Gradsko vijeće njemačkog Dortmunda odlučilo je još prošle godine Memorandumom da se od 2020. do 2025. mora obaviti digitalizacija u svim gradskim institucijama i službama, a kao najzanimljiviji detalj jest zaokret prema besplatnom ili slobodnom softveru (eng. free software).
Tako nešto pokušavao je godinama München, ali zbog političkih neslaganja i sumnjivih poteza, sve je opetovano padalo u vodu, iako se pokazalo da može funkcionirati. U Dortmundu se nadaju da mogu naučiti iz grešaka drugih pa ih neće ponavljati.
Ukratko, ono što gradski čelnici navode jest da "softver otvorenog koda treba koristiti gdje god je moguće" i "da sav softver koji razviju gradske vlasti mora biti dostupan javnosti". Dakle, standardne odredbe, reklo bi se, a sad je sve na uvođenju takve situacije u praksi.
Naravno, cilje je uštedjeti znatan novac koji se troši na licencirani softver, ponajprije onaj vezan uz Microsoft. Pod time se ne misli samo na Windows operativni sustav već i na Office pakete. Građani tako nešto potpuno podržavaju i zbog toga bi priča mogla uspjeti.
Ono što se ne smije ponoviti jest situacija iz Münchena, gdje poveći broj gradskih djelatnika nije znalo kako koristiti softver otvorenog koda, u prvom redu Linux, koji laicima uistinu jest malo teži za pohvatati. Ali, bila su to manje razvijena vremena, prije sedam godina. Umnogočemu se napredovalo od tih dana pa svakako i po pitanju jednostavnosti korištenja softvera.
Zato, optimizam ima pokrića i odluka koju su zajednički donijeli CDU, SPD i Die Grünen (zeleni) te Die Linke (ljevica) mogla bi biti upisana u povijest kao primjer drugima koji žele uštedjeti stotine tisuća eura ili milijune eura na godišnjoj razini vrlo jednostavnim potezom.
Time bi se paralelno i populariziralo besplatni ili slobodni softver pred širim masama, što je poticajno.
Digital Realty ostvario je u drugom tromjesečju prihod od 1,92 milijarde dolara, 29 posto više nego godinu prije, te podigao godišnju prognozu prilagođenog FFO-a na 8,15 do 8,20 dolara po dionici. Operator podatkovnih centara objavio je rezultate nakon zatvaranja američkog tržišta u četvrtak, potaknut potražnjom za AI i cloud kapacitetom.
Umjetna inteligencija mijenja temeljnu arhitekturu podatkovnih centara i pred operatore postavlja zahtjeve koje klasična infrastruktura često ne može zadovoljiti. Na našem i širem europskom tržištu najveće pojedinačno ograničenje je dostupna električna energija na lokalnoj mreži, kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Bojan Klasan, rukovoditelj data centra, A1 Hrvatska. Prenamjena postojećeg objekta prije svega podrazumijeva višestruko povećanje električne snage po racku. Umjesto dosadašnjih 5 do 15 kW, novi AI ormari mogu zahtijevati od 40 do 120 i više kW.
Kibernetička sigurnost u posljednja je dva desetljeća dobila čitav niz novih normi, regulativa i obveza, ali način upravljanja rizicima nije se promijenio jednakom brzinom. Organizacije danas raspolažu sofisticiranijim alatima i većim količinama podataka, no istodobno sve više vremena i novca troše na dokazivanje usklađenosti. Stanko Cerin, direktor Ostendo Consultinga i suosnivač startupa IVERIOS za ICTbusiness Media – ICTbusiness.inf ističe kako je omjer ulaganja u compliance i revizije postao nerazmjerno velik u odnosu na resurse usmjerene prema stvarnoj kibernetičkoj otpornosti. Takvu ocjenu temelji na više od 25 godina iskustva u informacijskoj sigurnosti i radu s kompleksnim međunarodnim i regionalnim organizacijama. Savjetovao je klijente poput MGM Resortsa, Stanford University Hospital and Clinics, Zillowa, Amgena i Mercka, ali i Podravke, HEP-a, PBZ-a, Addiko banke, Telemacha, A1 i Elektroprivrede BiH.
