Donosioci poslovnih odluka svjesni su da moraju “umiroviti“ velika centralna računala (eng. mainframes) koji se temelje na COBOL-u i okrenuti modernijim sustavima. No, problem je što bi ograničenja u proračunima organizacija u kojima se nalaze mogla utjecati na poslovne rezultate.
Zato toliko zaziru od velikih promjena i odgađaju ih, ali čini se da ni s vremenskim odmakom ne nailaze na pravi trenutak kad se odlučiti napraviti nešto revolucionarnije. Zato ostaju pri starijim rješenjima, koja su svakog dana sve slabija u smislu držanja koraka s modernim dobom.
Ali, pozitivno je da su svjesni svih problema, što pokazuje istraživanje kompanije Advanced, u kojem gotovo sto posto od 400 ispitanika želi izvesti tranziciju, no muče ih problemi na koje ne utječu. Dakle, želja im je "preseliti" aplikacije u cloud još ove godine.
Konkretnije, 60 posto ispitanika u potpunosti se slaže s tvrdnjom da će uvelike zaostajati za konkurencijom ako se ne modernizira poslovanje koje vode. Njih 33 posto tvrdi da im je u prošlosti modernizacija pomogla kako bi bili kreativniji u trenucima promjena na tržištu. A njih 34 posto tvrdi da im je modernizacija ubrzala proces digitalne transformacije.
Nažalost, oko tri četvrtine lidera raznih organizacija navodi da su pokrenuli programe modernizacije, ali nisu uspjeli završiti ih. Najčešći problem jesu financije, ali poveći je problem strah od promjena. Koji je logičan jer svi uključeni u ovu priču jako dobro znaju koliko se teško može modernizirati postojeće stanje, ponajprije zbog kompleksnosti i nekompatibilnosti s drugim sustavima. Također, stručnjaka za COBOL je sve manje pa i tu postoje problemi, kako izvesti tranziciju brzo, efikasno i sa što manje troškova.
Samim time, ili će većina nastaviti stagnirati pa se nadati da će nekim čudom s vremenom uspjeti do više sredstava u proračunu, ili će jednostavno doći situacija u kojoj će se birati ili potpuni raspad organizacije zbog nekonkurentnosti ili okretanje modernizaciji bez obzira na sve probleme koji dolaze s tim.
Poslovni rezultati pojedinog poduzetnika (ukupni prihodi, ukupni rashodi, dobit prije i poslije oporezivanja itd.) analiziraju se prema podacima iskazanim u godišnjem financijskom izvještaju.
Analiza TOP 100 najboljih tvrtki u telekomunikacijskom dijelu hrvatskog ICT tržišta za 2025. godinu pokazuje tržište koje je stabilno po broju aktivnih poduzeća, ali vrlo dinamično po prihodima, rastu pojedinih igrača i promjenama u infrastrukturnom dijelu sektora. Prema obuhvatu NKD 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90, u razdoblju 2021.–2025. ukupno je evidentirano 465 tvrtki, bez promjene broja poduzeća iz godine u godinu, a prema prihodima uvjerljvo su najveći Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska.
Računalni segment hrvatskog ICT tržišta u 2025. pokazuje tržište s velikim brojem aktivnih poslovnih subjekata, ali i izrazito naglašenom usitnjenošću. Prema dostavljenim podacima, u segmentu je evidentirano ukupno 650 aktivnih tvrtki, pri čemu su podaci o zaposlenima dostupni za njih 602, dok 48 tvrtki nema upisanu vrijednost broja zaposlenih. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info. Udio tvrtki bez podatka o zaposlenima iznosi 7,38 posto, što nije zanemarivo jer se taj dio baze mora posebno uzeti u obzir pri interpretaciji veličine i stvarne operativne snage segmenta.
