Povećanjem stope zaposlenosti žena u državama članicama OECD-a BDP bi mogao porasti za 6 milijardi eura

Povećanjem stope zaposlenosti žena u državama članicama OECD-a BDP bi mogao porasti za 6 milijardi eura
Fotolia

Prema PwC-ovom indeksu žena u svijetu rada za 2020. (Women in Work 2020), tri zemlje na vrhu ljestvice su Island, Švedska i Slovenija. Poljska je zabilježila najveće povećanje u pogledu apsolutnog rezultata, zbog značajnih poboljšanja gotovo svih čimbenika i najvećeg smanjenja razlike u plaćama među spolovima među državama članicama OECD-a.

Tijekom 2017. i 2018. godine Češka je zabilježila najveći skok na ljestvici u odnosu na ostale države članice OECD-a, poboljšavši svoj rang za 4 mjesta sa 23. na 19., zahvaljujući malim, ali pozitivnim poboljšanjima svih čimbenika indeksa, posebice razlike u zastupljenosti i stope nezaposlenosti žena.

Otklanjanjem razlika u plaćama među spolovima u državama članicama OECD-a BDP bi mogao porasti za 2 bilijuna dolara, dok bi u SIE potencijalni ekonomski dobici od otklanjanja razlike u plaćama između muškaraca i žena lokalnim gospodarstvima donijeli više od 42 milijarde dolara.

U zemljama skupine G7 žene u prosjeku čine samo 30% radne snage na području tehnologije, čime se ističe potreba da tvrtke poboljšaju mogućnosti za žene u tom sektoru, i to ulaganjem u programe za stručno usavršavanje i druge edukacijske programe.

Prema najnovijem PwC-ovom indeksu žena u svijetu rada, koji analizira ekonomsko osnaživanje žena u 33 države članice OECD-a, kada bi stopa zaposlenosti žena u državama članicama OECD-a dostigla onu u Švedskoj, BDP država članica OECD-a mogao bi porasti za više od 6 bilijuna dolara. Dostizanje iste razine bi lokalnim gospodarstvima šest država članica OECD-a u srednjoj i istočnoj Europi (Poljska, Češka, Estonija, Mađarska, Poljska, Slovenija i Slovačka) donijelo do 155 milijardi dolara.

Najnoviji indeks žena u svijetu rada pokriva razdoblje od 2017. do 2018. godine kada je razina gospodarskog osnaživanja žena u državama članicama OECD-a nastavila rasti. Island i Švedska su petu godinu zaredom zadržale prva dva mjesta, a Slovenija je zauzela treće mjesto. Češka je zabilježila najveći skok na ljestvici u odnosu na ostale države članice OECD-a, skočivši s 23. na 19. mjesto, zahvaljujući malim, ali pozitivnim poboljšanjima svih čimbenika indeksa.

Poljska je zabilježila najveće povećanje u pogledu apsolutnog rezultata, zbog značajnih poboljšanja gotovo svih čimbenika i najvećeg smanjenja razlike u plaćama među spolovima diljem država članica OECD-a. Trenutačno zauzima 8. mjesto u svijetu u smislu ekonomske rodne ravnopravnosti, što je izuzetno veliko poboljšanje u usporedbi sa situacijom prije 20 godina, kada se nalazila na 19. mjestu u svijetu. SAD su zabilježile skroman pomak na rang ljestvici s 22. u 2017. na 20. mjesto u 2018. godini.

Iako je Velika Britanija bila iznad prosjeka država članica OECD-a i na drugom je mjestu iza Kanade u usporedbi s ostalim članicama skupine G7, njezina se pozicija jedva pomakla od 2000. godine kada je bila na 17. mjestu, unatoč poboljšanju učinka na području svih pet čimbenika.

Estonija i Irska zabilježile su najveći pad na ljestvici ove godine. Obje zemlje su pale za četiri mjesta, uglavnom zbog smanjenja stope zaposlenosti žena na puno radno vrijeme u Estoniji i povećanja razlike u plaći među spolovima u Irskoj.

Izvještaj PwC-a također otkriva da bi smanjivanje razlike u plaćama među spolovima moglo povećati zaradu žena u državama članicama OECD-a za više od 2 bilijuna dolara, što je povećanje za 21 %,

dok bi lokalnim gospodarstvima šest država članica OECD-a u SIE moglo donijeti više od 42 milijarde dolara.

„Iako je došlo do napretka diljem država članica OECD-a, ritam poboljšanja u zemljama SIE je impresivan, a zemlje regije visoko su rangirane u pogledu ekonomske rodne ravnopravnosti. Međutim, još uvijek ima puno prostora za poboljšanje, što bi bilo od iznimne koristi za lokalna gospodarstva. To nije samo gospodarsko pitanje, već se odnosi i na dobrobit građana i socijalnu koheziju. Kako bi ostvarili te dobitke, tvrtke i vlade trebaju surađivati na tome da se zaposli što veći broj žena i da se osigura poštena i jednaka struktura plaća“, istaknula je Zlata Elksnina, voditeljica PwC-ovih aktivnosti vezanih za raznolikost i inkluziju u SIE.

U zemljama skupine G7 žene u prosjeku čine samo 30 % radne snage na području tehnologije, a još se manje žena nalazi na najvišim položajima u tehnološkim tvrtkama. Prema PwC-ovom indeksu žena u tehnologiji, koji je uključen u ovogodišnju studiju, Kanada je od svih zemalja skupine G7 ostvarila najveći uspjeh u pogledu rodne zastupljenosti i jednakosti u tehnološkom sektoru, dok je Francuska na drugom, a SAD na trećem mjestu.

U pogledu indeksa žena u tehnologiji, Ujedinjena Kraljevina zauzima peto mjesto među zemljama skupine G7. Lošije mjesto na rang ljestvici rezultat je ispodprosječnog učinka po svim čimbenicima, osim udjela žena u upravama tvrtki u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija (TMT).

PwC-ova studija također otkriva da bi umjetna inteligencija i nove tehnologije poput robotike, bespilotnih letjelica (dronova) i vozila bez vozača mogle preuzeti poslove žena, ali i stvoriti nova radna mjesta. U državama članicama OECD-a radnice bi mogle ostvariti određeni dobitak, no raspodjela dobitaka i gubitaka može se značajno razlikovati po zemljama i industrijskim sektorima. Očekuje se da će u sektoru zdravstva i socijalne skrbi, koji je najveći poslodavac žena u državama članicama OECD-a, kao rezultat tehnologije doći do neto povećanja zaposlenosti žena. Međutim, u sektorima veleprodaje, maloprodaje i proizvodnje se u državama članicama OECD-a kao rezultat tehnologije očekuje neto smanjenje zaposlenosti žena.

Kako tehnologija i dalje mijenja svijet rada, nedavno PwC-ovo globalno istraživanje pokazalo je da više od polovice radnika širom svijeta smatra da će se zbog automatizacije njihov posao značajno promijeniti ili će postati suvišnim u razdoblju od jednog desetljeća.

„Zakonodavci i tvrtke imaju ključnu ulogu pomoći ljudima, uključujući žene, da se prilagode tehnološkim promjenama tijekom njihovog radnog vijeka. Također je od presudne važnosti da žene dobiju prave prilike za usavršavanjem u okolnostima kada se suočavamo sa sve većom automatizacijom i kada smo na pragu četvrte industrijske revolucije. To uključuje više mogućnosti za usavršavanje digitalnih vještina i STEM područja, pružanje podrške prilikom prekvalifikacije za druge poslove u sektorima u kojima je „ljudska dimenzija“ presudna i pružanje mogućnosti za učenje emocionalno-socijalnih vještina, poput kreativnosti, rješavanja problema i fleksibilnosti. Zato u PwC-u u SIE, gdje je udio žena među zaposlenicima blizu 60 %, digitalno usavršavanje predstavlja glavni fokus naših aktivnosti vezanih uz zaposlenike“, dodala je Branka Rajicic, PwC-ova voditeljica za ljude i talente za SIE.