Preseljenje aplikacija i infrastrukture prema cloud računalnim uslugama može olakšati život, no ne znači automatski i da više ne postoji odgovornost za čuvanjem podataka organizacija sigurnima. Taj dio se ne mijenja, ni blizu. Jer, kibernetički kriminalci napadaju cloud okruženje kao i svako drugo.
Naime, kako se ubrzano mijenja situacija pa cloud postaje nativna stavka organizacija, tako se mijenja i percepcija kibernetičkih kriminalaca. Lako i brzo se prilagođavaju, kao sa svakom tehnologijom kroz povijest.
Upravo zato ne čudi ni da je cloud sigurnost najbržerastući segment na tržištu koje se tiče sigurnosti u globalu. Riječ je o potrošnji od 841 milijun američkih dolara u prošloj godini, što je 246 milijuna dolara više nego što se potrošilo kroz 2020.
Trenutno, većina organizacija koristi višestruke cloud usluge i veći broj njihovih poslužitelja. Također, glavni im je izbor hibridni cloud, u kojem se kombinira privatni i javni cloud. Onaj privatni bira se za čuvanje najosjetljivijih podataka, a javni za one manje osjetljive. Time se štedi novac, ali i vrijeme.
Nažalost, sve češće smo svjedoci da hibridni cloud stvara komplikacije jer svaki poslužitelj ima različite modele vezane uz sigurnost, koje korisnici moraju prepoznati, shvatiti i potom njima upravljati na predviđen način. To pak troši vrijeme i novac. Dakle, situacija je zamršena. Ali nije nepremostiva.
Naravno, razviti pravi sigurnosni plan nije lako. Neke se organizacije brinu oko potencijalnih napada većih hakerskih grupa, druge se muče kako odviknuti zaposlenike da za lozinku biraju "1234". Stoga, usvajanje osnova sigurnosti, razumijevanje kamo ide tržište i postavljanje teških pitanja pružateljima usluga u cloudu o njihovoj vlastitoj sigurnosti dobar je put koji treba slijediti i pridržavati se kako bi cloud iskustvo bilo ugodno.
Siemens je otvorio prvi građevinski kompleks svog tehnološkog centra (STC) u istraživačkom kampusu Garching, sjeverno od Münchena u Njemačkoj. Tu se nalaze i druge institucije pored Tehničkog sveučilišta u Münchenu (TUM), poput Instituta Max Planck i SAP-a, s oko 28.000 ljudi koji rade u ovom središtu.
Google planira potrošiti 600 milijuna eura na novi podatkovni centar u Nizozemskoj. To će dodati gotovo 4 milijarde eura uloženih u širenje nizozemske infrastrukture tvrtke tijekom proteklog desetljeća.
U prvom kvartalu 2024. Nokia je imala pad neto prodaje od 20 posto na 4,7 milijardi eura. Tvrtka je pad pripisala stalnoj slabosti tržišta. Neto dobit dobavljača porasla je 52 posto na 438 milijuna eura, čemu su pridonijela poboljšanja marži, ušteda troškova i ugovori o patentima.
