Gradsko vijeće njemačkog Dortmunda odlučilo je još prošle godine Memorandumom da se od 2020. do 2025. mora obaviti digitalizacija u svim gradskim institucijama i službama, a kao najzanimljiviji detalj jest zaokret prema besplatnom ili slobodnom softveru (eng. free software).
Tako nešto pokušavao je godinama München, ali zbog političkih neslaganja i sumnjivih poteza, sve je opetovano padalo u vodu, iako se pokazalo da može funkcionirati. U Dortmundu se nadaju da mogu naučiti iz grešaka drugih pa ih neće ponavljati.
Ukratko, ono što gradski čelnici navode jest da "softver otvorenog koda treba koristiti gdje god je moguće" i "da sav softver koji razviju gradske vlasti mora biti dostupan javnosti". Dakle, standardne odredbe, reklo bi se, a sad je sve na uvođenju takve situacije u praksi.
Naravno, cilje je uštedjeti znatan novac koji se troši na licencirani softver, ponajprije onaj vezan uz Microsoft. Pod time se ne misli samo na Windows operativni sustav već i na Office pakete. Građani tako nešto potpuno podržavaju i zbog toga bi priča mogla uspjeti.
Ono što se ne smije ponoviti jest situacija iz Münchena, gdje poveći broj gradskih djelatnika nije znalo kako koristiti softver otvorenog koda, u prvom redu Linux, koji laicima uistinu jest malo teži za pohvatati. Ali, bila su to manje razvijena vremena, prije sedam godina. Umnogočemu se napredovalo od tih dana pa svakako i po pitanju jednostavnosti korištenja softvera.
Zato, optimizam ima pokrića i odluka koju su zajednički donijeli CDU, SPD i Die Grünen (zeleni) te Die Linke (ljevica) mogla bi biti upisana u povijest kao primjer drugima koji žele uštedjeti stotine tisuća eura ili milijune eura na godišnjoj razini vrlo jednostavnim potezom.
Time bi se paralelno i populariziralo besplatni ili slobodni softver pred širim masama, što je poticajno.
Tvrtke u svijetu potrošile su u trećem tromjesečju približno 168 milijardi dolara na infrastrukturu i platforme u oblaku, 55 posto više nego godinu ranije, prema Synergy Research Groupu. Rast se ubrzava dvanaesto tromjesečje zaredom, uglavnom zahvaljujući potražnji za umjetnom inteligencijom.
Alibaba Cloud pustio je u rad novu regiju usluga u javnom oblaku u Amsterdamu, prvu u Nizozemskoj. Raspolaže dvjema zonama dostupnosti, što korisnicima daje mogućnost razdvajanja aplikacija i podataka na dvije lokacije. Kompanija nije objavila početni kapacitet ni vrijednost ulaganja.
Na informacijsku tehnologiju u svijetu bi se 2027. moglo potrošiti 7,35 bilijuna dolara, 15 posto više nego ove godine, procjenjuje Gartner. Najveći dio novog zamaha dolazi od podatkovnih centara i infrastrukture za umjetnu inteligenciju, dok skuplje komponente istodobno otežavaju kupnju računala i drugih uređaja.
