Vizija Unita za hrvatski IT sektor u idućem desetljeću jest pozicioniranje sektora kao jednog od ključnih generatora BDP-a, na razini usporedivoj s turizmom, ističe za ICTbusiness.info predsjednik UNIT-a odnosno nekadašnjeg CISEX-a i suosnivač Sofascora Ivan Bešlić. UNIT je nedavno predstavio i svoj novi vizualni identite i novo ime odbacujući staro i kako sami tvrde nagovještavajući neki novi razvoj domaćeg IT sektora.
Prema njegovim riječima Unatoč globalnim izazovima poput inflacije i usporavanja investicija, Unit i dalje vidi dvoznamenkasti rast kao realan scenarij za domaći IT sektor, A hrvatski IT je pokazao visoku razinu samoodrživosti i sposobnosti za strateški razvoj, a mnoge tvrtke su samostalno izrasle u konkurentne aktere na globalnoj sceni. Vjerujemo da će isti akteri pratiti tržišna zbivanja i iz njih izvući maksimum.
Koji su ključni strateški ciljevi Unita u narednih pet godina, osobito u kontekstu pozicioniranja hrvatskih softverskih izvoznika na globalnom tržištu i njihove sve važnije uloge u europskim digitalnim lancima vrijednosti?
Ključni strateški ciljevi Unita u sljedećih pet godina uključuju stvaranje snažne platforme za dijalog i suradnju između tvrtki, znanstvene zajednice i kreatora javnih politika. Fokusiramo se na kontinuirano podizanje razine znanja i kompetencija unutar tvrtki i njihovih zaposlenika, s ciljem jačanja konkurentnosti na globalnom tržištu. U planu je i zajednički nastup na inozemnim tržištima kako bi se ojačala vidljivost hrvatskih stručnjaka. Jedan od važnih ciljeva je i aktivno informiranje kreatora politika o aktualnim zbivanjima u sektoru, čime osiguravamo pravovremeno donošenje odluka koje reflektiraju stvarne potrebe industrije.
Kako Unit vidi razvoj hrvatskog IT sektora u idućem desetljeću, osobito u pogledu odnosa prema visokoj dodanoj vrijednosti, zadržavanju talenata te ulaganju u istraživanje, umjetnu inteligenciju i produkt-orijentirane kompanije?
Vizija Unita za hrvatski IT sektor u idućem desetljeću jest pozicioniranje sektora kao jednog od ključnih generatora BDP-a, na razini usporedivoj s turizmom. Ključ leži u specijalizaciji — razvoju specifičnih znanja koja omogućuju veću dodanu vrijednost i višu prodajnu maržu. Poseban naglasak stavljamo na povećanje broja produktno orijentiranih tvrtki, kao i poticanje agencijskog sektora na razvoj internih produktnih timova. Također, važan element je dovođenje visoko educirane strane radne snage koja može dodatno osnažiti hrvatski IT ekosustav.
Koliki je realni potencijal rasta domaćeg IT sektora u sljedećim godinama s obzirom na tržišne pritiske, globalnu inflaciju i očekivano usporavanje investicija, te kakve mjere državne politike i porezne olakšice bi bile ključne da bi se taj rast ubrzao?
Unatoč globalnim izazovima poput inflacije i usporavanja investicija, Unit i dalje vidi dvoznamenkasti rast kao realan scenarij za domaći IT sektor. Hrvatski IT je pokazao visoku razinu samoodrživosti i sposobnosti za strateški razvoj, a mnoge tvrtke su samostalno izrasle u konkurentne aktere na globalnoj sceni. Vjerujemo da će isti akteri pratiti tržišna zbivanja i iz njih izvući maksimum. Ključno je da državna politika prepozna važnost poticanja tvrtki koje generiraju visoku profitnu maržu — upravo one najviše doprinose ukupnom gospodarskom razvoju. Porezne olakšice mogu biti ključan alat za dodatno ubrzavanje razvoja.
Kako danas zapravo funkcionira dominantni poslovni model hrvatskih softverskih agencija koji se temelji na tzv. iznajmljivanju čovjek-dana stranim klijentima, koliko je to održiv model u doba AI alata koji zamjenjuju inženjerske rutine i kakav bi pomak prema produktizaciji bio moguć?
Trenutni model temeljen na iznajmljivanju čovjek-dana suočen je s ozbiljnim rizicima, osobito u kontekstu ubrzane primjene alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji koji preuzimaju sve veći dio inženjerskih rutinskih zadataka. Unit prepoznaje potrebu za transformacijom tog modela kroz edukaciju i razvoj dodatnih kompetencija, uključujući dizajn, upravljanje proizvodima i poslovni razvoj. Snažniji zaokret prema produktizaciji, odnosno razvoju vlastitih softverskih rješenja, ključno je za održivost i dugoročni rast sektora.
Kakvu prijetnju i priliku Unit vidi u geopolitičkom zaokretu SAD-a prema ekonomskom protekcionizmu, s naglaskom na Trumpovu politiku zatvaranja tržišta, carinske barijere, kao i rastuće tenzije između EU i SAD-a oko digitalne suverenosti i izvoza softverskih rješenja?
Iako se geopolitički zaokret SAD-a prema protekcionizmu na prvi pogled može činiti kao prijetnja, Unit u njemu prepoznaje niz prilika. Očekivani odgovor Europske unije već se ogleda u otvaranju novih budžetskih linija i podršci projektima koji ranije nisu bili u fokusu, posebice u području digitalne suverenosti. Ovo otvara prostor za IT sektor da bude proaktivan, brz i agilan te da prepozna i iskoristi nove tržišne niše. Važno je napomenuti da digitalna ekonomija još uvijek nije ozbiljnije pogođena američkim carinskim politikama, što pruža prostor za prilagodbu i strateško pozicioniranje.
