Grad Zagreb traži najmanje 284,2 milijuna kuna za 49 posto APIS IT-a

Grad Zagreb traži najmanje 284,2 milijuna kuna za 49 posto APIS IT-a

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Krenula prodaja 49 posto udjela u državno gradskoj tvrtki APIS IT gdje je Grad Zagreb vlasnik spomenutih 49 posto, a država 51 posto. Naime, prijedlog prodaje odnosno otvaranje javnog poziva za kupnju trebao bi se naći na sjednici zagrebačke Gradske skupštine i to 9. lipnja ove godine.

U javnom pozivu, koji je dio točke 6. najavljene sjednice gradske Skupštine, stoji da je minimalna cijena za 49 posto APIS IT-a, po mnogočemu strateške državne tvrtke 284,2 milijuna kuna što predstavlja dvostruko više od temeljnog kapitala koji je ukupno 238,8 milijuna kuna čime bi 49 posto udjela iznosilo 119,4 milijuna kuna.

Naime, „Prijedlog zaključka o prodaji poslovnog udjela Grada Zagreba u trgovačkom društvu Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama društva s ograničenom odgovornošću - APIS IT d.o.o. javnim prikupljanjem obvezujućih ponuda“ dolazi od samog gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića. Riječ je o javnom pozivu za prodaju. Prema Ugovoru o osnivanju APIS IT članak 4. stavak 4. stoji da država odnosno grad imaju pravo prvokupa koje traje 90 dana od pokretanje prodaje. U sljedećem članku ističe je APIS IT od velikog društvenog interesa.

Kako stvari stoje država neće prepustiti APIS IT u privatne ruke iako se na tržištu može čuti kako postoji jako mnogo domaćih i stranih tvrtki koje su zainteresirane. Država može kupiti APIS IT samostalno ili preko Financijske agencije (FINA).

Međutim može se dogoditi da se u cijelu priču uključe i strane i domaće tvrtke kojima bi 49 postotni udjel značio mnogo za preuzimanje domaćeg IT tržišta i to prije svega u dijelu dugotrajnih ugovora s državom.

Time bi se napokon trebala rasplesti priča o prodaji udjela koji drži grad Zagreb na čijem je čelu gradonačelnik Milan Bandić. O ovoj prodaji se u političkim ali i IT krugovima raspravlja već nekoliko godina, a ICTbusiness.info pisao je o tome još 2014. godine. Međutim u ovih 6 godina pričalo o prodaji, ali se nikad nije dogodilo prije svega zbog političkih razloga.

Veliki projekt na kojem sada radi APIS IT je Centar dijeljenih usluga (CDU) pod kapom ministarstva uprave. O važnosti Centra dijeljenih usluga dovoljno govori činjenica da je on po svojem je opsegu i vrijednosti jedan od najvećih projekata državne uprave uopće: sam projekt, u kojem je APIS IT partner Ministarstvu uprave i Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, vrijedan je 362 milijuna kuna, od čega se 85 posto sufinancira iz EU fondova, a do 2023. godine će obuhvatiti 300 tijela javne uprave. CDU kao privatni cloud javne uprave donosi tijelima javnog sektora najmoderniju digitalnu platformu za rad i kolaboraciju, ali im omogućuje razvoj novih i kompleksnih usluga za krajnje korisnike – građane i poduzetnike.  Sadašnjim korisnicima nudi usluge infrastrukture i platforme, a do završetka projekta bit će digitalno radno mjesto za svih 110.000 državnih službenika, s jedinstvenim sustavom za međusobnu suradnju, javnu nabavu i troškovno i financijsko knjigovodstvo.

Riječ je o strateškom projektu javne uprave koji se može usporediti s odlukom o gradnji autocesta, koje su povezujući sjever i jug Hrvatske bile pokretač razvoja za niz ekonomskih grana a osobito turizma. Uspostavom CDU-a na sličan će se način osigurati infrastruktura i standardi za brži razvoj e-usluga u svim područjima javne uprave i time u konačnici omogućiti državu bez papira i državnu upravu bez šaltera. Naime, uz 300 tijela koja će biti obuhvaćena projektom do 2023., na duži rok govorimo o potencijalu od preko 2000 institucija koje će koristiti dijeljene usluge. Međutim, jednako je važno što je država odlučila da ovaj sustav gradimo sami, na osnovu znanja i rada hrvatskih stručnjaka umjesto da koristimo gotova off the shelf rješenja, što znači da smo time sačuvali brojna radna mjesta ne samo u APIS IT-u, nego i svim ostalim dionicima Centra dijeljenih usluga, u državnoj upravi i cijeloj hrvatskoj IT industriji.

Još iz kategorije

Francuska će uvelike profitirati na Brexitu

Francuska će uvelike profitirati na Brexitu

25.10.2020. komentiraj

Kad Velika Britanija 31. prosinca napusti Europsku uniju, zbit će se mnoge promjene, ponajviše u financijskom sektoru. Trend se već vidi jer velike banke sele iz Londona u Frankfurt ili Pariz. Upravo zbog toga bi oko 150 milijardi eura moglo završiti u Francuskoj, što je veliki financijski impuls toj članici Europske unije.

Huawei u prvih devet mjeseci 2020. ostvario rast prihoda od 9,9 posto

Huawei u prvih devet mjeseci 2020. ostvario rast prihoda od 9,9 posto

24.10.2020. komentiraj

Huawei je objavio poslovne rezultate za prva tri kvartala 2020. godine koji pokazuju da je kompanija u tom razdoblju ostvarila prihod od 671,3 milijarde CNY (oko 84,98 milijarde eura), što predstavlja rast od 9,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U tom razdoblju ostvarena je neto profitna marža od 8 posto.

TOP 100 najuspješniji tvrtki u segmentu računala prema visini neto plaće

TOP 100 najuspješniji tvrtki u segmentu računala prema visini neto plaće

24.10.2020. komentiraj

Na vodećem mjestu prema visini prosječne neto plaće, gdje pripadaju tvrtke kojima je pretežiti prijavljeni NKD 26.20, 58.21, 58.29, 95.11, za 2019. godinu nalazi se Lenovo s prosječnom neto plaćom od gotovo 25 tisuća kuna s prosječnim petogodišnjim rastom od 8,52 posto, prema analizi tvrtke Bisnode i portala Poslovna.hr i ICTbusiness.info.