Vrijednost ugovorenih ICT poslova dosegla 938,61 milijuna eura, uvjerljivi pobjednik King ICT s više od 106 milijuna eura

Prema podacima Tenderi.hr ukupna procijenjena vrijednost tendera za koje je objavljen sklopljeni ugovor za 2025 godine dosegla je 1,21 milijardu eura uz rast na godišnjoj razini od impresivnih 63,03 posto. Istovremeno, prošle godine je prema analizi ICTbusiness.info, a na osnovu podataka Tenderi.hr, cijela godina je donijela vrijednost ugovorenih poslova na razini od 938,61 milijuna eura uz rast u odnosu na godinu dana ranije od 58,5 posto.

Kada se pogleda samostalni nastup na tržištu, uvjerljivo prvo mjesto zauzima KING ICT s ukupno ugovorenih 106.373.862,91 eura. Ovaj iznos daleko nadmašuje konkurenciju i potvrđuje KING ICT kao ključnog nositelja najvećih i najsloženijih projekata u javnom sektoru. Riječ je o portfelju koji obuhvaća nacionalno kritične informacijske sustave, infrastrukturne projekte i dugoročne digitalne platforme, pri čemu ovakva razina ugovorenih poslova upućuje na snažno povjerenje države i javnih institucija u sposobnost tvrtke da isporuči projekte od strateškog značaja.

Na drugoj poziciji nalazi se COMBIS s ugovorenom vrijednošću od 47.121.278,88 eura. Iako s gotovo dvostruko manjim iznosom u odnosu na prvoplasiranog, Combis potvrđuje status jednog od najvažnijih sistemskih integratora u Hrvatskoj. Njegov rezultat pokazuje snažnu prisutnost u velikim državnim i javnim projektima, osobito u segmentima infrastrukture, sigurnosti i složenih integracijskih rješenja, gdje je kvaliteta isporuke ključni kriterij.

Treće mjesto zauzima APIS IT s ukupno 33.588.490,92 eura ugovorenih poslova. Kao državna IT tvrtka, APIS IT ima posebnu ulogu u razvoju i održavanju temeljnih informacijskih sustava javne uprave. Visoka ugovorena vrijednost odražava kontinuitet velikih nacionalnih projekata, ali i stabilnost poslovnog modela koji se oslanja na dugoročne ugovore i sustave od ključne važnosti za funkcioniranje države.

Na četvrtom mjestu nalazi se SPAN s ugovorenih 31.184.034,24 eura. Ovaj rezultat potvrđuje snažan iskorak Spana među vodeće izvođače u javnom sektoru, osobito u područjima cloud rješenja, digitalnog radnog mjesta i modernizacije IT infrastrukture. Span se ovim iznosom jasno pozicionira kao jedan od tehnološki najrelevantnijih domaćih igrača u velikim ICT nabavama.

Peto mjesto drži STORM COMPUTERS s ukupno 27.492.729,96 eura ugovorenih poslova. Storm Computers se ovim rezultatom izdvaja kao najjači predstavnik skupine srednje velikih izvođača koji uspješno konkuriraju u projektima visoke vrijednosti. Njihova pozicija u samom vrhu pokazuje da fokusirana ekspertiza, uz dobru tržišnu poziciju, može rezultirati vrlo značajnim udjelom u javnim ICT ulaganjima.

Na temelju analiziranih i pročišćenih podataka o ICT tenderima u 2025. godini, prema ukupnoj ugovorenoj vrijednosti zajednica ponuditelja, jasno se izdvaja pet najjačih konzorcija koji su financijski obilježili javno ICT tržište. Riječ je o projektima izrazito velikog opsega, koji su zahtijevali udruživanje kapaciteta vodećih domaćih i međunarodnih ICT tvrtki.

Na uvjerljivo prvom mjestu nalazi se zajednica ponuditelja COMBIS i SPAN s ukupno ugovorenih 83.593.627,45 eura. Ovaj iznos višestruko nadmašuje sve ostale zajednice i jasno pokazuje da je riječ o jednom ili više iznimno velikih i strateški važnih projekata. Partnerstvo Combisa i Spana objedinjuje snažne kompetencije u sistemskoj integraciji, infrastrukturi, cloudu i modernim digitalnim rješenjima, što ih je pozicioniralo kao ključne nositelje najvrjednijih ICT ulaganja u javnom sektoru.

Drugo mjesto zauzima zajednica ponuditelja KING ICT, STORM COMPUTERS, SUPRA NET i Hrvatski Telekom s ukupnom ugovorenom vrijednošću od 23.192.815,80 eura. Ovaj konzorcij okuplja snažnu kombinaciju sistemske integracije, telekomunikacijske infrastrukture i mrežnih usluga, što jasno upućuje na projekte vezane uz nacionalno važnu komunikacijsku i digitalnu infrastrukturu.

Na trećoj poziciji nalazi se zajednica ponuditelja ERICSSON NIKOLA TESLA, KING ICT i Eviden s ugovorenih 16.411.464,00 eura. Ovakav sastav konzorcija snažno sugerira projekte visoke tehnološke složenosti, osobito u području telekomunikacija, kritične infrastrukture i naprednih digitalnih platformi, gdje su pouzdanost i međunarodne reference presudni čimbenici.

Četvrto mjesto pripada velikoj zajednici ponuditelja koju čine CROZ, Neos, Notch Software Solutions, TIS Grupa, Kodilion, Serengeti i True North s ukupno 10.616.851,00 eura. Ovaj konzorcij predstavlja snažan primjer okupljanja specijaliziranih softverskih i savjetodavnih kuća, čime se pokriva širok spektar znanja potrebnih za kompleksne aplikativne i razvojne projekte u javnom sektoru.

Peto mjesto zauzima zajednica ponuditelja KING ICT i Abysalto s ugovorenom vrijednošću od 9.526.510,28 eura.

Apsolutno dominantnu poziciju zauzima zajednica ponuditelja COMBIS i SPAN s čak 87 sklopljenih ugovora. Ovakav rezultat daleko nadmašuje sve ostale zajednice i jasno pokazuje iznimno snažnu operativnu prisutnost ovog partnerstva. Toliki broj ugovora upućuje na sustavno i kontinuirano sudjelovanje u velikom broju postupaka, vjerojatno pretežito manjih i srednjih nabava, gdje kombinacija integracijskih i aplikativnih kompetencija dolazi do punog izražaja.

Na drugom mjestu nalazi se zajednica ponuditelja SENSO PROFI i CompING s ukupno 38 ugovora. Iako s više nego dvostruko manjim brojem ugovora u odnosu na vodeću zajednicu, ovaj rezultat i dalje predstavlja vrlo snažnu tržišnu aktivnost. Ovakav plasman pokazuje stabilno partnerstvo koje se uspješno pozicioniralo u segmentima specijaliziranih i operativno zahtjevnih ICT nabava.

Treću poziciju dijeli zajednica ponuditelja Computech, IN2 i InfoDom s ukupno 6 sklopljenih ugovora. Ovaj broj ugovora ukazuje na ciljanu i selektivnu tržišnu aktivnost, pri čemu se zajednica pojavljuje u specifičnim projektima koji zahtijevaju jasno definirane kompetencije i tehničku ekspertizu.

Isti broj ugovora, također 6, ostvarila je zajednica ponuditelja KING ICT i Abysalto. Ovakav rezultat potvrđuje da se ovo partnerstvo koristi kao fleksibilan model nastupa na tržištu, osobito u projektima gdje je potrebno kombinirati robusnu integracijsku infrastrukturu s agilnim razvojnim i digitalnim rješenjima.

Peto mjesto zauzima zajednica ponuditelja H&D Info i trgovina i Infosistem s ukupno 4 sklopljena ugovora. Iako s manjim apsolutnim brojem ugovora, ova zajednica se uspijeva pozicionirati među najaktivnijima, što ukazuje na stabilnu nišu i prepoznatljivost kod određenih naručitelja.

Ova ljestvica ne mjeri financijsku težinu projekata, već volumen aktivnosti, organizacijsku izdržljivost i sposobnost dugotrajnog rada na velikom broju paralelnih ugovora.

Na uvjerljivo prvom mjestu nalazi se KING ICT s ukupno 351 sklopljenim ugovorom. Ovakav rezultat snažno potvrđuje KING ICT kao operativno najaktivnijeg izvođača na domaćem ICT tržištu javne nabave. Toliki broj ugovora upućuje na izrazito razgranat portfelj projekata, koji obuhvaća velik broj manjih i srednjih nabava, ali i dugoročnih okvirnih ugovora, te zahtijeva visoku razinu organizacije, kadrovskih kapaciteta i procesne zrelosti.

Drugu poziciju zauzima Telemach Hrvatska s 175 ugovora. Visok broj sklopljenih ugovora jasno pokazuje snažnu prisutnost Telemacha u javnom sektoru, osobito u segmentima telekomunikacijskih usluga, povezivosti i mrežne infrastrukture. Ovakav plasman potvrđuje da je telekomunikacijska komponenta postala neizostavan dio gotovo svih javnih ICT projekata, a Telemach se pozicionirao kao jedan od ključnih dobavljača u tom području.

Na trećem mjestu nalazi se COMBIS s ukupno 135 ugovora. Iako s osjetno manjim brojem ugovora u odnosu na prva dva izvođača, Combis se potvrđuje kao stabilan i kontinuirano prisutan partner javnim naručiteljima. Ovakav broj ugovora upućuje na sustavno sudjelovanje u velikom broju postupaka, često u ulozi integratora ili pružatelja specijaliziranih ICT rješenja.

Četvrtu poziciju zauzima IN2 s 123 sklopljena ugovora. IN2 ovim rezultatom potvrđuje snažnu poziciju u aplikativnom i softverskom segmentu javne nabave, osobito u sustavima za javnu upravu, zdravstvo i druge vertikale. Velik broj ugovora ukazuje na dugoročnu prisutnost i visoku razinu prilagodbe specifičnim potrebama javnog sektora.

Peto mjesto drži CompING s ukupno 97 ugovora. Iako ispod psihološke granice od sto ugovora, CompING se jasno pozicionira među pet najaktivnijih izvođača prema volumenu poslova. Ovakav rezultat ukazuje na stabilnu tržišnu nišu i sposobnost kontinuiranog osvajanja poslova, često kroz specijalizirane ili tehnički fokusirane projekte.

Na temelju analiziranih i pročišćenih podataka o ICT tenderima u 2025. godini, prema procijenjenim vrijednostima nabava jasno se izdvajaju naručitelji koji su financijski najviše utjecali na oblikovanje domaćeg javnog ICT tržišta. Prvih pet institucija koncentrira iznimno velik dio ukupno planiranih sredstava i predstavlja nositelje najvećih i najsloženijih projekata digitalne transformacije.

Na prvom mjestu nalazi se Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje s procijenjenom vrijednošću nabava od 148.020.471,31 eura. Ovaj iznos čini HZMO uvjerljivo najvećim pojedinačnim naručiteljem ICT rješenja u 2025. godini, ali pritom treba uzeti u obzir da je ovdje pribrojen najveći iznos pojedinačne javne nabave od 127 milijuna procijenjenje vrijednosti Oracle licenci iako je nabaljeno godišnje na razini između 500 i 600 tisuća eura. Razina planiranih ulaganja upućuje na opsežne zahvate u temeljne informacijske sustave, infrastrukturu i aplikativna rješenja ključna za funkcioniranje mirovinskog sustava, jednog od najosjetljivijih i najkompleksnijih dijelova javne uprave.

Na drugoj poziciji nalazi se Središnji državni ured za središnju javnu nabavu s procijenjenih 127.571.400,00 eura. Ovakav iznos potvrđuje ulogu Ureda kao glavnog mehanizma centralizacije ICT nabava za državni sektor. Kroz objedinjene postupke nabave ovaj naručitelj izravno definira tehnološke standarde, strukturu tržišta i dinamiku velikog broja ICT projekata koji se provode horizontalno kroz cijelu državnu upravu.

Treće mjesto zauzima Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije s procijenjenom vrijednošću od 92.646.560,25 eura. Visina planiranih ulaganja jasno pokazuje da je digitalna transformacija pravosuđa i javne uprave jedan od strateških prioriteta države. Ovdje se radi o projektima visoke složenosti, koji obuhvaćaju digitalne registre, interoperabilnost sustava, e-usluge i modernizaciju administrativnih procesa.

Na četvrtom mjestu nalazi se HEP s procijenjenih 87.649.536,00 eura. Kao jedna od najvećih državnih kompanija, HEP se ovim iznosom potvrđuje kao iznimno snažan ICT naručitelj. Ulaganja su usmjerena na potporu energetskom sustavu, upravljanje mrežom, sigurnost i digitalizaciju poslovnih procesa, što ICT projekte u energetici svrstava među financijski i tehnički najzahtjevnije.

Peto mjesto drži Grad Zagreb s procijenjenom vrijednošću od 63.359.055,00 eura. Grad Zagreb je daleko najveći ICT naručitelj na razini lokalne samouprave te se po planiranim ulaganjima može uspoređivati s pojedinim ministarstvima i velikim državnim sustavima. Ovaj iznos odražava kontinuirana ulaganja u digitalne gradske servise, infrastrukturu i informacijske sustave koji izravno utječu na svakodnevno funkcioniranje grada i usluge građanima.

Gledano u cjelini, prvih pet naručitelja prema procijenjenim vrijednostima čini okosnicu javnog ICT tržišta u 2025. godini. Dominacija središnjih državnih institucija i velikih javnih sustava jasno pokazuje da se najveći financijski i tehnološki najzahtjevniji projekti i dalje nalaze u domeni nacionalne razine, dok Grad Zagreb predstavlja iznimku koja potvrđuje rastuću važnost digitalne transformacije velikih urbanih sredina.

Na prvom mjestu nalazi se Središnji državni ured za središnju javnu nabavu s ukupno 184 tendera, za koje je skolpljeno više od 400 ugovora. Ovakav rezultat potvrđuje njegovu ključnu ulogu u centralizaciji ICT nabava za državni sektor. Velik broj ugovora upućuje na česte, ponavljajuće i fragmentirane nabave, najčešće kroz okvirne sporazume i standardizirane postupke, čime ovaj naručitelj ima presudan utjecaj na strukturu tržišta i izbor tehnologija u javnoj upravi.

Na drugoj poziciji nalazi se FINA s 122 tendera. FINA se ovim brojem potvrđuje kao jedan od najoperativnijih ICT naručitelja u državi, s kontinuiranom potrebom za održavanjem, nadogradnjom i razvojem informacijskih sustava koji su temelj svakodnevnog funkcioniranja države i gospodarstva. Visok broj ugovora ukazuje na stalnu dinamiku manjih i srednjih projekata.

Treće mjesto zauzima Grad Zagreb s ukupno 101 tenderom. Grad Zagreb je uvjerljivo najaktivniji naručitelj na razini lokalne samouprave, s velikim brojem paralelnih ICT projekata koji se provode kroz gradske urede, ustanove i trgovačka društva. Ovakav volumen ugovora upućuje na kontinuiranu digitalizaciju gradskih usluga i sustava.

Na četvrtom mjestu nalazi se Hrvatska pošta sa 76 tendera. Aktivnost Hrvatske pošte odražava dugotrajan proces digitalne transformacije logističkih, distribucijskih i korisničkih sustava. Veći broj ugovora ukazuje na fazni pristup modernizaciji, kroz niz zasebnih nabava koje podržavaju operativno poslovanje.

Peto mjesto drži Hrvatska radiotelevizija sa 74 tendera. HRT se ovim rezultatom potvrđuje kao jedan od najaktivnijih javnih naručitelja u segmentu medijskih i produkcijskih ICT rješenja, gdje su potrebne česte tehnološke nadogradnje, održavanje složenih sustava i prilagodba digitalnim distribucijskim kanalima.

Gledano u cjelini, prvih pet naručitelja prema broju ugovora jasno pokazuje da najveću operativnu aktivnost u javnoj ICT nabavi nose institucije s kontinuiranim, svakodnevnim tehnološkim potrebama. Ovakva struktura naglašava razliku između naručitelja koji dominiraju po ukupnoj vrijednosti projekata i onih koji kroz velik broj ugovora dugoročno i sustavno održavaju živost domaćeg ICT tržišta. 

Najveći IT ugovaratelji prema vrijednosti u 2025.

Izvor: Tenderi.hr 

Najveći IT ugovaratelji – zajednice ponuditelja prema vrijednosti u 2025.

Izvor: Tenderi.hr 

Najveći IT ugovaratelji – zajednice ponuditelja prema broju osvojenih tendera (bez zajednica ponuditelja) u 2025.

Izvor: Tenderi.hr 

Najveći IT ugovaratelji prema broju osvojenih tendera (bez zajednica ponuditelja) u 2025.

Izvor: Tenderi.hr 

Najveći IT naručitelji prema procijenjenoj vrijednosti u 2025.

Izvor: Tenderi.hr 

Najveći IT naručitelju prema broju raspisanih tendera u 2025.

Izvor: Tenderi.hr