Francuska blokirala Eutelsatu prodaju poslovanja sa zemaljskim antenama

Francuska vlada blokirala je Eutelsat u prodaji njegova poslovanja sa zemaljskim antenama fondu privatnog kapitala EQT. Vlada je priopćila da je riječ o strateškoj imovini koja može pomoći kompaniji u konkuriranju Starlinku.

Eutelsat je objavio da se dogovor, postignut u prosincu 2024., neće realizirati jer nisu ispunjeni svi preduvjeti. Satelitski operator naveo je da je u sklopu transakcije trebao ostvariti neto prihod od oko 550 milijuna eura.

Francuski ministar financija Roland Lescure dodatno je pojasnio odluku, navodeći da je vlada izravno intervenirala. U razgovoru za televiziju TF1 Lescure je rekao kako je odlučio ne dopustiti Eutelsatu, velikoj satelitskoj kompaniji, da proda svoje zemaljske antene koje komuniciraju sa satelitima.

Dodao je da se antene koriste za civilne i vojne komunikacije te da je Eutelsat jedini europski konkurent Starlinku. „To je očito strateška imovina, zato sam rekao ne“, dodao je Lescure. Francuska vlada najveći je dioničar Eutelsata s udjelom od 29,6 posto, dok Ujedinjeno Kraljevstvo također ima vlasnički udio nakon što je 2023. prodalo OneWeb francuskoj kompaniji.

Prilikom najave prodaje Eutelsat je istaknuo da bi sredstva iskoristio za jačanje kapitala i smanjenje duga. EQT je trebao preuzeti 80-postotni udio u poslovanju, dok bi Eutelsat zadržao preostali udio i unatrag iznajmljivao antene. EQT je u vlastitoj izjavi potvrdio da je dogovor propao te dodao kako će nastaviti tražiti ulaganja u satelitsku zemaljsku infrastrukturu na drugim tržištima.

Odluka francuske vlade uklapa se u širi europski trend jačanja državnog nadzora nad kritičnom komunikacijskom infrastrukturom, osobito u kontekstu rastućih geopolitičkih napetosti i ovisnosti o satelitskim mrežama. Zemaljske antene predstavljaju ključnu kariku između satelita u orbiti i krajnjih korisnika, a njihova dostupnost i sigurnost presudne su za civilne, komercijalne i obrambene sustave. Europa sve više prepoznaje potrebu za strateškom autonomijom u svemirskim i komunikacijskim tehnologijama, posebno nakon snažnog prodora američkog Starlinka. U tom kontekstu Eutelsat i OneWeb smatraju se temeljima europske satelitske povezanosti, uključujući buduće projekte sigurnih vladinih i vojnih komunikacija. Financijski pritisci na satelitske operatore rastu zbog velikih ulaganja u konstelacije niske orbite, što otvara pitanje ravnoteže između privatnog kapitala i državnih interesa. Francuska intervencija pokazuje da će vlade biti spremne ograničiti tržišne transakcije kada procijene da je ugrožen dugoročni strateški interes. Takav pristup mogao bi utjecati i na buduće akvizicije u europskom svemirskom sektoru. Istodobno, on naglašava važnost koordinirane europske politike u razvoju satelitskih komunikacija. Dugoročno, jačanje domaće infrastrukture može osigurati veću otpornost i konkurentnost Europe na globalnom tržištu.