Nokia se posljednjih godina suočava s nizom izazova, uključujući globalnu volatilnost tečajeva, trgovinske ratove i promjene u potražnji za telekomunikacijskom opremom. Slabljenje američkog dolara utječe na prihode kompanije jer velik dio prodaje dolazi izvan eurozone, dok carinske barijere dodatno povećavaju troškove poslovanja i logistike.
Nokia je u preliminarnom izvješću o rezultatima za drugo tromjesečje snizila svoju procjenu raspona operativne dobiti za 2025. godinu. Kompanija za to krivi povećane valutne i carinske izazove koji su izvan njezine kontrole, a koji su se pojavili od izdavanja prvotne prognoze u siječnju.
Uoči objave rezultata za drugo tromjesečje, finski proizvođač naveo je da smatra razumnim u ovom trenutku smanjiti prognozu s ranije predviđenih 1,9 do 2,4 milijarde eura na 1,6 do 2,1 milijardu eura. Nokia je pojasnila kako slabiji američki dolar od 30. siječnja ima negativan utjecaj od oko 140 milijuna eura na operativnu dobit i 90 milijuna eura na nekamatne revalorizacije fondova rizičnog kapitala.
Osim toga, zbog carina koje je uveo američki predsjednik Donald Trump, očekuje se dodatni negativni učinak od 50 do 80 milijuna eura na operativnu dobit. Prognoza slobodnog novčanog toka temeljenog na usporedivoj operativnoj dobiti ostaje nepromijenjena, u rasponu od 50 do 80 posto. Ova promjena prognoze jedan je od prvih većih poteza novog izvršnog direktora Justina Hotarda, koji je u travnju zamijenio Pekku Lundmarka.
Hotard je u travnju izjavio kako će ozbiljno razmotriti povećanje proizvodnje u SAD-u kako bi se lakše nosili s novim carinskim okruženjem. Na temelju preliminarnih podataka, Nokia je dodala da očekuje ostvariti neto prodaju od 4,6 milijardi eura, što je rast od 2 posto na godišnjoj razini. Operativna dobit očekuje se na razini od 300 milijuna eura, što je pad u odnosu na 423 milijuna eura godinu ranije.
Nokia se posljednjih godina suočava s nizom izazova, uključujući globalnu volatilnost tečajeva, trgovinske ratove i promjene u potražnji za telekomunikacijskom opremom. Slabljenje američkog dolara utječe na prihode kompanije jer velik dio prodaje dolazi izvan eurozone, dok carinske barijere dodatno povećavaju troškove poslovanja i logistike. Promjene u upravi, uključujući dolazak Justina Hotarda na mjesto CEO-a, ukazuju na potrebu za novom strategijom i većom fleksibilnošću u proizvodnim i opskrbnim lancima. Nokia se sve više okreće diverzifikaciji poslovanja, uključujući ulaganja u 5G, privatne mreže i digitalnu infrastrukturu, kako bi smanjila ovisnost o tradicionalnim segmentima. Globalna telekom industrija pod pritiskom je zbog konkurencije iz Azije, regulatornih promjena i potreba za visokim investicijama. Očekuje se da će Nokia u narednom razdoblju pojačati fokus na inovacije i lokalizaciju proizvodnje kako bi zadržala konkurentnost i prilagodila se novim tržišnim uvjetima.
Poslovni rezultati pojedinog poduzetnika (ukupni prihodi, ukupni rashodi, dobit prije i poslije oporezivanja itd.) analiziraju se prema podacima iskazanim u godišnjem financijskom izvještaju.
Analiza TOP 100 najboljih tvrtki u telekomunikacijskom dijelu hrvatskog ICT tržišta za 2025. godinu pokazuje tržište koje je stabilno po broju aktivnih poduzeća, ali vrlo dinamično po prihodima, rastu pojedinih igrača i promjenama u infrastrukturnom dijelu sektora. Prema obuhvatu NKD 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90, u razdoblju 2021.–2025. ukupno je evidentirano 465 tvrtki, bez promjene broja poduzeća iz godine u godinu, a prema prihodima uvjerljvo su najveći Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska.
Računalni segment hrvatskog ICT tržišta u 2025. pokazuje tržište s velikim brojem aktivnih poslovnih subjekata, ali i izrazito naglašenom usitnjenošću. Prema dostavljenim podacima, u segmentu je evidentirano ukupno 650 aktivnih tvrtki, pri čemu su podaci o zaposlenima dostupni za njih 602, dok 48 tvrtki nema upisanu vrijednost broja zaposlenih. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info. Udio tvrtki bez podatka o zaposlenima iznosi 7,38 posto, što nije zanemarivo jer se taj dio baze mora posebno uzeti u obzir pri interpretaciji veličine i stvarne operativne snage segmenta.
