Europska unija priprema se za eru posebnih procesora za superračunala i pokrenula je Inicijativu za Europski procesor (EPI), koja bi trebala moćnim uređajima omogućiti najbolje moguće procesore. Vjeruje se da će prva na tržište stići 2023., što znači da bi Europska unija kaskala za Kinom, Sjedinjenim Američkim Državama i Japanom, koje će prva superračunala imati godinu ranije.
Ipak, bez obzira na to blago kašnjenje, Europa je odlučila iskoristiti vrijeme pa pokrenuti nešto svoje, a tako nešto dugoročno može biti prednost. Imati "domaću proizvodnju" za HPC (High-performance computing) uistinu je značajna stvar i nudi neovisnost koju Europska unija rijetko ima kad se radi o tehnološkim dostignućima i potrebama. Najbolje se to može vidjeti na primjeru mobilnih mreža pete generacije (5G) i Huaweija bez koje se infrastruktura teško izvodi, ako ikako.
Inače, što se EPI projekta tiče, ukupna vrijednost mu je oko 80 milijuna eura, sudjeluju 23 europska partnera i zacrtani cilja završetka je spomenuta 2023.
Osim tog cilja, postoji i onaj kojim će se osmisliti i implementirati plan za novu generaciju europskih procesora male snage za ekstremno računalstvo, "big data" visokih performansi i niz budućih aplikacija. Također, ono što EPI mora jest ponuditi konkurentni čip koji može učinkovito odgovoriti na zahtjeve tržišta HPC-a, umjetne inteligencije, automobilske industrije i tržišta pouzdane IT infrastrukture. Dakle, ponuditi nešto čime bi se Europa nadmetala na globalnoj razini.
Zanimljivost je da i Hrvatska ima osobu koja vodi projekt. Na Fakultetu elektrotehnike i računalstva (FER) to su prof. dr. sc. Mario Kovač i njegov istraživački tim.
Što se partnera među proizvođačima tiče, ARM će "nositi" najveći dio posla jer procesor će se bazirati na njegovoj Zeus jezgri i trebao bi biti sposoban odgovoriti na sve izazove. A s tim na umu, automatski bi i Europa mogla odgovoriti na sve izazove koje predstavlja globalna konkurencija, što posebno podrazumijeva Kinu i SAD.
Dvadeset godina Infobipa nije samo obljetnica jedne hrvatske tehnološke kompanije, nego rijedak primjer poslovnog puta na kojem je tvrtka iz Vodnjana izgradila globalnu komunikacijsku infrastrukturu, razvila vlastitu tehnologiju i došla do faze u kojoj se njezin daljnji rast sve više veže uz umjetnu inteligenciju. U razgovoru održanom u Vodnjanu povodom obilježavanja obljetnice, glavni izvršni direktor Infobipa Silvio Kutić i tehnički direktor Izabel Jelenić govorili su o počecima, pogreškama, kulturi, američkom tržištu, AgentOS-u i promjeni koja dolazi u komunikaciji između kompanija i korisnika.
Proširenje ponude dolazi u vrijeme rasta potražnje za memorijskim rješenjima i sustavima za pohranu podataka visokih performansi, potaknutog razvojem infrastrukture umjetne inteligencije, rubnog računalstva i drugih inteligentnih sustava.
Comping nastavlja slagati financijsku podlogu za širenje svoje energetske platforme Thaora izvan hrvatskih granica. Nakon što je sredstvima od pet milijuna eura, osiguranima izdavanjem prve hrvatske miniobveznice uz posredovanje Erste banke, najavio ubrzanje internacionalizacije, kompanija je sada dobila i gotovo dva milijuna eura bespovratnih sredstava Europske unije za razvoj novog, AI modula Thaore.
