Zahvaljujući dobavljačima hardvera koji rade ruku pod ruku s Microsoftom, mnogi nikad ne shvate da postoje alternative za Windows i Office. Posebno se to odnosi na velike sustave, a prije svega - na javne. No, u Njemačkoj često prepoznaju priliku za nešto isplativije i ovaj put to se dogodilo u pokrajini Schleswig-Holstein, gdje se radi tranzicija prema Linuxu i LibreOfficeu.
Dirk Schrödter, ministar digitalizacije u pokrajini potvrdio je da će oko 30.000 zaposlenih ubuduće raditi na Linuxu i LibreOfficeu umjesto na Windowsu i u Officeu. Razlog, kako kaže, jest digitalni suverenitet.
U Europskoj uniji digitalni suverenitet znači zaštitu podataka građana od "usisavanja" stranih kompanija i omogućavanje europskim tehnološkim tvrtkama da se natječu sa svojim američkim i kineskim rivalima. Iako Microsoft pokušava ispuniti zahtjeve EU-a u pogledu digitalnog suvereniteta, europske vlade nisu prepune povjerenja.
"Imamo veliku odgovornost osigurati da se podaci naših građana i tvrtki čuvaju kod nas. Također, moramo osigurati da uvijek imamo kontrolu nad IT rješenjima koja koristimo i da možemo djelovati neovisno. Postoje i drugi razlozi zbog kojih se odvajamo od Officea i Windowsa - da uštedimo novac i povećamo sigurnost. Korištenje softvera otvorenog koda također ima koristi od poboljšane IT sigurnosti, isplativosti, zaštite podataka i besprijekorne suradnje između različitih sustava", rekao je Schrödter.
Nijemcima sve ovo nije strano, kako je i navedeno u uvodu. München se prebacio s Windowsa na Linux 2004. Taj potez je trajao desetljeće prije nego što se vratio na Windowse, velikim dijelom jer je gradonačelnik želio da Microsoft preseli svoje sjedište u München.
Osim Nijemaca, sve češće tako nešto rade i Kinezi, koji žele ojačati neovisnost od strane tehnologije, što je ključno u ovakvim vremenima.
Umjetna inteligencija razvija se brže od infrastrukture, regulatornih okvira i organizacijskih procesa koji je trebaju pratiti. Europa intenzivno govori o podatkovnoj suverenosti, regulativi i potrebi za vlastitim kapacitetima, ali između rasprave i realizacije još postoji velik jaz. „Puno pričamo, ali ne radimo toliko; to je trenutačno jedna od osnovnih premisa“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Marko Dagelić, CEO Datum. Za njega je upravo kontrola nad procesima i podacima jedan od temelja ozbiljne primjene umjetne inteligencije.
Promjena cijene često znači uređivanje više tablica i slanje novih verzija kupcima ili kolegama. Cjenici okuplja unos, objavu i povijest cijena u jednoj web aplikaciji. Korisnik uvozi pripremljenu Excel datoteku ili ručno uređuje stavke, dok kupci pristupaju objavljenim podacima bez prijave.
Rast umjetne inteligencije više nije samo pitanje novih modela, aplikacija i računalnih čipova. U pozadini se ubrzano mijenja fizička infrastruktura potrebna za njihov rad, a podatkovni centri postaju veći, energetski intenzivniji i tehnički složeniji. Upravo se taj val potražnje sada snažno prelijeva i na Europu, nakon što je prethodnih godina bio najvidljiviji u Sjedinjenim Američkim Državama. Vertiv zbog toga povećava proizvodne i inženjerske kapacitete u Hrvatskoj, koja za kompaniju ima važnu ulogu u projektiranju i isporuci infrastrukturnih sustava za EMEA regiju.
