Korisnici danas traže ekspertna rješenja koja će im pomagati u radu. Konkretno, kod određenih bolesti dijagnoza od softvera očekuju da im na osnovu dijagnoze, softver sugerira što moraju poduzeti, koje lijekove smiju, a koje ne smiju propisati pacijentu kontraindikacije povezane sa drugim bolestima od kojih pacijent boluje, moglo se čuti među hrvatskim tvrtkama koje izlažu na e-Health Weeku koji se od 12.-15. održava u Dublinu u Irskoj.
„Na osnovu određenih parametara tlak, dijagnoza, nalazi iz laboratorija očekuju da softver predlože da li pacijenta treba evidentirati i voditi kao kroničara ili mora provoditi preventivne programe. Očekuju da softver vodi evidenciju o stanju lijekova kod kuće i predlaže da li pacijentu ponovno moraju izdati nove količine lijekova - kroničari. Očekuju automatsko izvještavanje HZZO-a, HZZJZ i svih kojima je potrebna određena informacija ili podatak“, ističe Davor Pokupec direktor IN-CON-a.
Uz određene prilagodbe lokalnim zakonima i propisima naš softver je primjenjiv za izvoz, objašnjava Pokupec, a naše desktop aplikacije već su u primjeni u zemljama u okruženju BIH, Slovenija i Kosovo, ali radi se o privatnim ordinacijama koje nisu u njihovom sustavu zdravstvenog osiguranja.
„Informatizacija njihovog zdravstvenog sustava moguća je samo u kombinaciji s Ericssonom ili nekim drugim proizvođačem centralne baze (centralni sustav) na koju bi se spajali korisnici s našim SW-erom, a sve ostalo su otočna rješenja. Uz to, do sada je prepreka bila što nismo bili u EU i nismo mogli konkurirati na tom tržištu“, opisuje Pokupec.
Drugi segment softvera koji se predstavlja u Dublinu je sustav za ljekarne koji izrađuje tvrtka Information Sysmet (IS) čiji direktor Rajko Vulin ističe kako su korisnici programskih rješenja u ljekarnama su sve zahtjevniji, jer pomalo dolazi do smjene generacija.
„Nova generacija je odrasla uz računala. Internet, eMail, facebook i drugo njima nisu naučna fantastika, već standard. Stoga i aplikativna programska rješenja za ljekarne moraju slijediti visoke tehnološke standarde“, ističe Vulin.
Osim zahtjevnijih korisnika, ljekarnički programi moraju biti usklađeni s globalnih informacijskim sustavima porezne uprave ( CIS) i sustavom elektroničkih recepata (CEZIH), objašnjava Vulin i dodaje da osim stalne veze s navedenim sustavima, ljekarnički programi se povezuju i na svjetske baze podataka o lijekovima i interakcijama među njima.
„Promatrajući ljekarnu kao mjesto, lokaciju, možemo slobodno reći da je svaka ljekarna umrežena s nekoliko različitih informacijskih sustava: porezna uprava, sustav elektroničkih recepata, svjetska baza podataka o lijekovima, baza podataka o OTC preporukama. A ako je k tome, ljekarna dio zdravstvene ustanove, tada je umrežena i s informacijskim sustavom ustanove“, objašnjava Vulin.
„Sve navedeno radi istovremeno, paralelno. Osim navedenih sustava, ljekarnički programi aktivno komuniciraju i razmjenjuje podatke s veledrogerijskim sustavima kod nabave robe i lijekova i preuzimanja elektroničkih računa. Većina transakcija s vanjskim svijetom se digitalno potpisuje, tako da ljekarnički programi moraju sadržavati i module za digitalni potpis. Iz navedenog bi se moglo zaključiti da su ljekarnički programi namijenjeni razmjeni podataka globalnim mrežama. No tome nije tako. To je manji dio zahtjeva koji se postavlja pred program. Značajno veći dio odnosi se na obradu dokumentacije i vođenje financijsko-materijalnog poslovanja svake ljekarne i ljekarničke ustanove koji se često mijenja i usklađuje s promjenama zakonskih propisa i propisa unutar zahtjevne ljekarničke struke“, zaključuje Vulin.
Direktor S.D. Informatike Siniša Drobnjak napominje kako je veći dio njihovih korisnika su tzv. ugovorne ordinacije koje su potpisale ugovor sa HZZO-om. „Kako je u tijeku sveobuhvatna informatizacija zdravstva, korisnicima je najbitnije da su usklađeni sa svim zahtjevima koje pred njih stavlja rad u takvom okruženju. Drugi veliki moment koji je donio promjene na tržištu je fiskalizacija, gdje je u kratkom vremenu trebalo povezati sve korisnike sa FINA-om i Poreznom upravom. U svemu tome korisnici traže pomoć i savjete u radu, što stavlja veliki pritisak i na korisničku podršku i na razvoj aplikacija“, objašnjava Drobnjak.
Segment koji je primjenjiv u izvozu i gdje su već napravili prve konkretne korake je e-NJEGA, programsko rješenje za upravljanje bolnicama u realnom vremenu, temeljeno na vođenju sestrinske dokumentacije u elektroničkom obliku. Ovdje su prisutni na tržištu EU kroz FP7 projekt Heartways, gdje se bave rehabilitacijom pacijenata sa kardiološkim oboljenjima.
„Glavna prepreka za izvoz je nedostatak podrške i strategije nadležnih ministarstava, jer bez njihove pomoći i lobiranja ne možemo izvan granica RH. Upravo u tom smislu je osnivanje konzorcija e-Health Croatia i prvi zajednički nastup u Dublinu, veliki iskorak u pravom smjeru“, objašnjava Drobnjak.
On zaključuje da u IT segment zdravstva će u ovoj godini bilježiti stagnaciju ili tek manji rast. „Razlog je što ce EU sredstva za ovu namjenu biti dostupna tek u sljedećoj godini. Hrvatska ima jedinstven proizvod u EU, a to je e-Recept. Ukoliko se ta činjenica bude na pravilan način eksploatirala, možemo očekivati realni rast tržišta u sljedećih 18 mjeseci“, zaključuje Drobnjak.