UGP ističe da cilj ovih zahtjeva nije zaustavljanje digitalizacije, već njezino provedivo, stabilno i partnersko uvođenje, u interesu svih dionika.
Više od 9.400 poduzetnika i građana poručilo je da se Fiskalizacija 2.0 mora uvoditi bez straha od kazni i zastoja u poslovanju. Tim povodom održan je konstruktivan sastanak predstavnika Udruge Glas poduzetnika (UGP) i Ministarstva financija, na kojem je UGP predao peticiju i iznio ključne zahtjeve za olakšavanje provedbe sustava.
UGP su na sastanku predstavljali Boris Podobnik, predsjednik, Bruno Samardžić i Lana Šiljeg, dopredsjednici, te Ivana Ožegović, članica Nadzornog odbora.
Ministarstvo financija predstavljali su Marko Primorac, ministar financija, Tereza Rogić Lugarić, državna tajnica, Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave, Marijana Vuraić Kudeljan, zamjenica ravnatelja, te Renata Kalčić, pomoćnica ravnatelja.
Na sastanku se raspravljalo o problemima u prijelaznoj fazi provedbe Fiskalizacije 2.0, koji u najvećoj mjeri pogađaju poduzetnike i računovođe. UGP je naglasio da digitalizacija mora olakšavati poslovanje, a ne stvarati dodatno administrativno i tehničko opterećenje.
UGP ističe da cilj ovih zahtjeva nije zaustavljanje digitalizacije, već njezino provedivo, stabilno i partnersko uvođenje, u interesu svih dionika.
Nakon sastanka i razmjene informacija, UGP je Ministarstvu financija dostavio sljedeće zahtjeve:
Ključni zahtjevi UGP-a
Poslovanje Ericsson Nikola Tesla Grupe u prvih šest mjeseci 2026. obilježili su rast prihoda, profitabilnosti i vrijednosti ugovorenih poslova, uz zadržavanje snažne novčane pozicije i stabilne bilance. Prihodi od prodaje porasli su za 18,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te su dosegnuli 130,9 milijuna eura.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati operativnu profitabilnost, ali uz vidljivo smirivanje tempa rasta nakon izrazito snažnog razdoblja od 2021. do 2024. godine. Prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i baze Fina Info.BIZ, ukupna EBITDA (dobit prije kamata, oporezivanja, amortizacije i deprecijacijer) promatranih ICT segmenata dosegnula je 1,766 milijardi eura, što je 5,26 posto više nego godinu ranije. Riječ je o nastavku pozitivnog trenda, ali i o najnižoj godišnjoj stopi rasta u promatranom petogodišnjem razdoblju, nakon 16,23 posto u 2022., 13,41 posto u 2023. i 12,96 posto u 2024. godini.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je rasti, ali uz vidljivo usporavanje dinamike nakon snažnog postpandemijskog investicijskog ciklusa. Ukupni prihodi triju promatranih segmenata softvera, računala te komunikacija i telekoma dosegnuli su 8,07 milijardi eura, što je 564,33 milijuna eura više nego 2024. godine, kada su iznosili 7,50 milijardi eura. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ, a pokazuje tržište koje je u pet godina povećalo prihode s 5,08 milijardi eura u 2021. na više od osam milijardi eura u 2025. godini. To znači da je hrvatski ICT sektor u promatranom razdoblju nominalno narastao za gotovo tri milijarde eura, uz CAGR od 12,25 posto.
