Nastavak rasta domaće ICT industrije

Nastavak rasta domaće ICT industrije

Razina prihoda ICT industrije u Hrvatskoj se ponovno povećala što pokazuje da je došlo do pozitivnih pomaka u procesima digitalizacije u zemlji, pokazuje analiza koju je u suradnji s Bisnodeom predstavila Hrvatska udruga poslodavaca odnosno njezin ICT dio.  Ukupni prihodi nastavili su rasti i dosegnuli su oko 36 milijardi kuna,a broja radnih mjesta u prošloj godini povećan je za čak 3 tisuće.

Analiza je pokazala da indeks digitalizacije Hrvatske raste brže od prosjeka EU, i to u najznačajnijim područjima - povezivosti i ljudskog kapitala, dok u području integracije digitalnih tehnologija ili digitalne ekonomije zaostajemo.  Još uvijek se nalazimo u donjem dijelu ljestvice digitalizacije a za dosezanje sredine ljestvice u sljedeće četiri godine, stopa rasta se treba ubrzati za dodatnih 45%.

U strukturi ukupnih prihoda, prihodi od izvoza čine 24,5 posto i dosegli su 7,3 milijardi kuna. Najveći dio rasta izvoza odnosi se na segment računalnog programiranja.  Razina ulaganja je i u 2017. godini bila veća po pitanju investicija u ICT infrastrukturu, što  je iznimno važno jer predstavlja osnovu za daljnji rast i razvoj industrije.

Analiza je pokazala da ICT sektor zapošljava više od 36 tisuća ljudi i ostvaruje prihod veći od 36 milijardi kuna. S ukupno 36.151 zaposlenikom, ICT sektor je konsolidirano drugi najveći "pokretač" po broju zaposlenih ove godine, a analiza pokazuje da je rast ICT sektora najviše uvjetovan izvoznim aktivnostima što ukazuje na njegovu konkurentnost na stranim tržištima. U prošloj godini stvoreno je 2.900 novi radnih mjesta, što je više od 50% od radnih mjesta stvorenih u prošloj godini.

„Hrvatska je konačno počela bilježiti pozitivan pomak u digitalizaciji što je vidljivo i iz europskih DESI rezultata. Na navedeni pomak snažan utjecaj su imale mjere neporeznog rasterećenja te investicija u telekomunikacijskom sektoru kao i daljnji razvoj IT sektora obilježenog rastom zapošljavanja, prihoda i stvorene dodane vrijednosti“, istaknuo je Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT Udruge.

„Sektor računalnog programiranja je najbrže rastući sektor po izvozu u prošloj godini i u zadnjih 10 godina, a njegov uspjeh direktno ovisi o tržištu radne snage. Kao profesionalna asocijacija i socijalni partner, u sljedećem razdoblju ćemo se dodatno angažirati na okupljanju i koordinaciji ključnih dionika tržišta rada, sustava zapošljavanja i obrazovanja kroz platformu Nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta. Zajedno s kolegama iz drugih profesionalnih udruga i komora, sindikata, ključnih ministarstava i agencija, usklađeno ćemo raditi na povećanju broja kompetentnih digitalnih profesionalaca na tržištu rada i stvaranju okruženja koje će ih motivirati da svoja znanja i vještine koriste u Hrvatskoj“, ističe Balen.

Da bi hrvatski ICT sektor dosegao prihod od 55 milijardi kuna koji proizlazi iz projekcija razvoja domaćeg i globalnog tržišta, trebat će zaposliti dodatnih 19.000 ljudi, od čega 10.000 dodatnih digitalnih profesionalaca u sljedećih sedam godina, objašnjava Balen.

„Vjerujem da će danas prezentirani rezultati ukazati koliko je neophodno dati dodatnu podršku poreznom rasterećenju pojedinaca i kompanija, ali i podršku razvoju ljudskih potencijala na svim obrazovnim razinama. ICT sektor se svakodnevno natječe u iznimno jakoj međunarodnoj konkurenciji, a stvara iznadprosječnu dodanu vrijednost u ekonomskoj slici Hrvatske“, zaključuje Balen.

 

 

 

Preporuke HUP ICT-a

 

•             smanjenje neporeznih davanja u području telekomunikacija vezanih uz naknade za korištenje radio-frekvencijskog spektra i prava puta

•             bržu apsorpciju EU fondova za razvoj širokopojasnog Interneta

•             smanjenja poreza na dohodak na jedinstvenu stopu od 10%

•             definiranje i provođenje Nacionalnog akcijskog plana za digitalna radna mjesta

•             definiranje i provedba Strategije razvoja digitalne ekonomije

•             stimuliranje malih i srednjih poduzeća za primjenu digitalnih tehnologija

Još iz kategorije

Hoće li se Huawei i Honor morati odreći svojih Kirin čipova zbog sankcija SAD-a?

Hoće li se Huawei i Honor morati odreći svojih Kirin čipova zbog sankcija SAD-a?

02.06.2020. komentiraj

Huawei bi se uskoro mogao naći u još većim problemima zbog američkih sankcija no što se mislilo jer postoji mogućnost da ostane bez svojih Kirin procesorskih čipova! Bio bi to udarac ne samo za Huawei modele pametnih telefona, već i za modele njegove podružnice - Honor.

U svibnju ugovoreno 178,8 milijuna kuna IT javnih nabava

U svibnju ugovoreno 178,8 milijuna kuna IT javnih nabava

02.06.2020. komentiraj

Najnoviji podaci Tenderi.hr pokazuju kako je u svibnju ove godine ugovoreno 178,761 milijuna kuna vrijednih javnih nabava, što je 1.79 posto manje od procijenjenih 182,019 milijuna kuna koliko je bilo predviđeno za tendere koji su ugovoreni u svibnju ove godine.

Huawei dosad prodao preko 15 milijuna 5G mobitela

Huawei dosad prodao preko 15 milijuna 5G mobitela

31.05.2020. komentiraj

Huawei se pohvalio iznimnim rezultatom, vezanima za tržište pametnih telefona i tehnologiju mobilnih mreža pete generacije (5G). Naime, tijekom 2019. i prva tri mjeseca, isporučio je više od 15 milijuna 5G pametnih telefona!