Zelene financije: ulaganje novca u borbu protiv klimatskih promjena

Zelene financije: ulaganje novca u borbu protiv klimatskih promjena
DepositPhotos

Održivi financijski proizvodi već neko vrijeme snažno rastu. Postoji dobar razlog za to: zeleni financijski proizvodi ne nude samo mogućnosti za atraktivne prinose, one ulagačima također pružaju priliku da doprinesu višem cilju, mijenjajući gospodarstvo i društvo nabolje.  Profesor Otto Randl, akademski direktor programa Professional MBA Finance na poslovnoj školi WU Executive Academy i profesor Endowment Managementa na Institutu za financije, bankarstvo i osiguranje na Vienna University of Economics and Business objašnjava kako to funkcionira te zašto mali i veliki ulagači sve češće ulažu svoj novac u održive financijske proizvode.

Novac pokreće svijet. I vrlo brzo to bi se moglo pokazati odlučujućim kada je u pitanju razina negativnih posljedica klimatskih promjena. Ovo je razlog zašto ulaganja u tvrtke koje se odgovorno odnose prema klimi dobivaju na značaju. U lipnju 2019. godine neke države članice Ujedinjenih naroda usvojile su takozvanu Agendu 2030. za održivi razvoj i ratificirale Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Ključna tema spomenuta u ovom sporazumu je ekološki osviještena upotreba ulaganja. Čak se i Europska središnja banka obvezala uzeti u obzir klimatske rizike prilikom procjene stabilnosti financijskih tržišta i nadgledanja banaka, kao i da će ulagati u zelene obveznice. U Europi će uskoro postojati zajednički jezik po pitanju toga koje su tvrtke zapravo “zelene“, tj. ekološki održive: Europska unija radi na razvoju zajedničkih standarda za zelene obveznice (Green Bond Standard) za evaluaciju ekološki održivih vrijednosnih papira.

Potražnja za zelenim financijama, što označava ekološki prihvatljive i održive prilike za ulaganje, kontinuirano raste nekoliko posljednjih godina. Globalni savez za održivo investiranje (The Global Sustainable Investment Alliance) procjenjuje da gotovo 50% sredstava institucionalnih ulagača ide prema zelenim financijskim proizvodima u Europi.

Međutim, ova tema je sve samo ne nova. „Rasprava o održivom ulaganju na financijskim tržištima seže još u 1970-e,“ kaže Otto Randl.

Američka tvrtka Apple samo je jedan primjer poduzeća koje stavlja zelene obveznice na tržište. Apple je 2019. godine izdao zelene obveznice u ukupnoj vrijednosti od 2 milijarde eura, kojima su se, između ostalog, financirali projekti usmjereni na smanjenje emisija CO2.

Kako bi se mogućnosti ulaganja evaluirale prema njihovoj prikladnosti kao etička ulaganja, ulagači i mali ulagači mogu se pozvati na takozvane okolišne, društvene i upravljačke kriterije (ESG). Oni definiraju kriterije održivosti u zaštiti okoliša, društvenim pitanjima (ljudska prava, prava radnika) i održivom korporativnom upravljanju. Profesor Randl naglašava da ulaganja mogu napraviti stvarnu i opipljivu gospodarsku promjenu.

Već je 2001. godine studija Josefa Zechera, profesora na bečkom Sveučilištu ekonomije i poslovanja, pokazala da novac ulagača može pozitivno utjecati na zelene tvrtke. Kad je riječ o ovoj temi, njegova je studija daleko najčešće citirani rad.

„Studija pokazuje da su, zbog širokog spektra ulagača, kapitalni troškovi obično niži za održive tvrtke,“ kaže Randl. Novac ulagača može dovesti do bolje procjene, a time i privremeno većih prinosa za ulagače. Ulagačima koji dugoročno traže visoke prinose savjetuje se da se ne nadaju previše, prema mišljenju stručnjaka, jer niži kapitalni troškovi idu ruku pod ruku s dugoročno smanjenim prinosima.

Ulaganje za višu svrhu: smanjite rizik i poboljšajte svoju reputaciju

Prema Randlu, za ulagače su važni i drugi poticaji: čini se da su zelene financije manje riskantne od drugih oblika ulaganja. „Studije su pokazale da su održive tvrtke otpornije na krize.“ U pravnim sporovima zelene tvrtke često dobro prolaze zbog boljeg imidža. Štoviše, potrošači sve više zahtijevaju zaštitu okoliša te održivost u proizvodnji i lancima stvaranja vrijednosti. Stoga zelene financije ulagačima nude priliku da ulože svoj novac tamo gdje će on učiniti razliku - te promijeniti naše gospodarstvo i društvo nabolje.