Optimizam poduzetnika za vlastito poslovanje ne preslikava se na državu

Optimizam poduzetnika za vlastito poslovanje ne preslikava se na državu

Foto: DepositPhotos

„Usudio bih se reći kako je država odradila svoje. Može još puno više i to ćemo od nje stalno tražiti, ali vrijeme je da se okrenemo prvenstveno sami sebi. Nitko neće naše gospodarstvo razviti do željenih razina osim naših poduzetnika. Moramo biti inovativniji i prodorniji, više se orijentirati na globalno tržište i prestati ovisiti o državi kao klijentu. Neka nam u našoj košari jaje s imenom 'država' bude samo jedno od mnogih, i neka bude najmanje“, poručio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na predstavljanju Poslovnih očekivanja Privrednog vjesnika za 2020. godinu.

S Burilovićem razmišljanjima se u velikoj mjeri slažu i gospodarstvenici. Oni su općem stanju domaćeg gospodarstva za ovu godinu dali ocjenu 2,48 (u rasponu od 1 do 5). U 2020. većinom očekuju stagnaciju ili čak pad BDP-a, a slično gledaju i na poslovnu klimu u zemlji. No, makroekonomski pesimizam ustupa mjesto optimizmu po pitanju prognoza za vlastite tvrtke – poduzetnici očekuju nastavak rasta prihoda, a velika većina ih planira nova zapošljavanja i investicije u 2020.

Glavni urednik Privrednog vjesnika Marko Jurčić tu diskrepanciju objašnjava nepovjerenjem privatnog sektora prema državi. „Naš privatni sektor se već odavno navikao boriti i uspijevati usprkos svim preprekama s kojima se bori u našem poslovnom i ulagačkom okruženju. Oni koji su uspjeli i preživjeli navikli su se na državu kao maćehu i više od nje ništa ni ne traže, osim da ih se ostavi na miru, a vjera u njih same im je jaka i nepoljuljana jer za to imaju potvrdu u iskustvu“, istaknuo je Jurčić, dodavši da je uvjeren kako će, ukoliko je predviđanje poslovanja tvrtki točno, i svi drugi pokazatelji rasti.

Ministar financija Zdravko Marić je kazao da ova konferencija vrednuje rad ekonomista i poduzetnika, ali i točno najavljuje trendove koje dolaze. „Trebamo biti optimistični, ali pretjeranog zanošenja. Vladina projekcija rasta za ovu godinu od 2,8 posto i 2,5 posto za iduću je dobrim dijelom na tragu prognoza analitičara i HGK. To diže kredibilitet svih nas skupa. Vi poduzetnici jako dobro znate da se po pitanju proračuna i projekcija treba biti konzistentan i vjerodostojan jer to jamči da će se poslovni planovi imaju adekvatnu podlogu. Time se vodimo i u Vladi“, izjavio je Marić, osvrnuvši se potom na neke konkretne ekonomske pokazatelje.

„Investicije u trećem kvartalu bilježe nešto blaži rast od 5 posto, ali i dalje respektabilan. Za jači i održiviji gospodarski rad moramo stimulirati privatne investicije. Izvoz nastavlja svoj rast, ali ključni izazov je uvozna ovisnost gospodarstva i na to se trebamo fokusirati u dizajniranju novog modela rasta. Fiskalne politike imaju kontinuitet, godinu završavamo s više prihoda nego rashoda, a to planiramo za 2020. Dobro je da dižemo stopu apsorpcije EU fondova, no ne smijemo si dodatno komplicirati život procedurama povlačenja novca“, naglasio je Marić, zaključivši da država mora osigurati stabilan okvir i što manje se petljati u poslovanje tvrtki.

U sklopu predstavljanja poslovnih očekivanja dodijeljena je i nagrada za ekonomskog analitičara godine Gorazd Nikić koja je ove godine, prema glasovima gospodarstvenika, otišla u ruke Velimiru Šonji. „Javni sektor nam je velik i skup u odnosu na ono što daje i to treba mijenjati. Dio hrvatskih poduzetnika u njemu je pronašao najboljeg klijenta i to ih je odvratilo od izvoza i inovacija. To također treba mijenjati jer samo tako ćemo učiniti državu funkcionalnom i stabilnom“, poručio je Šonje, apeliravši na struku da stalno istražuje i preispituje podatke, odnosno da ne robuje ideologiji i ekonomskim dogmama.

Na panel-raspravi o gospodarskim pitanjima u nadolazećoj godini, uz laureata Šonju, sudjelovali su ekonomski stručnjaci Željko Lovrinčević i Ljubo Jurčić. Lovrinčević je prognozirao pozitivnu ekonomsku godinu, bez velikih izazova. „Unatoč Brexitu i nekim nepovoljnim globalnim kretanjima, za sljedeću godinu imamo povoljna očekivanja, bez nepredviđenih udara. Uz najavljeno promjenu plaća u javnom sektoru, rast BDP bi trebao iznositi oko 3 posto“, kazao je Lovrinčević, dodavši da će Hrvatska predsjedati EU-om, što će nam donijeti dodatnu vidljivost.

Kritičniji je bio Jurčić koji je kazao da se u našoj ekonomskoj politici već dugo nema promjena. „U prošlom sistemu se samo radilo o raspodjeli onog što se stvara po inerciji, a tako je i danas. Rastemo kad se usporedimo sami sa sobom, ali kad se usporedimo s konkurentima, oni rastu puno više. Te zemlje su 30 posto iznad razine 2008. godine, da je to slučaj i kod nas, imali bi 20 milijardi kuna više u proračunu“, kazao je Jurčić, uz napomenu da stvaramo stabilnost, ali na dnu Europe. „Ja takvu stabilnost ne želim“, zaključio je Jurčić.

Još iz kategorije

Uspješna digitalna transformacija moguća je i u Hrvatskoj

Uspješna digitalna transformacija moguća je i u Hrvatskoj

19.01.2020. komentiraj

Jedna od neizostavnih tema današnjice je digitalna transformacija koja obuhvaća uporabu digitalnih tehnologija i promjenu modela poslovanja te u potpunosti mijenja naše gospodarstvo. Procjena je da će se vrijednost digitalne ekonomije u Hrvatskoj do 2025. godine povećati četiri puta.

Bisnode najprestižniji certifikat – Platinasta bonitetna izvrsnost 2019

Bisnode najprestižniji certifikat – Platinasta bonitetna izvrsnost 2019

18.01.2020. komentiraj

U međunarodnom okruženju certificiranje je uobičajena praksa i na taj način tvrtke dodatno jačaju svoj ugled i povjerenje u domaćem i stranom poslovnom okruženju. Iznad svega ovo priznanje izvrsnosti potvrda je dugogodišnjeg sustavnog i kvalitetnog rada koji dobitnike ove nagrade svrstava u sam vrh domaćeg gospodarstva, uz bok poduzećima iz Europske unije jer se primjenjuju isti rigorozni i dokazani kriteriji.

EU će financirati Bolt s 50 milijuna eura

EU će financirati Bolt s 50 milijuna eura

17.01.2020. komentiraj

Europska investicijska banka (EIB) potpisala je plan poduzetničkog financiranja (quasy-equity loan) Bolta s 50 milijuna eura, estonskom platformom za pružanje usluge prijevoza na zahtjev koja pruža svoje usluge u svim većim gradovima Hrvatske kao što su Zagreb, Split, Zadar, Rijeka, Pula, Dubrovnik te najnovijem pojačanju Osijeku. Financiranje podržava Europski fond za strateško ulaganje, glavni stup Plana ulaganja za Europu poznatim pod nazivom Junckerov plan.