INTERVJU: Nije lako biti MVP, a inovacije treba poticati

Dobra prilika za razgovor s Tomislavom Bronzinom iz Citusa svakako je činjenica da je ponovno Microsoft MVP (most valuable professional) i to čak petnaestu godinu zaredom, to što je također Microsoft Regional Director. Međutim, to je samo dio njegove poslovne priče jer tu je još i njegova tvrtka Citus i inovacije koje u njoj nastaju.

Bronzin ističe kako je zahvaljujući MVP-u imao pristup tehnologijama godinama ranije nego što su one postale javno dostupne što omogućuje kretanje u razvoj sasvim novih ideja i rješenja.

Što se tiče inovacija koje su osnova njegove tvrtke Citus on ističe da Inovacija nije uvijek i samo neko potpuno novo rješenje, jer inovacija je i unapređenje postojećih rješenja na osnovu kojih ta rješenje postaju bolja i učinkovitija.

Kako je ponovno biti Microsoft Most Valuable Professional?

Odlično je ponovno biti Microsoft Most Valuable Professional, a pogotovo što sam to petnaestu  godinu za redom. Zadovoljstvo je tim veće što se svega nekoliko ljudi u svijetu može pohvaliti ovako prestižnom titulom i to 15 godina za redom. Trenutno sveukupno u svijetu, po svim kompetencijama, ukupno ima 4.500 MVP-jeva. Kako bi se dobilo MVP certifikat potrebno je veliko znanje i stručnost u tom segmentu, aktivno sudjelovanje u zajednici na svjetskom nivou, držanje predavanja, surađivanje s proizvodnim odjelima (tzv. produkt grupama) Microsofta te preporuke ostalih MVP-ijeva. Ja sam MVP s kompetencijama za Office 365. Danas Office 365 čini skup usluga (servisa) u računalnom oblaku (cloud) i softvera (Office aplikacije) koji se defacto instalira na bilo koje računalo i radi na svim popularnim tipovima uređaja (Apple, Android i Windows), što je do prije dolaska novog izvršnog direktora Microsofta Satya Nadella nije bilo zamislivo. Već  petnaest godina svojim predavanjima, podučavanjima te znanjem na području razvoja IT rješenja, SQL Server baze podataka, Azure računalnog oblaka, te Office 356 pridonosim razvoju i jačanju Microsoft zajednice.

Što to konkretno znači u poslu i kad se tome još doda  titula Microsoft Regional Director?

I Most Valuable Professional (MVP) i Microsoft Regional Director u poslu dosta znače. Osobito u međunarodnom okruženju. To su doista odlične reference koje otvaraju mnoga vrata i donose konkretne poslove. Zahvaljujući tome ja sam imao pristup tehnologijama godinama ranije nego što su one postale javno dostupne. Sudjelovao sam u razvoju tehnologija i novih rješenje. Bez tih titula to ne bih bio u mogućnosti. Te titule su doista lijepo priznanje struke i to međunarodne za znanje i rad. Ove sam godine ponovno dobio tu počasnu titulu Microsoft Regional Director. Nositelj ove prestižne titule bio sam 10 godina za redom u razdoblju 2003-2013 godine. Titula Microsoft Regional Director dodjeljuje se pojedincima za njihovu izuzetnu tehničku i poslovnu stručnost, profesionalnost, izuzetno veliko znanje u domeni ICT industrije, Microsoft i ostalih tehnologija. Titula se dodjeljuje i za veliki angažman u Microsoft zajednici, te povezivanju i suradnji Microsoftovih partnera, Microsoft korisnika i profesionalaca. Mene su i ove godine prepoznali kao inovatora i pouzdanog savjetnika pojedinaca, tvrtki i institucija. U ovom trenutku, u cijelom svijetu, titulu Microsoft Regional Director nosi 175 osoba, a ja sam jedini iz Hrvatske koji se može pohvaliti s ovom titulom.

Program Microsoft Regional Director pokrenut je 1993. godine i njegovi članovi su vrhunski svjetski tehnološki vizionari koji su u program odabrani na osnovi svog dokazanog iskustva na različitim tehnološkim platformama, vodstvu u zajednici i predanosti poslovnim rezultatima. Microsoft Regional Director-e najčešće ćete vidjeti kako drže uvodna (key note) predavanja na glavnim događanjima u industriji, kako vode interesne grupe u zajednici i potiču lokalne inicijative, vode tvrtke koje su fokusirane na tehnologiju, kako savjetuju i implementiraju najnovije inovacije i rješenja unutar malih, srednjih, ali i velikih multinacionalnih korporacija. Microsoft Regional Director-i nisu zaposlenici Microsofta nego je njihova funkcija savjetodavna i ne primaju financijsku kompenzaciju za svoj rad s Microsoftom. Zbog svojih vodećih pozicija u IT i poslovnoj zajednici, strasti, predanosti tehnologiji i poslovnoj izvrsnosti, Microsoft Regional Director-i vode  kontinuiranu komunikaciju izravno s Microsoftovim inženjerima i višim menadžmentom Microsoft timova, uključujući Satya Nadella, kako bi mogli podijeliti stavove korisnika i zajednice, te dali prijedloge za unaprjeđenje Microsoftovih proizvoda.

Danas svi govore o inovacijama. Kako ih omogućiti?

Upravo tako. Danas svi govore o inovacijama no koliko vidim jako malo njih doista i razumije o čemu se radi. Inovacija nije uvijek i samo neko potpuno novo rješenje. Inovacija je i unapređenje postojećih rješenja na osnovu kojih ta rješenje postaju bolja i učinkovitija.

Nažalost, još uvijek se ne prepoznaju potencijali i mogućnosti inovacija u primjeni u svakodnevnom životu tj. u gospodarstvu. Postoje zemlje koje izuzetno potiču inovacije i odmah ih primjenjuju u gospodarstvu, i te zemlje bilježe gospodarski rast. Kod nas sve to dugo traje, procesi su spori, ali stvari se, ipak, mijenjaju nabolje. Imam priliku putovati svijetom i nevjerojatno je kakve se stvari rade u svijetu. Fantastičan primjer je Tajvan koji, zahvaljujući izuzetno jakoj kulturi inovacija, nije ni osjetio ovu zadnju svjetsku gospodarsku krizu. Svi gospodarski podaci pokazuju da zemlje s visokim udjelom i stopom inovacija, kada se radi o gospodarskim krizama, te krize ili ne osjete ili ih te krize tek okrznu i ta se gospodarstva u vrlo kratkom roku počnu ponovno uzdisati. Kultura inovacija stvara se od malih nogu. Obrazovanje je izuzetno bitno u tome. Bilo bi jako dobro napraviti nacionalnu strategiju po tome pitanju kako bi se inovacijama doista sustavno pristupilo i kako bi kroz par godina svi imali koristi od toga. Ovo što se kod nas događa su izolirani slučajevi pojedinaca. To je naša volja, želja, strast i vizija koju imamo. Dosta često se borimo s vjetrenjačama.

Sve uspješne IT tvrtke konstantno investiraju u nove projekte, jer bez toga ne bi ni opstale niti uspjele na tržištu. Ta praksa će se, očekivano, i dalje nastaviti. I zato pozdravljam svaki korak u smjeru olakšavanja investiranja u R&D jer su oni preduvjet za inovacije. Nije dovoljna samo ideja. Dug je to i mukotrpan put. Naime, iako je IT industrija žilavija i prosperitetnija od ostalih industrija, kako bi stvorili nove inovativne proizvode, koje će biti teško brzo kopirati od strane npr. azijskih tvrtki, potrebno je veliko ulaganje u istraživanje i razvoj (R&D), što je hrvatska država u prošlosti prepoznala i omogućila tvrtkama da umanje osnovicu za porez na dobit u visini uloženih sredstava u R&D, a ta su sredstva opet prelila u novo zapošljavanje i novi R&D. Svakako je dobar poticaj i nova predložena mjera olakšica u vidu sniženog poreza na dobit u razdoblju od 10 godina, što pozdravljam, osobito što smo sličnu olakšicu već imali kroz mjeru za poticanje istraživanja i razvoja (R&D).

Što inovacije znače za Citus i koliko u njima vidite budućnost?

Mi smo poznati po inovacijama i iznimno mi je drago da smo kao takvi prepoznati. No, nisu samo inovacije to što mi radimo. Mi se bavimo i edukacijom, savjetovanjem, uvođenjem novih rješenja u poslovne procese itd.  Nama naše inovacije puno znače, jer na njima radimo posao i apsolutno u njima vidimo svoju budućnost. Naš primani fokus je na komercijalizaciji naših rješenja no imamo i projekte/inovacije koji su u fazi istraživanja i razvoja i sukladno tome planiramo investicije. Iako poslujemo po cijelom svijetu još uvijek postoje tržišta na kojim želimo povećati svoj udjel.

CITUS-ove usluge i proizvodi se temelje na inovacijama za koje smo osvojili više od 60 međunarodnih nagrada u ICT-u diljem svijeta. Dakle, u Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske, Koreji, Rusiji, Tajvanu, Maleziji, Poljskoj, Rumunjskoj i, naravno, Hrvatskoj.  Naši proizvodi i rješenja nalaze se na svim tržištima svijeta. Od Slovenije, preko Bosne i Hercegovine, Izraela, Amerike, do arapskih i azijskih zemalja. Ovom prilikom želim naglasiti da mi ne razmišljamo u granicama Hrvatske, nego isključivo globalno i tako je od samog početka. Tko danas razmišlja lokalno, izuzev nekih specifičnih usluga kao što su trgovine, pekare, kafići, kemijske čistionice i sl., osuđen je na propast. Zahvaljujući razvoju tehnike i tehnologije više nema granica i svijet je postao globalno igralište na koje svi imaju pristup od 0 do 24 i gdje svi imaju šanse.

Kako od ideje, preko inovacije do komercijalizacije?

Od ideje, preko inovacije do komercijalizacije je jako dug i neizvjestan put. Ne postaju sve ideje inovacije. Teško govoriti o tome koliko je vremena potrebno za razvoj inovacije jer to doista sve ovisi od slučaja do slučaja. No, da se ne zavaravamo radi se više o godinama. Neki puta se može dobiti dojam da je nešto napravljeno u par mjeseci, no to nikada ne bi bilo moguće bez onog prethodnog rada koji je trajao puno dulje. A onda je fokus na komercijalizaciji. To je samo po sebi doista veliki izazov no naša prednost je što imamo rješenja koja su puno naprednija od postojećih. U samom procesu komercijalizacije od izuzetnog značaja su nagrade za inovaciju koje osvajamo u svijetu. Te nagrade su dokaz da naše rješenje doista radi da to nije samo ideja. I upravo te nagrade nam otvaraju vrata za konkretne poslove.

Osvojiti u 6 mjeseci 2019 6 zlatnih medalja za inovacije nije malo. Kako tako nešto ostvariti?

Nagrade u našem slučaju znače puno. Nagrade su nam potvrde da naša rješenja doista rade te da su inovativna. I to nam je osnova za početak svih poslovnih aktivnosti i komercijalizaciju naših rješenja. Puno tvrtki u svijetu se bavi razvojem rješenja sličnih našima, no to su sve isključivo samo ideje bez konkretnih rješenja koja su doista upotrebljiva. Ovih prvih šest mjeseci u ovoj godini doista su bili plodonosni: osvojili smo je zlatnih medalja (Poljska, Rumunjska, Cipar, Malezija, Bangkok ) za inovaciju za rješenje Customer/Human Engagement - Digital Platform with Gesture Controlled User Interface & Augmented Reality. To je sve rezultat minulog rada. I sada kada imamo gotovo rješenje krenuli smo u svijet s njim. Ove godine slavimo i 20 godina postojanja tvrtke CITUS tako da me sve ove nagrade doista vesele.

Može li se i na koji način potaknuti razvoj domaće ICT industrije?

U ovom trenutku je doista teško govoriti o razvoju domaće ICT industrije zbog kroničnog nedostatka kvalificirane i stručne radne snage. Već godinama upozoravamo na taj problem no ništa se nije učinilo po tom pitanju.

Činjenica je da je IT industrija do sada mogla dobiti potporna sredstva samo u kategorijama inovacija ili velikih projekata, a automatski je bila isključivana kada se radilo o većini drugih potpora jer se smatrala da joj nije potrebno pomoći i time su se nalazile u lošijoj poziciji u odnosu na tvrtke u drugim djelatnostima.

Koliko sam upoznat s novim zakonom o poticanju investicija, predlaže se da se spusti prag minimalnog iznosa projekata sa 150 na 50 tisuća eura, ali uz uvjet da se otvori 10 novih radnih mjesta. Ovdje bih skrenuo pažnju na činjenicu da, prema procjenama, samo jedno radno mjesto u IT industriji godišnje košta više od 50 tisuća eura. Naša industrija je konstantno u potražnji za velikim brojem djelatnika, no trebalo bi ipak biti realan oko uvjeta koji se postavljaju na mikro i male tvrtke kakva je većina IT tvrtki u Hrvatskoj.

Svakako je dobar poticaj za investiranje i zapošljavanje  nova predložena mjera olakšica u vidu sniženog poreza na dobit u razdoblju od 10 godina, što pozdravljamo, osobito što smo sličnu olakšicu već imali kroz mjeru za poticanje istraživanja i razvoja (R&D). Naime, iako je IT industrija žilavija i prosperitetnija od ostalih industrija, kako bi stvorili nove inovativne proizvode, koje će biti teško brzo kopirati od strane npr. azijskih tvrtki, potrebno je veliko ulaganje u istraživanje i razvoj (R&D), što je hrvatska država u prošlosti prepoznala i omogućila tvrtkama da umanje osnovicu za porez na dobit u visini uloženih sredstava u R&D, a ta su sredstva opet prelila u novo zapošljavanje i novi R&D.

Nažalost, ta odlična praksa je prekinuta i par godina smo čekali na novi zakon, nedavno je stupio na snagu, koji će, ne samo IT tvrtkama, omogućiti da razvijaju nove inovativne proizvode i usluge. Kao što sam već napomenuo, IT tvrtke već sada konstantno i značajno investiraju i zapošljavaju. Zbog svoje specifičnosti plaće, pa tako i doprinosi zaposlenika IT tvrtki su relativno visoki u odnosu na prosjek, ali i većinu drugih industrija, što nas čini globalno manje konkurentnima. No najveća prepreka za novo zapošljavanje, kao što sam već rekao, je nedostatak visokoobrazovanih stručnjaka koje možemo zaposliti.

Dodatno su to nefleksibilni propisi koji ne pogoduju načinu rada u IT tvrtkama, kao npr. rad djelatnika od kuće, odnosno s lokacije koja nije ured tvrtke, praćenje radnog vremena u okruženju koje potiče fleksibilno radno vrijeme i kreativnost, nepriznavanje troškova za tzv. pogodnosti koje tvrtka želi osigurati svojim zaposlenicima u vidu npr. prehrane, prijevoza i slično. Napomenuti ću i veliki broj, prema mojem mišljenju, a i mišljenju većine uprava, bespotrebnih izvještaja, evidencija i raznih propisa poput zaštite na radu za ljude koji rade od kuće.