Nastavak rasta domaće ICT industrije

Nastavak rasta domaće ICT industrije

Razina prihoda ICT industrije u Hrvatskoj se ponovno povećala što pokazuje da je došlo do pozitivnih pomaka u procesima digitalizacije u zemlji, pokazuje analiza koju je u suradnji s Bisnodeom predstavila Hrvatska udruga poslodavaca odnosno njezin ICT dio.  Ukupni prihodi nastavili su rasti i dosegnuli su oko 36 milijardi kuna,a broja radnih mjesta u prošloj godini povećan je za čak 3 tisuće.

Analiza je pokazala da indeks digitalizacije Hrvatske raste brže od prosjeka EU, i to u najznačajnijim područjima - povezivosti i ljudskog kapitala, dok u području integracije digitalnih tehnologija ili digitalne ekonomije zaostajemo.  Još uvijek se nalazimo u donjem dijelu ljestvice digitalizacije a za dosezanje sredine ljestvice u sljedeće četiri godine, stopa rasta se treba ubrzati za dodatnih 45%.

U strukturi ukupnih prihoda, prihodi od izvoza čine 24,5 posto i dosegli su 7,3 milijardi kuna. Najveći dio rasta izvoza odnosi se na segment računalnog programiranja.  Razina ulaganja je i u 2017. godini bila veća po pitanju investicija u ICT infrastrukturu, što  je iznimno važno jer predstavlja osnovu za daljnji rast i razvoj industrije.

Analiza je pokazala da ICT sektor zapošljava više od 36 tisuća ljudi i ostvaruje prihod veći od 36 milijardi kuna. S ukupno 36.151 zaposlenikom, ICT sektor je konsolidirano drugi najveći "pokretač" po broju zaposlenih ove godine, a analiza pokazuje da je rast ICT sektora najviše uvjetovan izvoznim aktivnostima što ukazuje na njegovu konkurentnost na stranim tržištima. U prošloj godini stvoreno je 2.900 novi radnih mjesta, što je više od 50% od radnih mjesta stvorenih u prošloj godini.

„Hrvatska je konačno počela bilježiti pozitivan pomak u digitalizaciji što je vidljivo i iz europskih DESI rezultata. Na navedeni pomak snažan utjecaj su imale mjere neporeznog rasterećenja te investicija u telekomunikacijskom sektoru kao i daljnji razvoj IT sektora obilježenog rastom zapošljavanja, prihoda i stvorene dodane vrijednosti“, istaknuo je Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT Udruge.

„Sektor računalnog programiranja je najbrže rastući sektor po izvozu u prošloj godini i u zadnjih 10 godina, a njegov uspjeh direktno ovisi o tržištu radne snage. Kao profesionalna asocijacija i socijalni partner, u sljedećem razdoblju ćemo se dodatno angažirati na okupljanju i koordinaciji ključnih dionika tržišta rada, sustava zapošljavanja i obrazovanja kroz platformu Nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta. Zajedno s kolegama iz drugih profesionalnih udruga i komora, sindikata, ključnih ministarstava i agencija, usklađeno ćemo raditi na povećanju broja kompetentnih digitalnih profesionalaca na tržištu rada i stvaranju okruženja koje će ih motivirati da svoja znanja i vještine koriste u Hrvatskoj“, ističe Balen.

Da bi hrvatski ICT sektor dosegao prihod od 55 milijardi kuna koji proizlazi iz projekcija razvoja domaćeg i globalnog tržišta, trebat će zaposliti dodatnih 19.000 ljudi, od čega 10.000 dodatnih digitalnih profesionalaca u sljedećih sedam godina, objašnjava Balen.

„Vjerujem da će danas prezentirani rezultati ukazati koliko je neophodno dati dodatnu podršku poreznom rasterećenju pojedinaca i kompanija, ali i podršku razvoju ljudskih potencijala na svim obrazovnim razinama. ICT sektor se svakodnevno natječe u iznimno jakoj međunarodnoj konkurenciji, a stvara iznadprosječnu dodanu vrijednost u ekonomskoj slici Hrvatske“, zaključuje Balen.

 

 

 

Preporuke HUP ICT-a

 

•             smanjenje neporeznih davanja u području telekomunikacija vezanih uz naknade za korištenje radio-frekvencijskog spektra i prava puta

•             bržu apsorpciju EU fondova za razvoj širokopojasnog Interneta

•             smanjenja poreza na dohodak na jedinstvenu stopu od 10%

•             definiranje i provođenje Nacionalnog akcijskog plana za digitalna radna mjesta

•             definiranje i provedba Strategije razvoja digitalne ekonomije

•             stimuliranje malih i srednjih poduzeća za primjenu digitalnih tehnologija

Još iz kategorije

Bez prijenosa poslovanja Hrvatska bi u idućih deset godina gubi 180.000 radnih mjesta

Bez prijenosa poslovanja Hrvatska bi u idućih deset godina gubi 180.000 radnih mjesta

12.11.2019. komentiraj

Poduzetnici stariji od 55 godina moraju početi planirati prijenos poslovanja. U Hrvatskoj ljudi u toj dobi vode više od 16.000 malih i srednjih poduzeća s gotovo 180.000 zaposlenih. Posebno je ugrožena trećina tih poduzeća te trećina zaposlenih. Riječ je o poduzećima čiji vlasnici podcjenjuju složenost i trajanje procesa prijenosa poslovanja. Istaknuto je to na Forumu obiteljskih poduzeća i prijenosa poslovanja uz napomenu kako je druga najveća ugroza poduzećima, sazrelih za prijenos poslovanja, neodgovarajuća potpora nadležnih institucija.

Rast izvoza i nadalje dinamičniji od prošlogodišnjeg

Rast izvoza i nadalje dinamičniji od prošlogodišnjeg

12.11.2019. komentiraj

Unatoč očekivanjima o usporavanju rasta robnog izvoza u ovoj godini, u prvih osam mjeseci ostvaren je dinamičniji rast nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, 6,1% u odnosu na prošlogodišnjih 4,6%. Na takva kretanja utjecao je povećani izvoz većeg broja djelatnosti, ali se ipak najviše isticao izvoz ostalih prijevoznih sredstava koje u najvećoj mjeri čine brodovi.

Veliki posao isporuke Microsoft licenci i usluga vrijedan gotovo 181 milijuna kuna na čekanju

Veliki posao isporuke Microsoft licenci i usluga vrijedan gotovo 181 milijuna kuna na čekanju

11.11.2019. komentiraj

Jedan od najvećih domaćih tendera vrijedan po procjeni Središnjeg državnog ureda za središnju javnu nabavu čak 181 milijuna kuna „skrivao“ je kupnju Microsoft licenci i usluga za državu. I sada je, iako su ugovori o licencama istekli prije pet mjeseci, cijeli posao stao zbog žalbe na odluku o odabiru ponuditelja za ovaj trogodišnji okvirni sporazum.