Tržišta rizičnog kapitala u Srednjoj Europi osjetila su posljedice pandemije bolesti COVID-19, no drastičan pad povjerenja zabilježen na ljeto zamijenio je najveći porast povjerenja u proteklih 17 godina provođenja ispitivanja, koji se skoro udvostručio sa 62 posto na 123 posto u najnovijem Deloitteovom ispitivanju „Očekivanja i povjerenje private equity fondova“.
Ispitivanje je otkrilo potpuni preokret u tržišnom raspoloženju u odnosu na protekli indeks. Velika većina ulagača (63 posto) očekuje porast aktivnosti u 2021. godini, u odnosu na samo 17 posto ulagača ljetos.
Nadalje, skoro tri četvrtine ulagača (73 posto) namjerava povećati broj kupovnih transakcija, što je najveći postotak od 2011. godine.
„Riječ je o ohrabrujućim pokazateljima u izazovnom ekonomskom okruženju“, tvrdi Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Deloitteovom odjelu financijskog savjetovanja. „Ova neočekivana godina utjecala je na većinu tržišnih igrača, no povjerenje private equity investitora ponovno je ojačalo, što je i naš Indeks povjerenja i potvrdio. Većina investitora ima preko 20 godina iskustva ulaganja na ovim prostorima što im ujedno olakšava upravljanje investicijama i u ovim nepredvidljivim okolnostima“.
Očekuje se da će nove transakcije porasti za skoro 50 posto, na 65 posto, u odnosu na 45 posto u lipnju 2020. godine. Snažna tržišta kapitala pružaju dodatan oslonac budućim transakcijama. Više od tri četvrtine ispitanika optimistično je u pogledu dostupnosti kapitala: 63 posto ispitanika očekuje kako će dostupnost financiranja kreditima ostati nepromijenjena, dok 13 posto ispitanika očekuje da će se izvori financiranja dodatno povećati u nadolazećim mjesecima, što je pozitivna promjena u odnosu na naše proteklo istraživanje, kada je većina ispitanika (62 posto) očekivala njezino smanjenje.
„Od vremena prethodne financijske krize koja je započela 2008. brojna gospodarstva dodatno su ojačala i razvila jasnije razvojne strategije. I hrvatsko gospodarstvo ovu novu krizu dočekalo je sa dobrim makroekonomski pokazateljima. Strukture transakcija preuzimanja i spajanja postale su također robusnije. Upravo ti faktori dodatno su omogućili fondovima za kapitalna ulaganja da mogu pružiti snažnu podršku društvima koja se već nalaze u njihovim portfeljima, kao i ostalim društvima koja traže održive načine za rast svog poslovanja u nadolazećim mjesecima“, nadodala je Jelušić Kašić.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati profitabilnost, ali podaci o neto dobiti pokazuju da je nakon snažnog višegodišnjeg rasta došlo do vidljivog usporavanja. Ukupna neto dobit promatranih ICT segmenata dosegnula je 866,9 milijuna eura, što je 36,5 milijuna eura više nego 2024. godine, odnosno rast od 4,4 posto. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i servisa Fina Info.BIZ. Time se nastavlja pozitivan trend koji traje od 2021., ali dinamika rasta u 2025. više nije usporediva s dvoznamenkastim stopama iz prethodnih godina.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati profitabilnost, ali uz jasno usporavanje dinamike rasta u odnosu na prethodne godine. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ, a pokazuje kako je ukupni dobit prije kamata i oporezivanja (EBIT) u tri promatrana segmenta — softveru, računalima te komunikacijama odnosno telekomima — dosegnuo 1,085 milijardi eura. To je u odnosu na 2024. godinu rast od 4,25 posto, čime je tržište zadržalo pozitivan smjer, ali je istodobno vidljivo da je nakon snažnih skokova iz 2022., 2023. i 2024. ušlo u zreliju fazu, s nižim stopama rasta i sve izraženijim razlikama među segmentima.
Hrvatski Telekom nastavio je povećavati prihode i profitabilnost u prvoj polovini 2026. godine, uz istodobno snažnije ulaganje u optičku i mobilnu mrežu. Prihodi su u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasli 2,6 posto, čemu su pridonijeli rast prihoda od telekomunikacijskih usluga i rezultati poslovanja u segmentu sistemskih i ICT rješenja.
