostaloga, tu imamo i NIMBY („Not in my backyard!“) pristup: „U drugim predmetima, na drugim fakultetima, u drugim razinama školovanja, s drugačijom organizacijom predavanja, s manje studenata, na postdiplomskom itd itd je svaka inovacija super, ali kod mene nažalost NIJE PRIMJENJIVO!“

    INOVACIJA … i novi „6W2H“ za inovativne procese i organizaciju

    U prethodnoj smo kolumni vidjeli kako je glavno pitanje iz 5W2H metode – „Why?“ – dobro razdvojiti na: Why YES: zašto je inovativna ideja dobra? i Why NOT: zašto inovativna ideja nije dobra? Naime, ideatori su često  „naklonjeni“ samo pozitivnim stranama svoje ideje („bias“) i zanemaruju negativne. Osim što se na taj način može načiniti „Greška tipa I“ tj. prihvatiti ideju koja nosi više štete nego koristi. Na taj način ideatori gube vjerodostojnost i nakon manjkavog idejnog prijedloga ubuduće im se sve paušalno odbija.

      INOVACIJA … i 5W2H metoda u raznim područjima

      U prethodnoj smo kolumni vidjeli kako se 5W2H metoda može primijeniti u gruboj evaluaciji i „pitching“ prezentaciji inovativne ideje. Vrijednost te metode je da pomoću odgovora na samo sedam strateških pitanja („Što?“, Zašto?“, …) vrlo brzo pokaže „prolazi“ li neka ideja ili ne, da na samo jednoj stranici teksta (kolika je uobičajena apsorpcijska moć donositelja odluka!) ukratko opiše sve bitno o ideji.

      INOVACIJA … 5W2H metoda u inovaciji

      Postoje brojne metode analize „inovacijskog kapaciteta“ neke inovativne ideje. A što je to „inovacijski kapacitet“? To je zapravo vjerojatnost da će se neka ideja pretvoriti u inovaciju! Drugim riječima: kolika je vjerojatnost da će se ideja realizirati na način da postane nešto novo i održivo korisno? Jedna od tih metoda je i „5W2H“.

      INOVACIJA … demo verzija „Obrnute učionice“

      U prošloj smo kolumni naveli  10 osnovnih koraka  koje treba učiniti pri implementaciji „Flipped Classroom“ (FC)  u nastavu. Na korak 1. – uspostavu FC kao službeno priznate metode. Pojedinačno nastavnici naravno teško mogu utjecati na  državne obrazovne vlasti (Ministarstva znanosti i obrazovanja). Eksperimentalno je moguće primijeniti FC uz dozvolu  određene institucije: škola, fakultet., No u slučaju nekog prigovora (nezadovoljni učenik/student, roditelj) može doći do problema zbog „non-compliance“-a.

      INOVACIJA … koraci u uspostavi „Obrnute učionice“

      U pretprošloj smo kolumni naveli koje se barijere trebaju savladati pri  implementaciji „Obrnute učionice“. U prošloj kolumni smo vidjeli alate pomoću kojih možemo preskočiti ili zaobići te barijere. Kako čitatelj ne bi inovacijskom konzultantu prigovorio da samo teoretizira, idemo konkretno, u nekoliko praktičnih koraka, pojasniti kako se uvodi i provodi FC!

      INOVACIJA … SW alati za „Flipped Classroom“

      U prošloj smo kolumni prikazali mnogobrojne barijere koje predstavljaju izazove za primjenu „Obrnute učionice“. Logično je da ih se  pokušava savladati SW alatima, prije svega onima koji daju on-line potporu. Mogu biti korišteni opći (Google Classroom, Facebook itd) ili e-Learning alati (Moodle itd), ali ima ih dosta specifičnih prilagođenih upravo FC zahtjevima.

      INOVACIJA … barijere i izazovi u „Flipped Classroom“ metodi

      Ljudi skloni inovativnim idejama se često njima nekritično oduševljavaju. U odnosu na inovativne ideje oni su: nekritičko oduševljeni ili neargumentirano odbijaju. I to je jedan od stotinjak paradoksa  koji sudionike u inovacijskom procesu dovodi do dilema u odlučivanju između dviju opcija. Kroz prizmu paradoksa „nekritičkog oduševljavanja vs. neargumentiranog odbijanja inovativne ideje“  se može promatrati i Flipped Classroom (FC) koncept.

      INOVACIJA … „Flipped Classroom“ – Case Study Algebra

      Prethodna kolumna bila je prikaz prvog dijela studije slučaja konkretne primjene „Obrnute učionice“. To smo evaluirali kao svaku drugu inovativnu ideju NAF+CC metodom. Prva tri kriterija („Novelty“ u nas, „Attractivity“ i „Feasibility“) nisu sporni. Drugi dio – „Cost“ i „Compliance“ su vjerojatno razlozi zašto je Flipped Classroom (FC) u nas tako malo zastupljen u redovnoj nastavi:

      INOVACIJA … „Flipped Classroom“ – Case Study

      U prethodne dvije kolumne prikazao sam generalni „landscape“ primjene ove napredne metode poduke u svijetu i Hrvatskoj. Najkraći optimistički zaključak je: Potencijal primjene Flipped Classroom (FC) u Hrvatskoj je golem! Zaključak je takav zato što nije nađeno da se metoda primjenjuje igdje službeno/redovno. Ta konstatacija vrijedi  za sva predavanja u jednom predmetu, bilo u osnovnim i srednjim školama, bilo na fakultetima/visokim školama.

      INOVACIJA … i njezina primjena u„Flipped Classroom“ metodi

      Možda je jedan od najvećih paradoksa u inovaciji „provalija“ koja postoji između: ideje (koncepta, znanja o nekoj korisnoj novosti) i primjene (implementacije, realizacije, tržišnog uspjeha). Kao primjer konfrontiram: nauk velikog Claytona Christensena u njegovoj osnovnoj tezi koja preferira radikalnu (čak i disruptivnu) inovaciju u odnosu na inkrementalnu i zagovornika teze „ideja bez primjene ne vrijedi ništa!“.

          INOVACIJA … „Flipped Classroom“ -Jeti u Hrvatskoj

          Neobična je figura usporedbe inovacije i Jetija u Hrvata: „Svi pričaju o nečemu što/koga nitko nije vidio!“ Nas se može kriviti što nismo dali  neku veliku inovaciju:: izmislili parni stroj, penicilin, Windowse ili Facebook i spasili svijet ili zaradili milijarde. Ali eto paradoksa: svakodnevno smo svjedoci postojanja novosti i  običnih znanja na globalnoj razini nama vrlo dobro poznatih a nikako primijenjenih?!

          INOVACIJA … i izmišljanje „tople vode“

          U prethodnoj sam kolumni najavio autobiografski prikaz izmišljanja „tople vode“. Ideatori se vrlo često razočaraju suočivši se sa činjenicom da njihova inovativna ideja uopće nije nova! Štoviše, nemoguće je povući jasnu crtu između posve nove ideje i imitacije. Legendarni je primjer Henry Forda i njegove najveće inovacije – pokretne proizvodne trake.

          INOVACIJA … koju se ne može odbiti

          U prethodnoj sam kolumni najavio prikaz jedne inovativne ideje za koju ne postoji niti jedan objektivni razlog zbog kojega se ne bi realizirala. Radi se o ideji za postavljanje spomenika zaslužnim Zagrepčanima, koja je došla u okviru pilota www.zg-inovacija.eu. Detalje prijedloga o spomenicima u gradu Zagrebu i raspravu vidi OVDJE. Predložena su tri nova spomenika, u povodu smrti uistinu zaslužnih građana: Relje Bašića, Zvonka Špišića i Vlade Štefančića.

          INOVACIJSKA … autobiografija

          U prethodnoj kolumni najavili smo primjere „vizualizacije“ inovativnih ideja za projekte u javnom sektoru. Velik je broj primjera takvih inovativnih ideja različitog ishod od „nula bodova“ do pilota ili stvarne realizacije. To bi mogao biti izvor za još stotinu članaka o zanimljivim inovacijskim pokušajima i ostvarenjima ili o neuspjesima. Kako se nabrajanje ne bi odužilo u nedogled odlučio sam prikazati reprezentativne primjere, isključivo vlastitih inovativnih ideja.

          INOVACIJA … i njena vizualizacija

          U prošloj smo kolumni vidjeli da inovacijski guru Michael H. Peters vizualizaciju smatra odlučujućom za uspjeh u otklanjanju blokada i barijera u inovacijskom procesu. Pri tome vizualizaciju  ne drži procesom u jednom smjeru (puka prezentacija) nego dvosmjernim alatom za suradnju.

          INOVACIJA … i NIMBY - NEMBY!

          Izraz NIMBY je prvi puta upotrebljen još davne 1950. godine, a postao je poznatim konceptom 1980. kad ga je objavio ugledni Christian Science Monitor. „Not in my backyard“ je postao sinonim za sljedeću kontroverzu: „Opasni otpad dalje od mog vrta!“ vs. „Blokiram svaki napredak koji mi može štetiti!“

          INOVACIJA … i deveti najgori neprijatelj!

          U prošloj smo kolumni prikazali kako je autor Gustavo Razzetti obradio tipologiju osam neprijatelja inovacije. Autor članak ipak zaključuje priznanjem da postoji i deveti, još gori neprijatelj inovacije. Gdje ga možemo naći? Jednostavno, samo je potrebno pogledati se u ogledalu

          INOVACIJA … i njenih osam najgorih neprijatelja!

          U pretprošloj smo kolumni naveli- da se „neprijatelji“ inovacije mogu „tipizirati“. Kreator tipiziranih neprijatelja Gustavo Razzetti definirao je osam glavnih vrsti sudionika inovacijskog procesa koji umjesto potpore i pozitivnog djelovanja bacaju „klipove“ pod kotače inovacije. Svih osam se shematski može prikazati ovako

          INOVACIJA … u kojoj smo svjetski Nr. 1!

          U prošloj smo kolumni vidjeli da nas  na ovom dosta „raščupanom“ web mjestu smatraju najboljima na svijetu u disciplini presađivanja bubrega.  Pogledajmo kako nas u tom doživljavaju ultimativni autoriteti, dakle Eurotransplant.

          INOVACIJA … i kritičko razmišljanje

          Čini se da je tema optimizam/pesimizam obrađena u nekoliko prethodnih kolumna dobro pogođena u mnogim aspektima. Jako je dobro primljeno isticanje pozitivnih primjera: ASOO za strateški dokument o strukovnom obrazovanju ili COP kao značajna inovacija u poboljšanju učinkovitosti i upravljanja u javnom sektoru.

          INOVACIJA … u javnom sektoru (II)

          U ovoj smo kolumni do sada o inovacijama u javnom sektoru na ovaj ili onaj način govorili u čak desetak članaka. Osnovni „tenor“ je bilo zaostajanje inovacije u javnom sektoru u odnosu na realni. Prepoznavanje uzroka tome može pomoći da se i tu inovacija etablira kao pozitivna i važna aktivnost. Kao primjer možemo uzeti raspravu na meetup-sastanku 14.9. 2017. na temu „HR i inovacija“.

          INOVACIJA … i strukovno obrazovanje

          U prošloj kolumni je bilo riječ  i o „besplatnim inovacijskim receptima“ OECD-a koje slabo ili nikako ne koristima. Vrlo je značajan ovaj: SYSTEMIC INNOVATION IN VET, 2009. Prijevod toga naslova je: „Sustavna inovacija u strukovnom obrazovanju“, a radi se o knjizi u kojoj Centar za istraživanje i inovaciju u obrazovanju OECD-a (CERI) na 243 stranice opisuje rezultate svojih istraživanja u strukovnom obrazovanju i daje preporuke kakve promjene u njemu treba provesti. Kad počinjemo s „promjenama“, kompleks transformacija u javnom sektoru treba izgledati ovako:

          INOVACIJA … i edukacija

          Dobio sam nekoliko prigovora, da neke teme često ponavljam. Potrudit ću se da izbjegnem utemeljenu optužbu za „autoplagiranje“ pa ću ubuduće  izričito citirati vlastite članke na sličnu tematiku. U slučaju teme „edukacija“, podsjećam na davni članak u kolumni: Nema INOVACIJE … bez edukacije!

          INOVACIJA … i podsvijest

          U prošlih nekoliko kolumni smo vidjeli da se odluke o inovaciji često donose bilo neutemeljenim optimizmom ili pesimizmom. Tipologija takvih apriornih predrasuda je: Neutemeljeni optimizam u procjeni statusa-quo inovativnu ideju otklanja kao nepotrebnu, Neutemeljeni optimizam u procjeni potencijala neke inovativne ideje, Pretjerani pesimizam - da inovativna ideja jednostavno ima neku manjkavost

          INOVACIJA … i pesimizam u javnom sektoru

          Pretjerano pesimistički pristup inovativnim idejama ima jasne učinke u realnom sektoru: ne ostvaruje je „market pull“. Konkretno to znači da tvrtke odbijaju inovacije koje tržište traži. Krajnji učinak je jasan: konkurencija prigrli inovaciju koju najčešće nudi „technology push“ i ide naprijed s tržišnim udjelom, prihodom i dobiti. U krajnjim slučajevima to završava s propašću tvrtki koje su se prema inovaciji odnosile pretjerano pesimistički – kao kod notornog Kodak – primjera.

          INOVACIJA … i pesimizam koji je „ubija“

          U prethodnoj kolumni smo prikazali kako „optimizam“ može štetiti inovaciji: Grešku tipa I – odbijanje dobre inovacije, blokira neutemeljeno optimistična procjena sadašnjeg stanja. „Dobro nam ide s klasičnom fotografijom, što će nam digitalna?“ – reče uprava Kodaka i propadne. Obratno, „Naš video format Beta je tehnološki superioran VHS-u, pobijedit ćemo i bez marketinga!“, zaključila je optimistički  uprava Sonyja i nestade Beta-e s tržišta – Greška tipa II!

          INOVACIJA … optimizam za Grešku tipa II

          Optimizam za Grešku tipa I – neopravdano odbijanje dobre inovativne ideje – je uistinu otrovan. Sastoji se najčešće u ružičastom oslikavanju postojećeg stanja i slijednom zadržavanju statusa quo. To smo opisali u prošlotjednoj kolumni.

          INOVACIJA … i „otrov“ optimizma

          Ne, niste krivo pročitali naslov: uistinu optimizam u inovaciji može biti „otrovan“. I to je jedan od mnogobrojnih paradoksa inovacije koji sudionike dovodi u grandioznu dilemu – kako izbjeći dvije temeljne greške

          INOVACIJA … što je li bolje „optimizam“, „pesimizam“, ili nojeva glava u pijesku“ – primjer pravosuđa

          Prije točno godinu dana smo u ovoj kolumni mogli pročitati  temu o inovacijskim dilemama: INOVACIJA … i njezine dileme. Ako malo dublje proučimo semantiku pojma „dilema“ možemo vidjeti kako se dilemom može pojasniti gotovo svaki aspekt inovacije. To vrijedi već od same definicije „dileme“ u Wikipediji

          INOVACIJA … u „realnom“ sektoru

          Valjda smo već 10 puta spomenuli kako javni sektor u inovaciji zaostaje za realnim. „Politički korektno“ to formuliramo: „javni sektor ima velik potencijal napredovanja u inovaciji“. To se (barem u teoriji) objašnjava jednim od temeljnih postulata inovacijskih motiva: u realnom sektoru postoji tzv. „market pull“ ili darvinistički pristup održanju tvrtki na tržištu: one koje ne idu prema novim izazovima (u tehnološkom ili organizacijskom smislu) njih „pojede“ konkurencija.

          INOVACIJA … “case study“ pilot projekta „Prioritetne liste čekanja“

          U prethodnoj kolumni smo  vidjeli da bi za razliku od kukanja nad sveukupnim slabim inovacijskim rankingom Hrvatske „pravi posao“ iskorištavanja informacija iz raznih ranglista bilo fokusiranje na pojedinačne, elementarne indikatore. Prednost takvog pristupa se sastoji u tome da se sumarni indeks često sastoji od više stotina pokazatelja, koje se svi ne mogu rješavati unutar jednog legislativnog razdoblja. Zato je jasna preporuka vlastima (državnim i lokalnim kao i javnim službama): nađite pokazatelj u kojem smo loši i fokusirajte se na njegovo rješavanje (naravno, ne zaboravljajući utjecaj na „veliku sliku“)!

          INOVACIJA … i položaj Hrvatske u svijetu

          Ranije smo kolumni vidjeli kako se sa svojim TPS sustavom unapređenja proizvodnog procesa prema inovaciji odnosi inovativna svjetska kompanija – Toyota. Broj od milijun prihvaćenih inovacija godišnje nam se čini nestvarnim. Još nestvarnijim nam se čini sustav stimulacije koji osigurava promociju onih menadžera svih razina čiji su podređeni najbolji u inovaciji. Ako je to predrastični pojedinačni uzor, pogledajmo kako nas vide razne usporedne analize koje rezultiraju indeksima inovativnosti i srodnih kategorija.

          INOVACIJA … i digitalizacija Hrvatske

          Pri rangiraju zemlje po inovativnosti se kao značajna komponenta uzima razinu digitalizacije. Na primjeru ovih dvaju relevantnih izvješća vidimo koju poziciju u digitalizaciji zauzima Hrvatska

          INOVACIJA … uloga „ideatora“

          Ovdje malo detaljnije pojašnjena „hijerarhijska piramida“ s ulogama u inovacijskom procesu iz prethodne kolumne: Ideatori: generiraju inovativne ideje i predlažu ih šefovima, Evaluatori: provjeravaju i onda razrađuju (interne i eksterne) inovativne ideje, Realizatori: odlučuju o ostvarenju inovacije prema razrađenoj ideji.

          INOVACIJA … uloge srednjeg menadžmenta u blokadama i potpori

          U organizacijskoj hijerarhiji smo vidjeli da najviša razina vodstva organizacije treba uvesti inovaciju kao sustav i  donositi odluke o pojedinačnim (naročito radikalnim) inovacijama. Pri tome su u relativno ugodnoj situaciji budući da mnogo toga, na njihovoj razini, može ostati na

          INOVACIJA … uloge vodstva u blokadama i potpori

          Neki ljudi prihvaćaju promjene bez problema pododupirući inovaciju. Drugi se apriori opiru bilo kakvim promjenama  blokirajući je. Takvi interni činitelji kao osobine pojedinaca  mogu se u inovacijskom procesu promatrati i na skupnoj razini, razvrstano po njihovim ulogama. U prošloj kolumni smo u otvorenoj inovaciji u javnom sektoru razmatrali tri takve skupine uloga

          INOVACIJA … komunikacija u otvorenoj inovaciji

          Koja je razlika između poštanskog sandučića za ideje (fizičkog ili elektroničkog) i „open innovation“ platforme poput www.zg-inovacija.eu?

          INOVACIJA … odabir ideja za realizaciju

          U slučaju otvorene inovacije kao što je projekt „Zagreb – inovativni grad“ na platformi www.zg-inovacija.eu imali smo tri izazova koje smo željeli provjeriti u pilotu. Strukturirali smo ih po skupinama sudionika

          INOVACIJA … i „back-office“ crowdsourcinga ideja

          Kad govorimo o funkcionalnostima aplikacije za pribavljanje ideja iz mnoštva prva je pomisao o „bogatstvu“ funkcija i lakoći korištenja od strane javnosti: građana, vanjskih stručnjaka ili sudjelujućih poduzetnika. Taj dio možemo nazvati „front-end“ stranom aplikacije tj. onu koju vidi i koristi „obični korisnik“ iz redova javnosti. On uopće ne vidi tzv. „back-end“ ili „back-office“ – funkcionalnosti kojima se koristi osoblje zaduženo za upravljanje crowdsourcingom ideja, uglavnom moderatori.

          INOVACIJA … i „lakoća korištenja“ crowdsourcinga

          Pilot projekt „Zagreb – inovativni grad“  podržava aplikacija www.zg-inovacija.eu kojom se u praksi provjerava izvedivost („proof-of-concept“) pribavljanja ideja iz javnosti, koje je trenutno u funkciji nešto više od mjesec dana. U tom pilotu, nama prvom poznatom takvom sustavu u Hrvatskoj, se žele ispitati sljedeća tri aspekta „idea crowdsourcinga“  u gradu Zagrebu

          INOVACIJA … funkcionalnost crowdsourcinga

          Rješenje za pilot projekt „Zagreb – inovativni grad“ kojem se pristupa preko facebooka ili direktno možete pogledati na www.zg-inovacija.eu. Ono predstavlja realizaciju širokog koncepta otvorene inovacije („Open innovation“). Više o tome konceptu unutar okvira „Jeste li znali?“.

          INOVACIJA … sudjelovanje javnosti

          U prošloj smo kolumni INOVACIJA … Zagreb – inovativni grad vidjeli intenciju Grada Zagreba da postane inovativniji. Prepoznate su tri skupine aktivnosti koje tome doprinose podizanje inovacijske kulture - putem edukacije zaposlenika, interni inovacijski sustav – dogradnja postojećeg sustava upravljanja promjenama, te poboljšanje komunikacije s građanima – pribavljanje ideja iz mnoštva - „crowdsourcing“

          INOVACIJA … Zagreb – inovativni grad

          Svaka vrsta organizacije ima svojih specifičnosti u pogledu inovacije. U nekoliko prošlih članaka smo vidjeli kako inovacija funkcionira u jednoj specifičnoj „industriji“ kao što je zdravstvo. Različite vrste organizacija - bolnice, osiguranja, primarna zaštita, preventiva –  unutar generalnih inovacijskih pravila ima svojih posebnosti.

          INOVACIJA … poslovni modeli u zdravstvu

          Kad govorimo o „technology push“, kao jednom od pokretača inovacije, najčešće mislimo na napredak ostvaren tehnološki naprednom opremom. Nova disruptivna inovacija pokazuje sve veće promjene u posve novim poslovnim modelima, nezamislivim prije desetak ili manje godina. I ovdje tehnologija najčešće igra odlučujući značaj, prvo u promjeni procesa, zatim organizacije i konačno uspostavi posve novog poslovnog modela.

          INOVACIJA … i sigurnost IoT u zdravstvu

          Medicina je visoko regulirana struka. Postupci registracije lijekova sa ciljem osiguranja njihove djelotvornosti i sigurnosti, podliježu strogim pravilima. Slično vrijedi i za medicinske uređaje. Većina ih mora posjedovati certifikat.Za  rentgen  certifikat potvrđuje između ostaloga da uređaj neće previše ozračiti pacijenta ili barem da daje informaciju o dozi zračenja koju je pacijent primio. Tim se pitanjima bave agencije za lijekove. Jedna od uopće najmoćnijih agencija u SAD je FDA – Food and Drug Administration.

          INOVACIJA … IoT u zdravstvu

          Za one koji nisu savladali ovaj trendy buzzword: IoT („Internet of Things“) je spajanje najraznovrsnijih objekata: fizičkih ili virtualnih stvari ali i živih bića na Internet. To može biti folija maslaca u hladnjaku koja preko Interneta javlja da uskoro istječe rok uporabe,  automobilska guma koja javlja da je pritisak prenizak ili daljinski nadziran uređaj za upravljanje srčanim ritmom.

          INOVACIJA … u medicinskoj tehnologiji

          O nedostatku „Market pull“ inovativnih aktivnosti u javnom sektoru, pa tako i u javnome zdravstvu ćemo još pričati obzirom da je to jedna od najvećih barijera inovaciji. „Technology push“ je zadan i jednak kako za javni tako i privatni sektor. Pogledajmo kako u tome stoji zdravstvo!

          INOVACIJA … u zdravstvenoj prevenciji

          U prošloj smo kolumni najavili prikaz različitih mogućih područja inovacije u zdravstvu. Počnimo s inovacijom u području prevencije bolesti. To je možda najkontroverznije područje u upravljanju zdravstvom: iako mnoge studije pokazuju enormni financijski benefit ulaganja u prevenciju (kanadska studija iz 2013. navodi više nego šesterostruki ROI - „povrat investicije“!), realnost je posve drugačija. U Hrvatskoj se procjenjuje da je udio izdataka na prevenciju svega oko 2%, EU27 2,9% (2014).