Analiza poslovanja više od 17 tisuća aktivnih domaćih ICT tvrtki pokazuje kako softverski segment nastavlja svoj uzlazni trend rasta neto dobiti, iako su stope rasta u odnosu na dvije godine ranije ipak mnogo usporenije u promatranoj posljednjoj poslovnoj 2020. godini.
Prema podacima koje je pripremio Dun & Bradstreet Hrvatska, a analizirala ekipa ICTbusiness vidljivo je da u prošloj godini u odnosu na 2019. godinu neto dobit cijelog tržišta povećana 7,27 posto na ukupno nešto više od 3 milijarde kuna. Tome rastu najviše je pridnio softverski segment koji je imao rast od 13,72 posto na gotovo 1,7 milijardi kuna. Segment telekomunikacija je stabilan i imao je tek minimalan rast od 0,65 posto i ostvarenih 1,2 milijarde kuna.
Iz toga je vidljivo da u posljednje dvije godine kada je riječ o neto dobiti softverski segment je jači i od telekoma, no prije svega treba reći da je riječ o telekom sektoru s realno tri velike tvrtke, dok je u konačnici najveći broj tvrtki realno u sektoru softvera.
Najmanju dobit bilježi segment računala i to 157,293 milijuna kuna uz pad u 2020. u odnosu na godinu dana ranije od 1,78 posto.
Znamo da će mnogi reći kako će se opet na listi naći i tvrtke koje možda ne pripadaju po pretežitoj djelatnosti ovom segmentu, ali NKD je realno jedina prava odrednica. Problem naravno nastaje jer mnogima NKD odnosno glavna djelatnost prema NKD je samo jedna u nizu djelatnosti ponekad i nije ključna. Dakle cijeli ICT pripada u tri NKD područja softver 62.01, 62.02, 62.03, 62.09, 63.11; računala 26.20, 58.21, 58.29, 95.11 te komunikacije i telekomi 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90. Prema ovim NKD-ovima u analizu je ukupno čak 17 tisuća tvrtki.
Neto dobit ICT sektora | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | 2020 | YoY 2017/2016 | YoY 2018/2017 | YoY 2019/2018 | YoY 2020/2019 |
Telekomunikacije | 1.128.647.300,00 | 906.676.600,00 | 1.652.525.000,00 | 1.233.127.200,00 | 1.241.113.900,00 | -19,67 | 82,26 | -25,38 | 0,65 |
Softver | 819.910.800,00 | 937.877.900,00 | 1.177.266.400,00 | 1.489.588.300,00 | 1.694.020.500,00 | 14,39 | 25,52 | 26,53 | 13,72 |
Računala | 173.786.200,00 | 204.766.300,00 | 212.147.500,00 | 160.136.800,00 | 157.293.100,00 | 17,83 | 3,60 | -24,52 | -1,78 |
UKUPNO | 2.122.344.300,00 | 2.049.320.800,00 | 3.041.938.900,00 | 2.882.852.300,00 | 3.092.427.500,00 | -3,44 | 48,44 | -5,23 | 7,27 |
Izvor: Dun & Bradstreet Hrvatska, analiza ICTBusiness.info
Microsoft je samo u drugom kvartalu fiskalne 2026. godine uključio 1 GW novih kapaciteta podatkovnih centara. Riječ je o iznimno brzom tempu širenja, osobito ako se usporedi s podatkom da je tijekom cijele fiskalne 2025. godine kompanija pustila u rad ukupno 2 GW kapaciteta.
Prema podacima Tenderi.hr ukupna procijenjena vrijednost tendera za koje je objavljen sklopljeni ugovor za prva polovica 2026. godine dosegla je 890.18 milijuna eura uz rast od 17,73 posto i to zbog rasta broja tendera i nabava, ali i nekoliko velikih višegodišnjih državnih tendera za nabavu hardvera, softvera i usluga.
Utrka za umjetnu inteligenciju sve se manje vodi samo kroz modele i aplikacije, a sve više kroz pristup električnoj energiji, zemljištu, mrežnim priključcima, čipovima i dugoročnim ugovorima za podatkovne centre. Najveće tehnološke kompanije ulaze u razdoblje u kojem se konkurentska prednost ne mjeri samo kvalitetom algoritama, nego i time tko može osigurati dovoljno računalnog kapaciteta za treniranje i izvođenje modela. Procjene za 2026. pokazuju da će pet najvećih američkih hiperskalera zajedno premašiti prag od 600 milijardi dolara kapitalnih izdataka, pri čemu se oko tri četvrtine tog iznosa povezuje s AI infrastrukturom. To umjetnu inteligenciju pretvara u jedan od najvećih investicijskih ciklusa u digitalnoj industriji.
