Grayling predstavio je već tradicionalni godišnji izvještaj o trendovima za 2025. godinu „Kreiranje prednosti u neizvjesnom svijetu“, ističući ključne izazove i prilike koje oblikuju poslovno okruženje. Na temelju uvida dobivenih iz ankete provedene među 500 vodećih poslovnih ljudi i analiza globalnih stručnjaka, u suradnji s međunarodnom agencijom za istraživanje tržišta OnePoll, izvještaj nudi smjernice za prevladavanje geopolitičkih, gospodarskih i tehnoloških neizvjesnosti koje se očekuju u ovoj godini.
„U 2025. tvrtke očekuje godina izazova s kojima se ranije nisu srele, od promjena regulatornog okvira do brze integracije umjetne inteligencije i rastućih geopolitičkih neizvjesnosti. Upravljanje rizicima postalo je ključni prioritet, a tvrtke moraju ne samo predvidjeti potencijalne poremećaje, već i odgovoriti agilnošću i otpornošću“, izjavio je Robert Škunca, direktor agencije Grayling za Jugoistočnu Europu.
„Ova će godina testirati sposobnost tvrtki da usklade svoje strategije s prioritetima regulatora, izgrade smislene odnose i pokažu predanost kroz opipljive akcije. Prihvaćanjem proaktivne komunikacije, strateškog planiranja i inovativnih rješenja, tvrtke mogu ne samo ublažiti rizike, već izazove pretvoriti u prilike za kreiranje trajne prednosti“, ističe Škunca.
Izvještaj ističe ključne teme i aktivnosti koje tvrtke moraju poduzeti 2025. godine, uključujući:
Upravljanje političkom i gospodarskom nestabilnošću: Vlade diljem svijeta provode ambiciozne reforme unatoč fiskalnim ograničenjima i stagnaciji rasta. Tvrtke moraju proaktivno surađivati s kreatorima politika, pratiti novonastale propise i prilagoditi strategije kako bi ostale otporne na promjene. Izvještaj Graylinga ističe da više od polovice (57%) ispitanika očekuje povećanje poslovnih rizika u 2025. godini, pri čemu su izmjene propisa (39%) i upravljanje krizom (37%) navedeni kao glavni prioriteti.
Iskorištavanje umjetne inteligencije: Umjetna inteligencija (AI) nastavlja transformirati industrije, nudeći neusporedive prilike za personalizaciju i učinkovitost. U regiji Srednje i Istočne Europe, koja uključuje i Hrvatsku, oko 1350 startupova koristilo je moć umjetne inteligencije prošle godine. Treba naglasiti da ova regija ne zaostaje za ostatkom svijeta kada je korištenje umjetne inteligencije u pitanju, a to se najbolje vidi kroz broj zdravstvenih startupova (njih čak 177) i obujam ulaganja u njihove projekte. Naime, od 2021. do 2023. godine tvrtke koje pomoću umjetne inteligencije, poboljšavaju zdravstvene usluge uspjele su prikupiti više od 5 milijardi eura kroz vanjska ulaganja. Međutim, etički aspekti, sigurnost podataka i transparentnost ostaju ključni za jačanje povjerenja. Predviđa se da će ove godine tržište umjetne inteligencije u regiji Srednje i Istočne Europe dosegnuti oko 5,94 milijarde eura.
Dosezanje nove publike na digitalnim platformama: društvene mreže se rapidno razvijaju, a nove platforme dobivaju na snazi. Brendovi trebaju detaljno razumjeti svoju publiku i diverzificirati svoju prisutnost kako bi ostali relevantni. Regija Srednje i istočne Europe ima više od 120 milijuna korisnika društvenih mreža, zbog čega bi glavni komunikacijski prioritet za 2025. trebao biti širenje dosega na online platformama (40%). Uspješnost oglašavanja na društvenim mrežama odavno je prepoznata, a ulaganje od 320 milijuna dolara godišnje pokazuje kako je to trenutno jedan od najzastupljenijih i najunosnijih oblika marketinga. Video zapisi kratke forme još uvijek se pojavljuju kao najučinkovitiji format sadržaja (43%), no efekt nedavnih promjena (duži Instagram reelovi) će se tek vidjeti u dogledno vrijeme.
Prihvaćanje održivih praksi: Približava se krajnji rok za podnošenje novih klimatskih akcijskih planova, a budući da bi drugi mandat predsjednika SAD-a, Donalda Trumpa mogao uzrokovati velike prepreke klimatskim mjerama, poslovni lideri se moraju pripremiti za pojačanu kontrolu i propise koji se iznova mijenjaju.
Izgradnja otpornosti kroz komunikaciju: Učinkovite interne i eksterne komunikacijske strategije ključne su za prevladavanje kriza, upravljanje očekivanjima i održavanje povjerenja u brend. Više od trećine čelnika vjeruje da će ažuriranja propisa biti kritična stavka za upravljanje rizicima u 2025. godini.
Umjetna inteligencija u Hrvatskoj ulazi u fazu u kojoj pitanje više nije samo koji se model koristi, nego gdje se izvršava, tko kontrolira podatke i može li se rješenje pouzdano skalirati u produkciji. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Marko Dagelić, CEO Datuma, tvrtka razvija vertikalno integrirani AI ekosustav koji povezuje fizičku infrastrukturu, GPU resurse, cloud, vlastitu AI platformu i poslovna rješenja. Produkcijski kapacitet danas se oslanja na GPU akceleratore smještene u podatkovnom centru DataBoxa u Zagrebu. Datum pritom kombinira vlastite računalne resurse s modelima korištenja koji poslovnim korisnicima trebaju omogućiti predvidivije troškove i kontrolu nad podacima.
Digitalni suverenitet dugo je zvučao kao politički slogan. Umjetna inteligencija pretvorila ga je u infrastrukturno pitanje. Država koja nema računalni kapacitet ovisi o onome tko ga ima. Država koja nema dovoljno energije za podatkovne centre ovisi o mreži, uvozu i tržištu. Država čiji se podaci nalaze u platformi iz koje je teško izaći ima formalno vlasništvo, ali ograničenu operativnu slobodu.
Digitalna transformacija države nije klasičan resorni posao. Isti digitalni identitet koriste zdravstvo, porezni sustav i socijalne usluge, isti registri opslužuju više institucija, a interoperabilnost nema smisla ako jedan resor izgradi dobar sustav koji se ne može povezati s drugim. Upravo zato Strategija digitalne Hrvatske iz 2022. naglašava da horizontalna priroda digitalizacije traži snažno središnje upravljanje i odmak od silosnog razvoja.
