Zahvaljujući dobavljačima hardvera koji rade ruku pod ruku s Microsoftom, mnogi nikad ne shvate da postoje alternative za Windows i Office. Posebno se to odnosi na velike sustave, a prije svega - na javne. No, u Njemačkoj često prepoznaju priliku za nešto isplativije i ovaj put to se dogodilo u pokrajini Schleswig-Holstein, gdje se radi tranzicija prema Linuxu i LibreOfficeu.
Dirk Schrödter, ministar digitalizacije u pokrajini potvrdio je da će oko 30.000 zaposlenih ubuduće raditi na Linuxu i LibreOfficeu umjesto na Windowsu i u Officeu. Razlog, kako kaže, jest digitalni suverenitet.
U Europskoj uniji digitalni suverenitet znači zaštitu podataka građana od "usisavanja" stranih kompanija i omogućavanje europskim tehnološkim tvrtkama da se natječu sa svojim američkim i kineskim rivalima. Iako Microsoft pokušava ispuniti zahtjeve EU-a u pogledu digitalnog suvereniteta, europske vlade nisu prepune povjerenja.
"Imamo veliku odgovornost osigurati da se podaci naših građana i tvrtki čuvaju kod nas. Također, moramo osigurati da uvijek imamo kontrolu nad IT rješenjima koja koristimo i da možemo djelovati neovisno. Postoje i drugi razlozi zbog kojih se odvajamo od Officea i Windowsa - da uštedimo novac i povećamo sigurnost. Korištenje softvera otvorenog koda također ima koristi od poboljšane IT sigurnosti, isplativosti, zaštite podataka i besprijekorne suradnje između različitih sustava", rekao je Schrödter.
Nijemcima sve ovo nije strano, kako je i navedeno u uvodu. München se prebacio s Windowsa na Linux 2004. Taj potez je trajao desetljeće prije nego što se vratio na Windowse, velikim dijelom jer je gradonačelnik želio da Microsoft preseli svoje sjedište u München.
Osim Nijemaca, sve češće tako nešto rade i Kinezi, koji žele ojačati neovisnost od strane tehnologije, što je ključno u ovakvim vremenima.
Digital Realty ostvario je u drugom tromjesečju prihod od 1,92 milijarde dolara, 29 posto više nego godinu prije, te podigao godišnju prognozu prilagođenog FFO-a na 8,15 do 8,20 dolara po dionici. Operator podatkovnih centara objavio je rezultate nakon zatvaranja američkog tržišta u četvrtak, potaknut potražnjom za AI i cloud kapacitetom.
Umjetna inteligencija mijenja temeljnu arhitekturu podatkovnih centara i pred operatore postavlja zahtjeve koje klasična infrastruktura često ne može zadovoljiti. Na našem i širem europskom tržištu najveće pojedinačno ograničenje je dostupna električna energija na lokalnoj mreži, kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Bojan Klasan, rukovoditelj data centra, A1 Hrvatska. Prenamjena postojećeg objekta prije svega podrazumijeva višestruko povećanje električne snage po racku. Umjesto dosadašnjih 5 do 15 kW, novi AI ormari mogu zahtijevati od 40 do 120 i više kW.
Kibernetička sigurnost u posljednja je dva desetljeća dobila čitav niz novih normi, regulativa i obveza, ali način upravljanja rizicima nije se promijenio jednakom brzinom. Organizacije danas raspolažu sofisticiranijim alatima i većim količinama podataka, no istodobno sve više vremena i novca troše na dokazivanje usklađenosti. Stanko Cerin, direktor Ostendo Consultinga i suosnivač startupa IVERIOS za ICTbusiness Media – ICTbusiness.inf ističe kako je omjer ulaganja u compliance i revizije postao nerazmjerno velik u odnosu na resurse usmjerene prema stvarnoj kibernetičkoj otpornosti. Takvu ocjenu temelji na više od 25 godina iskustva u informacijskoj sigurnosti i radu s kompleksnim međunarodnim i regionalnim organizacijama. Savjetovao je klijente poput MGM Resortsa, Stanford University Hospital and Clinics, Zillowa, Amgena i Mercka, ali i Podravke, HEP-a, PBZ-a, Addiko banke, Telemacha, A1 i Elektroprivrede BiH.
