Iako bi Microsoftov najpoznatiji proizvod Microsoft 365, usluge i rješenja u oblaku sastavni su dio uspjeha tvrtke u posljednjih nekoliko godina. Od 118,5 milijardi dolara ostvarenih između srpnja i prosinca 2023., računalstvo u oblaku odgovorno je za 65,5 milijardi dolara ili 55 posto ukupnog prihoda. Ovo označava nastavak trenda da rješenja u oblaku polako, ali sigurno potiskuju druge Microsoftove proizvode u smislu njihove fiskalne važnosti.
Kao što pokazuje naš grafikon temeljen na podacima tvrtke, prodaja povezana s uslugama u oblaku i svojstvima kao što su Azure, Dynamics 365 i komercijalni dijelovi LinkedIna i Office 365 iznosila je 41 posto ukupnog prihoda tvrtke između srpnja i prosinca 2021. Za isto razdoblje god. 2022. taj je udio porastao na 46 posto.
Iako je povećana tendencija tvrtki da prijeđu s lokalnih rješenja na rješenja u oblaku jedan od vjerojatnih razloga za ovo povećanje, udvostručenje prihoda od oblaka od prvog i drugog fiskalnog tromjesečja 2021. do istog razdoblja za 2024. također se može objasniti Microsoftovim odluka da intenzivira svoje partnerstvo s OpenAI-jem i uloži dodatnih 13 milijardi dolara u njega u siječnju 2023.
Cilj koji su si postavile obje tvrtke bio je postupno integrirati veliki jezični model GPT-4 AI startupa u svaki Microsoftov proizvod, s različitim rješenjima koja su već dostupna na mnogim velikim Microsoftovim platformama poput operativnog sustava Windows 11, Microsoft 365 za Enterprise, GitHub i Bing. Budući da ova suradnja također uključuje hosting ponuda OpenAI-ja na instancama oblaka Azure, Microsoftov prihod od oblaka sigurno će postati još važniji stup tvrtke u budućnosti.
Prema procjenama Gartnera, krajnji korisnici potrošit će približno 679 milijardi dolara na usluge javnog oblaka u 2024. Glavni igrači na tržištu su Microsoft i Amazonov AWS i Google Cloud.
Digitalni sustavi djeluju nevidljivo dok rade. Građani očekuju da rade mobilne mreže, kartice, bankomati, e-Građani, bolnički sustavi, javni registri i poslovne aplikacije. No svaka od tih usluga ovisi o električnoj energiji, telekomunikacijama, podatkovnim centrima, dobavljačima i ljudima koji mogu intervenirati u krizi. Ovaj tekst zato polazi od četiri scenarija: nestanka struje, velikog kibernetičkog napada, prekida clouda i prekida telekomunikacija.
Kada se govori o europskim predvodnicima digitalne države, Danska i Estonija gotovo se automatski pojavljuju kao primjeri. No njihova je vrijednost za Hrvatsku upravo u tome što nisu izgradile isti model. Estonija je poznata po snažno integriranoj digitalnoj arhitekturi, digitalnom identitetu i razmjeni podataka, dok Danska pokazuje kako dugotrajna političko-administrativna koordinacija svih razina vlasti može stvoriti javne usluge koje građani gotovo univerzalno koriste.
Prema podacima Tenderi.hr ukupna procijenjena vrijednost tendera za koje je objavljen sklopljeni ugovor za kolovoz 2026. godine iznosi 204,21 milijuna eura što je snažan pad od 33,87 posto u odnosu na isti mejsec prethodne godine.
