Ulaganja rizičnog kapitala u istočnoj Europi dosegla 3,89 milijardi eura u 1286 tvrtki i projekata

Europski tehnološki ekosustav doživio je značajnu transformaciju u posljednja dva desetljeća, a istočna Europa postala je ključni igrač u krajoliku rizičnog kapitala. Nekad podcijenjena zbog ograničenog financiranja i infrastrukture, regija se sada pozicionirala kao globalni konkurent na tehnološkoj i startup sceni. Tvrtke poput Skypea, Booking.coma i Spotifyja pokazale su da bi se tvrtke svjetske klase mogle pojaviti iz Europe, nadahnjujući novi val poduzetnika. Osobito je istočna Europa razvila snažne temelje u tehničkom obrazovanju, otpornosti i klimi koja sve više podržava ulaganja. Sljedeća analiza istražuje krajolik rizičnog kapitala u regiji, ističući ključne trendove, raspodjelu ulaganja i učinak vodećih zemalja i kompanija.

Istočna Europa zabilježila je 3,89 milijardi eura kroz 1286 poduzetničkih poslova u 2024., označavajući stabilizaciju nakon fluktuacija nakon pandemije, pokazuje analiza koju je napravio How to Web u suradnji s Infobipom. 

Osam zemalja činilo je više od 90 posto ovog volumena i to Turska (1012,2 milijuna eura), Poljska (592,1 milijuna eura), Grčka (536,6 milijuna eura), Češka (426 milijuna eura), Litva (367 milijuna eura), Estonija (342,3 milijuna eura), Rumunjska (130,7 milijuna eura) i Slovačka (129,8 milijuna eura). Ova koncentracija naglašava neujednačen razvoj regije, sa zrelim ekosustavima poput Turske i Poljske koji iskorištavaju naknadno financiranje za proširenje, dok su manja tržišta poput Albanije i Moldavije i dalje u povoju.

Ulaganja u kasnoj fazi (serije A do C) dominirala su krajolikom, čineći više od 63 posto (2,44 milijarde eura) ukupnog volumena ulaganja. Serija A je privukla 633,7 milijuna eura, serija B je dobila 609,6 milijuna eura, a serija C je prednjačila s 1,19 milijardi eura. Financiranje u početnoj fazi bilo je značajno, ukupno 634 milijuna eura, što je približno odgovaralo volumenu ulaganja serije A. Pre-seed ulaganja, iako još uvijek zaostaju, pokazala su znakove oporavka, dosegnuvši 104,6 milijuna eura, u odnosu na 99,8 milijuna eura 2023. godine.

Zemlje poput Turske, Poljske, Grčke i Češke imale su širok raspon investicijskih poslova u svim fazama. Nasuprot tome, zemlje poput Srbije, Sjeverne Makedonije i Moldavije imale su ugovore o ulaganjima koncentrirane u pre-seed i seed rundama. Naknadna ulaganja činila su 92,8 posto (3,6 milijardi eura) ukupnog volumena rizičnog kapitala, naglašavajući sklonost podržavanju postojećih startupova s visokim rastom, a ne novim sudionicima.

Trendovi ulaganja ukazuju na rastuću sklonost sektorima duboke tehnologije, umjetne inteligencije i fintecha, usklađujući se s globalnim tehnološkim trendovima. Financije, zrakoplovstvo, e-trgovina i marketing bili su među vodećim sektorima u ulaganjima rizičnog kapitala. Tehničke industrije kao što su veliki podaci, kibernetička sigurnost i robotika dobile su sve veću pozornost ulagača, čineći gotovo 50 posto prikupljenog kapitala. Unatoč značajnim tehnološkim divovima kao što su UiPath i Bitdefender, Rumunjska i druge istočnoeuropske zemlje i dalje se suočavaju s izazovima u financiranju u ranoj fazi, što zahtijeva daljnju podršku investitora i kreatora politika.

Rumunjska je nastavila svoj niz premašivanja ulaganja od 100 milijuna eura četvrtu godinu zaredom, dosegnuvši 130,7 milijuna eura u 2024. Broj transakcija povećao se za 31,1 posto, sa 61 u 2023. na 80 u 2024., unatoč tek neznatnom povećanju ukupnog volumena ulaganja. FintechOS je predvodio rumunjski investicijski krajolik s 54 milijuna eura Serije C, što čini gotovo 41,3 posto ukupnog volumena. Pre-seed ulaganja gotovo su se udvostručila 2024., što ukazuje na potencijalnu revitalizaciju financiranja u ranoj fazi u zemlji.

Fragmentirana tržišta u regiji - koja obuhvaćaju 22 zemlje s različitim propisima - nenamjerno su potaknula otpornost. Startupi kao što su estonski Starship Technologies (90 milijuna eura Serija C) i slovački CloudTalk (25,2 milijuna eura Serija B) globalno su se proširili tako što su se rano snašli u ovoj složenosti1. Slično tome, poljski Kontakt.io (41,7 milijuna € serija C) proširio je svoja IoT rješenja na više od 50 tržišta, pokazujući "prednost prilagodljivosti" ukorijenjenu u istočnoeuropskim pothvatima.

Na tržištu je došlo do pomaka prema kapitalnoj učinkovitosti i održivosti, pri čemu ulagači daju prednost startupima koji pokazuju jasnu privlačnost i potvrdu. Ekonomski čimbenici, uključujući inflaciju i geopolitičku neizvjesnost, utjecali su na investicijske strategije, što je dovelo do opreznog pristupa. Industrija rizičnog kapitala ostaje dugoročna igra s ulagačima koji traže visoke povrate na kapitalna ulaganja tijekom vremena. Naknadna ulaganja i dalje su dominirala, odražavajući povjerenje ulagača u povećanje postojećih uspješnih tvrtki umjesto preuzimanja rizika na neprovjerenim startupima.

Istočna Europa treba riješiti nedostatke u financiranju iu ranoj i kasnoj fazi ulaganja kako bi se osigurao stabilan niz novonastalih poduzeća visokog rasta. Regulatorno okruženje koje pruža veću podršku, posebno za prekogranična ulaganja i politike prilagođene startupovima, ključno je za daljnje ubrzanje rasta. Regija bi trebala nastaviti poticati živahna tehnološka središta i širiti suradnju između lokalnih i međunarodnih ulagača kako bi stvorila više prilika za financiranje. Poticanje dubokih tehnoloških istraživanja i AI inovacija će istočnu Europu pozicionirati kao globalnog lidera u novim tehnologijama.

Prošla godina pokazala je sazrijevanje istočnoeuropskog tržišta rizičnog kapitala, koje karakterizira povećani obujam ulaganja, snažno naknadno financiranje i značajan doprinos ulaganja u kasnoj fazi. Zemlje poput Turske, Poljske, Grčke i Češke postale su dominantni igrači, a Rumunjska također pokazuje otpornost i rast. Tržište doživljava promjenu ciklusa, s obnovljenim fokusom na disciplinirana ulaganja, kapitalnu učinkovitost i održivo skaliranje.

Unatoč tim uspjesima, izazovi ostaju, osobito u financiranju u ranoj fazi. Poticanje većih ulaganja prije početka i početka poslovanja bit će ključno za održavanje dugoročnog rasta. Ulagači i kreatori politike moraju raditi zajedno kako bi stvorili okruženje koje njeguje inovacije i privlači lokalni i međunarodni kapital.

U konačnici, Istočna Europa je na putu da postane jedan od vodećih svjetskih startup ekosustava. S kontinuiranim fokusom na strateška ulaganja, duboku tehnologiju i umjetnu inteligenciju, regija je spremna izgraditi globalno konkurentne tvrtke koje mogu potaknuti gospodarsku transformaciju i tehnološki napredak.