Posljednja tri mjeseca 2025. godine donijela gotovo 237 milijuna eura ugovorenih poslova, uvjerljivi pobjednik King ICT

Prema podacima Tenderi.hr ukupna procijenjena vrijednost tendera za koje je objavljen sklopljeni ugovor za četvrti kvartal 2025. godine dosegla je 580,78 milijuna eura uz rast od 56,72 posto na godišnjoj razini. Pritom treba uzeti u obzir da je ove godine bilo više tendera koji su višegodišnji s vrlo visokim procijenjenim vrijednostima.

U odnosu na isti kvartal 2024. godine, prema podacima Tenderi.hr, ugovorenih poslova bilo je 236,86 milijuna eura uz rast na godišnjoj razini od 5,19 posto.

Na temelju dostavljenih i pročišćenih podataka o ugovorenim vrijednostima u javnoj nabavi u ICT sektoru, jasno se izdvajaju izvođači s najvećim financijskim udjelom, pri čemu je koncentracija vrijednosti izrazito naglašena kod nekoliko vodećih tvrtki.

Na prvom mjestu nalazi se KING ICT s ukupno ugovorenom vrijednošću od 32.619.362,22 eura. Riječ je o uvjerljivo najvećem pojedinačnom iznosu među svim analiziranim izvođačima, što potvrđuje dominantnu tržišnu poziciju KING ICT-a u velikim i složenim projektima javne nabave, osobito onima koji uključuju državna tijela i središnje sustave.

Drugu poziciju zauzima COMBIS s ugovorenom vrijednošću od 17.385.257,39 eura. Iako je razlika u odnosu na vodećeg izvođača značajna, COMBIS se i dalje jasno pozicionira u sam vrh tržišta, potvrđujući snažnu prisutnost u segmentu sistemske integracije i infrastrukturnih ICT projekata za javni sektor.

Na trećem mjestu je STORM COMPUTERS s ukupnom ugovorenom vrijednošću od 15.719.957,19 eura. Ovaj rezultat pokazuje stabilnu i kontinuiranu uključenost STORM COMPUTERS-a u projekte javne nabave, uz relativno malu razliku u odnosu na drugoplasiranog izvođača, što dodatno naglašava konkurentnost samog vrha tržišta.

Četvrtu poziciju drži državna IT tvrtka APIS IT s ugovorenih 7.170.621,50 eura. Kao tvrtka u državnom vlasništvu, APIS IT ima specifičnu ulogu u javnoj nabavi, a ovaj iznos potvrđuje njegovu kontinuiranu uključenost u ključne informacijske sustave državne uprave i javnih institucija.

Peto mjesto pripada tvrtki Eviden s ukupnom ugovorenom vrijednošću od 6.880.184,00 eura. Iako s nešto manjim iznosom u odnosu na APIS IT, Eviden se jasno pozicionira među pet najznačajnijih izvođača, što upućuje na rastuću prisutnost ove tvrtke u projektima javne nabave u Hrvatskoj.

Podaci o zajednicama ponuditelja govore kako je najveći dio ugovorene vrijednosti koncentrira u nekoliko snažnih konzorcija, okupljenih oko etabliranih domaćih ICT tvrtki i specijaliziranih softverskih kuća.

Najveću ugovorenu vrijednost ostvarila je zajednica ponuditelja koju čine CROZ, TIS Grupa, Notch Software Solutions, Kodilion, NEOS, Serengeti i True North, s ukupno ugovorenih 7.399.650,00 eura. Riječ je o izrazito snažnom i širokom konzorciju koji okuplja niz kompanija s dubokim iskustvom u razvoju softvera, digitalnoj transformaciji i kompleksnim IT sustavima za javni sektor, što se jasno odražava i u financijskoj težini osvojenih ugovora.

Na drugoj poziciji nalazi se zajednica ponuditelja koju čine SENSO PROFI i CompING, s ugovorenom vrijednošću od 5.471.416,59 eura. Ova kombinacija pokazuje uspješno spajanje specijaliziranih znanja i integratorskih kapaciteta, što im omogućuje konkurentnost u većim i tehnički zahtjevnijim projektima javne nabave.

Treće mjesto zauzima zajednica ponuditelja POMAK i PROTOK, s ukupno ugovorenih 5.179.788,42 eura. Ovaj iznos potvrđuje da i manji, fokusiraniji konzorciji mogu ostvariti značajan tržišni rezultat, osobito kada su usmjereni na jasno definirane segmente i imaju snažnu ekspertizu u nišnim područjima.

Na četvrtom mjestu nalazi se zajednica ponuditelja koju čine CompING i KING ICT, s ugovorenom vrijednošću od 2.180.396,32 eura. Iako je iznos osjetno niži u odnosu na prva tri konzorcija, riječ je o suradnji dviju izrazito snažnih tvrtki na domaćem ICT tržištu, čija se partnerstva često formiraju upravo za specifične projekte unutar javnog sektora.

Peto mjesto pripada zajednici ponuditelja i4next leasing Croatia i CompING, s ukupno ugovorenih 1.266.837,52 eura. Ovaj konzorcij pokazuje kako se uz klasične ICT tvrtke u javnoj nabavi sve češće pojavljuju i financijski partneri, osobito u projektima koji uključuju modele financiranja, leasinga ili dugoročnog upravljanja infrastrukturom.

Gledano u cjelini, prvih pet zajednica ponuditelja ostvaruje dominantan dio ukupne ugovorene vrijednosti, uz jasno izraženu razliku između vodeća tri konzorcija i ostatka tržišta. Posebno je uočljiva uloga CompING-a, koji se pojavljuje u više zajednica unutar samog vrha, što upućuje na njegovu snažnu poziciju i fleksibilnost u različitim partnerskim modelima javne nabave u ICT sektoru.

Na temelju dostavljenih i pročišćenih podataka o broju sklopljenih ugovora u ICT javnoj nabavi, vidljiv je jasan poredak izvođača prema operativnoj prisutnosti na tržištu, pri čemu broj ugovora otkriva drukčiju sliku tržišta od one temeljene isključivo na ugovorenoj vrijednosti.

Najizraženiju poziciju ima KING ICT s ukupno 141 sklopljenim ugovorom. Taj rezultat daleko nadmašuje sve ostale izvođače i upućuje na iznimno široku uključenost KING ICT-a u projekte javne nabave, kako po obujmu, tako i po rasponu naručitelja i vrsta poslova. Ovakav broj ugovora potvrđuje snažnu operativnu prisutnost i kontinuiranu aktivnost na tržištu, neovisno o pojedinačnim iznosima.

Na drugoj poziciji nalazi se SENSO PROFI s 49 ugovora. Iako je razlika u odnosu na vodećeg izvođača vrlo velika, SENSO PROFI se jasno pozicionira kao jedan od najaktivnijih sudionika javne nabave, s naglaskom na veći broj manjih ili srednjih projekata koji kumulativno osiguravaju snažnu tržišnu prisutnost.

Treće mjesto zauzima COMBIS s ukupno 41 ugovorom. Ovaj podatak potvrđuje da COMBIS, uz visoke ugovorene vrijednosti u pojedinim projektima, ima i stabilan kontinuitet ugovaranja u javnom sektoru, što ga svrstava među ključne i dugoročno prisutne izvođače u ICT javnoj nabavi.

Na četvrtom mjestu je Telemach Hrvatska s 39 sklopljenih ugovora. Ovakav broj pokazuje snažnu uključenost telekom operatora u projekte javnog sektora, osobito u segmentima povezivosti, podatkovnih usluga i mrežne infrastrukture, gdje se Telemach Hrvatska pozicionira kao jedan od najaktivnijih ponuđača.

Peto mjesto pripada tvrtki LOST s ukupno 30 ugovora. Iako s manjim brojem ugovora u odnosu na prva četiri izvođača, LOST se jasno izdvaja kao relevantan i čest partner u javnoj nabavi, što upućuje na specijaliziranu ponudu i stabilnu potražnju za njegovim rješenjima unutar javnog sektora.

Gledano u cjelini, prvih pet izvođača po broju ugovora jasno dominira tržištem po operativnoj aktivnosti. Posebno se ističe izrazita razlika između vodeće pozicije KING ICT-a i ostatka tržišta, dok se ostali izvođači grupiraju u rasponu od tridesetak do pedesetak ugovora, što upućuje na razmjerno stabilnu, ali znatno fragmentiraniju razinu tržišne prisutnosti.

Na prvom mjestu nalazi se Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje s ukupno procijenjenom vrijednošću nabava od 130.284.900,00 eura. Ovaj iznos uvjerljivo nadmašuje sve ostale naručitelje i jasno pokazuje razmjere digitalnih i informatičkih projekata unutar mirovinskog sustava, koji zahtijeva složena, dugoročna i visoko pouzdana ICT rješenja.

Drugu poziciju zauzima Središnji državni ured za središnju javnu nabavu s procijenjenom vrijednošću od 121.240.000,00 eura. Kao središnje tijelo koje provodi objedinjene nabave za velik broj državnih institucija, ovaj ured ima ključnu ulogu u oblikovanju tržišta javne nabave, a visoka procijenjena vrijednost potvrđuje njegov strateški značaj za cijeli ICT sektor.

Na trećem mjestu nalazi se HEP s procijenjenom vrijednošću od 36.350.656,00 eura. Ovaj iznos ukazuje na kontinuirana ulaganja energetskog sektora u informacijske sustave, digitalizaciju poslovanja i podršku kritičnoj infrastrukturi, gdje ICT ima izravnu ulogu u stabilnosti i učinkovitosti sustava.

Četvrtu poziciju drži Grad Zagreb s ukupno procijenjenih 35.156.880,00 eura. Kao najveća jedinica lokalne samouprave, Grad Zagreb pokazuje snažnu orijentaciju prema digitalnim rješenjima, pametnim gradskim sustavima i modernizaciji administrativnih procesa, što se jasno reflektira u visini planiranih ICT nabava.

Peto mjesto zauzima Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture s procijenjenom vrijednošću od 33.665.866,68 eura. Ovaj iznos potvrđuje važnost ICT-a u sektoru prometa i infrastrukture, osobito u kontekstu upravljanja velikim sustavima, nadzora, sigurnosti i digitalne povezanosti.

Gledano u cjelini, prvih pet naručitelja nosi izrazitu većinu ukupne procijenjene vrijednosti ICT javne nabave. Posebno se ističe snažna dominacija velikih državnih sustava i središnjih tijela, dok razlike između treće, četvrte i pete pozicije pokazuju relativno izjednačenu razinu ulaganja, ali i jasno potvrđuju da se najveći ICT projekti koncentriraju upravo u nacionalnim i infrastrukturno ključnim institucijama.

Najveći broj ugovora ima Grad Zagreb s ukupno 51 sklopljenim ugovorom. Ovaj podatak jasno pokazuje da Grad Zagreb, kao najveća jedinica lokalne samouprave, ima izrazito visoku razinu operativne aktivnosti u ICT nabavi. Velik broj ugovora upućuje na fragmentiranu strukturu projekata, česte nabave manjih i srednjih rješenja te kontinuiranu potrebu za održavanjem i nadogradnjom gradskih informacijskih sustava.

Na drugom mjestu nalazi se FINA s 47 ugovora. FINA se time potvrđuje kao jedan od najaktivnijih naručitelja u ICT sektoru, što je očekivano s obzirom na njezinu središnju ulogu u platnom prometu, fiskalnim i registracijskim sustavima te digitalnim servisima za državu, građane i gospodarstvo. Visok broj ugovora ukazuje na stalne tehnološke prilagodbe i razvoj novih funkcionalnosti.

Treću poziciju dijele Ministarstvo obrane Republike Hrvatske i Hrvatska pošta, s po 26 sklopljenih ugovora. Kod Ministarstva obrane riječ je o kontinuiranim nabavama vezanim uz sigurnosne, komunikacijske i informacijske sustave, dok Hrvatska pošta kroz veći broj ugovora pokazuje snažan fokus na digitalizaciju logističkih, poštanskih i korisničkih procesa.

Peto mjesto dijele Hrvatske autoceste i HEP, s po 22 ugovora. U oba slučaja riječ je o infrastrukturnim sustavima od strateškog značaja, gdje ICT ima ključnu ulogu u nadzoru, upravljanju i optimizaciji poslovanja. Broj ugovora pokazuje da se ulaganja raspoređuju kroz niz specifičnih projekata, a ne kroz mali broj velikih nabava.

Gledano u cjelini, prvih pet naručitelja po broju ugovora jasno dominira operativnom dinamikom ICT javne nabave. Za razliku od ljestvica temeljenih na procijenjenim ili ugovorenim vrijednostima, ovdje se ističu institucije i poduzeća s kontinuiranim, svakodnevnim potrebama za ICT rješenjima, što potvrđuje da broj ugovora predstavlja važan pokazatelj stvarne tržišne aktivnosti i intenziteta digitalne transformacije u javnom sektoru.

Najveći IT ugovaratelji prema vrijednosti u Q4 2025.

Izvor: Tenderi.hr

 

Najveći IT ugovaratelji – zajednice ponuditelja prema vrijednosti u Q4 2025.

Izvor: Tenderi.hr

 

Najveći IT ugovaratelji prema broju osvojenih tendera (bez zajednica ponuditelja) u Q4 2025.

Izvor: Tenderi.hr

 

Najveći IT naručitelji prema vrijednosti u Q4 2025.

Izvor: Tenderi.hr

 

Najveći IT naručitelju prema broju osvojenih tendera u Q4 2025.

Izvor: Tenderi.hr