Prošlog tjedna u Rijeci je otvoreno novo pristanište kontejnerskog terminala na Brajdici u riječkoj luci, kojim upravlja tvrtka Adriatic Gate Container Terminal (AGCT). Projekt je vrijedan više od 30 milijuna eura i financirala ga je Svjetska banka za obnovu i razvoj (IBRD) kao dio pomorske komponente Rijeka Gateway projekta Lučke uprave Rijeka. To je ipak suhoparna priča iza koje stoji napredni informatički sustav koji putem GPS, integracije preko mobilnih mreža upravlja ukrcajem i iskrcajem kontejnera o čemu smo popričali sa šefom IT-a Sebastianom Černekom.
Glavni razlog uvođenja IT rješenja bila je optimizacija troškova, dan broda košta 50 tisuća dolara, svako kašnjenje se naplaćuje i tada više niste zanimljivi brodarima, objašnjava Černeka. Uspjeli su zahvaljujući upravljanju utovarom i istovarom povećati produktivnost, a nabavkom dvaju novih obalnih dizalica to se još dodatno povećalo čime su uspjeli doći na 27 utovarenih ili istovarenih kontejnera na sat po jednoj dizalici, odnosno 54 kontejnera na sat.
Komunikaciju između vozila i dizalica, ljudi i IT centra odvija se isključivo putem mobilne 3G mreže što nam je donijelo stabilnost sustava jer pokrivenost WiFi-em odnosno klasičnom wireless mrežom ne bi bila uspješna zbog kontejnera i gubitka signala. Tim se projektom ističemo i u svijetu, jer su rijetki terminali kod kojih je na taj način omogućena povezanost, objašnjava Černeka.
„Od luke Kopar i Trsta smo brži gdje je prosječna produktivnost 22-23 kontejnera na sat po jednoj dizalici. Želim pritom istaknuti da smo na nekim brodovima uspjeli dostići i više od sadašnjih 27 kontejnera na sat i dosegnuti 33-34 s postojećim dizalicama. S dvije nove dizalice mogli bismo dostići i 35 kontejnera na sat. Manje je to od dvije minute po kontejneru od samog 'kačenja', prenošenja i spuštanja, a dobra komunikacija unutar sustava je ključ uspjeha“, sa smiješkom ističe Černeka.
Povećanje efikasnosti
Dvije nove velike obalne dizalice koje su u pogon puštene početkom mjeseca u potpunosti su nadzirane iz centralnog informatičkog sustava što im omogućuje i povećanje efikasnosti za više od 20 posto, objašnjava Černeka i dodaje kako su uspjeli informatički sustav implementirati u samo tri mjeseca iako je njihov američki partner i isporučitelj softvera kazao kako je najkraći mogući rok 6 mjeseci.
Najveći napredak zahvaljujući novoj implementaciji ostvaren je u kamionskom dijelu terminalske usluge gdje je čekanje kamiona od trenutka ulaska i istovara jednog kontejnera do utovara drugog i izlaska s terminala vrijeme smanjeno s čak 3 sata na samo 45 minuta što uključuje i sve carinske formalnosti. Ako izuzmemo carinske formalnosti, prosječno vrijeme kamiona provedeno na terminalu je od 15-20 minuta ističe Černeka.
„Sada imamo jedan od najmodernijih sustava u svijetu, koji su uveli zaposlenici kompanije koji su dobili priliku zajedno sa mnom voditi jedan vrlo složeni projekt implementacije o kojem smo govorili na nekim od velikih sajmova ove godine. Naši su ljudi iznimno dobro obrazovani i pokazalo smo da znamo i možemo“, ističe Černeka.
Milijunsko ulaganje
Ulaganje u IT rješenje tvrtke Navis koštalo je milijun eura, pojašnjava Černerka, a rješenje je dosad implementirano u više od 200 kontejnerskih terminala. Sadašnje ulaganje dostatno je i za veće povećanje prometa koje svakako očekujemo u narednom razdoblju, objašnjava Černeka, ali i za povećani broj pokreta dizalica do maksimalno čak 40 pokreta na sat.
Implementacija je uključivala i hardversku i softversku podršku, te obrazovanje zaposlenika za njegovo korištenje. Slična rješenja, prema Černeki, koriste i konkurentski terminali, poput onog u Kopru jer donosi smanjenje potrebe za radnom snagom, ali što je mnogo važnije ubrzanje rada.
„Nama su ključne tri točke na kojima se vidi isplativost ulaganja u softver, a to su brodski, željeznički i kamionski utovar. Tu je sve automatizirano, ali ljudi su još uvijek ključan faktor. U softver dolazi plan broda, točno se zna gdje je koji kontejner, kao i na koje će mjesto na terminalu biti složen prije nego bude otpremljen dalje željeznicom ili kamionom“, opisuje Černeka proces rada na terminalu na Brajdici.
Kada govori o brodovima, Černeka napominje da ima onih malih sa tristotinjak kontejnera, ali i velikih brodova sa preko 7000 kontejnera, no kako sam ističe rijetko se istovaruju svi kontejneri.
Željeznica kao ključ uspjeha
Kako smo već pisali tvrtka AGCT koja upravlja kontejnerskim terminalom uložila je od 2011. do danas u razvoj kontejnerskog terminala i nabavku nove terminalske opreme gotovo 30 milijuna eura, dok se još 35 milijuna eura planira uložiti u nadolazećim godinama. Oprema koju čine dvije Post Panamax obalne dizalice velike nosivosti, šest kontejnerskih mostova za skladišni prostor i dva kontejnerska mosta za rad na željeznici vrijedi više od 23 milijuna eura.
Kako ističe Černeka, za daljnji razvoj luke vrlo je važna željeznica, jer kamionski prijevoz nije pravo rješenje. Prema njegovim riječima kamioni su prilično neefikasni, u lipnju smo imali više od 500 transakcija u kamionskom prometu u jednom danu, stoga je rješenje željeznica koja čini sada 21 posto ukupnog prometa. Ovu godinu bi trebali završiti sa 26 posto, a Černeka očekuje da bi se trebalo dostići 60-70 posto kao što je to slučaj i u svijetu.
Intel je izgradio najveći svjetski neuromorfni sustav kodnog naziva Hala Point. Ovaj veliki neuromorfni sustav, prvobitno postavljen u Sandia National Laboratories, koristi Intelov procesor Loihi 2, ima za cilj podržati istraživanja za buduću umjetnu inteligenciju inspiriranu mozgom
Kolokacija servera poznata je praksa smještanja servera u vanjski data centar, umjesto u vlastiti prostor. Nudi niz prednosti za tvrtke svih veličina jer znatno smanjuje složenost i trošak povezan s održavanjem servera
Bank of Nova Scotia odabrala je Google Cloud za podršku svojim rastućim digitalnim operacijama, utirući put upotrebi generativne umjetne inteligencije i drugih novih tehnologija.
