Samsung je prikupio 2,2 milijarde dolara prodajom više od polovice svog udjela u nizozemskoj tvrtki za proizvodnju čipova ASML. Njegov udio u tvrtki sada je smanjen na oko 2,75 milijuna dionica.
Korea Economic Daily citirao je podneske koji pokazuju da je Samsung prodao oko 3,6 milijuna dionica između travnja i lipnja, smanjivši svoj udjel s 1,6 posto na 0,7 posto. Novine su izvijestile da je Samsung namijenio prikupljenih 2,2 milijarde dolara za ulaganje u proizvodne linije čipova, u pokušaju da poveća kapacitete svog ljevaoničkog poslovanja i konkurira većim igračima u segmentu, uključujući Taiwan Semiconductor Manufacturing Company.
Samsung je detaljno opisao ambiciozne planove za svoj posao ugovorne proizvodnje čipova krajem 2022., postavljajući cilj više nego utrostručiti proizvodnju naprednih čipova do 2027. Kao dio toga, cilj mu je masovna proizvodnja čipova pomoću 2nm procesa 2025. i također radi o stvaranju drugog pogona u američkoj saveznoj državi Texas, dodajući tri ljevaonice u Južnoj Koreji.
Nizozemska vlada prošlog je mjeseca pooštrila ograničenja na izvoz neke od najnaprednijih opreme za proizvodnju čipova u zemlji, kao dio globalnog pritiska na Kinu. Nekoliko izvješća u to vrijeme ukazivalo je da će ASML biti teško pogođen ovim potezom, ali je tvrtka izjavila da ne očekuje utjecaj na svoje financijske rezultate ove godine.
Abysalto je nakon prve godine poslovanja u fazi u kojoj se početno spajanje mora pretvoriti u održiv rast i jasniji tržišni nastup. Kompanija je nastala iz tri tvrtke, kulturno se povezala i sada se priprema za širenje proizvoda i izlazak na strana tržišta. Željko Tandarić, predsjednik Uprave Abysalta, opisuje tu prvu godinu kao razdoblje učenja, povezivanja timova i postavljanja temelja za sljedeću etapu.
Hrvatska IT industrija posljednjih je nekoliko godina često govorila o krizi, usporavanju i promjenama tržišnih uvjeta. Ivan Bešlić iz udruge Unit Croatia i suosnivač Sofascorea smatra da je središnja tema danas ipak drukčija. Umjesto krize, industrija sve više govori o transformaciji koju donosi umjetna inteligencija. AI za njega nije tehnologija koja tek dolazi, nego stvarnost koja već mijenja način rada kompanija, očekivanja klijenata i odnos prema javnim politikama.
Burra je nastala kao odgovor na pitanje može li se regionalni sektor IT usluga okrupniti bez gubitka poduzetničke energije kompanija koje su ga izgradile. Iako je prvi korak napravljen u Hrvatskoj, ambicija platforme od početka nije bila ograničena na domaće tržište. Sven Marušić, CEO Burre, objašnjava da je cilj stvoriti širu platformu za jugoistočnu Europu, s primarnim tržišnim fokusom na zapadnu Europu i Sjedinjene Američke Države.